Dana 20. veljače 2025. godine održan je radni sastanak u okviru projekta „Egzegetski instrumentarij Novoga zavjeta“, posvećen testiranju različitih faza izrade softvera za analizu hrvatskih prijevoda Novoga zavjeta, s posebnim naglaskom na povezivanje s grčkim izvornikom, jezično-gramatičku analizu i integraciju grčko-hrvatskih rječnika.
Na sastanku su sudjelovali: Taras Barščevski (voditelj projekta), Mario Cifrak, Božidar Mrakovčić, Anđelo Maly, Stipo Kljajić, Silvana Fužinato, Zrinka Jelaska i Ivan Majić.
Tijekom sastanka predstavljena je prva verzija softvera za analizu hrvatskih prijevoda, kao i osnovne upute za rad s aplikacijom. U središtu rada bilo je testiranje funkcionalnosti povezivanja hrvatskog prijevoda s grčkim izvornikom, pri čemu je prikazan način rada koji omogućuje povezivanje pojedinih riječi povlačenjem mišem između grčkog i hrvatskog teksta. Softver omogućuje povezivanje više hrvatskih riječi s jednom grčkom riječju, kao i više grčkih riječi s jednom hrvatskom riječju, uz mogućnost označavanja grčkih riječi koje nisu prevedene (npr. članova) te hrvatskih riječi koje su dodane u prijevodu.
Poseban dio sastanka bio je posvećen testiranju postupka jezično-gramatičke analize hrvatskog teksta. Pristup analizi ostvaruje se aktiviranjem odgovarajuće funkcije ispod hrvatske riječi, čime se otvara novi radni prozor s mogućnostima odabira i uređivanja analize. Postupak uključuje izbor riječi za analizu, određivanje vrste riječi te popunjavanje dodatnih gramatičkih kategorija koje ovise o odabranoj vrsti riječi (npr. rod, broj, padež). Nakon pohrane analize, ispod hrvatske riječi automatski se prikazuju standardizirane kratice jezično-gramatičke analize. Također je omogućeno naknadno ispravljanje ili dopunjavanje već unesene analize.
Naglašeno je da se jezično-gramatička analiza u aplikaciji odnosi isključivo na hrvatski jezik te da se provodi na temelju hrvatskoga jezičnog sustava, neovisno o gramatičkim kategorijama grčkog izvornika.
Pitanja i prijedlozi za daljnji razvoj softvera
U završnom dijelu radnog sastanka raspravljalo se o pitanjima funkcionalnosti i prijedlozima za daljnji razvoj softvera, s posebnim naglaskom na pojednostavljenje rada, ispravljanje pogrešaka i veću preglednost procesa povezivanja i analize.
Rasprava je ukazala na potrebu veće fleksibilnosti pri povezivanju grčkog i hrvatskog teksta, osobito u slučajevima kada je korisnicima intuitivnije povezivati grčke riječi s hrvatskim prijevodom (ili obrnuto), bez obzira radi li se o odnosu jedne prema jednoj, jedne prema više ili više prema jednoj riječi. Posebno su istaknute poteškoće pri povezivanju više hrvatskih riječi koje prevode jednu grčku riječ, jer takav postupak otežava naknadne ispravke i može onemogućiti samostalnu jezično-gramatičku analizu pojedinih hrvatskih riječi.
Pozornost je posvećena i vidljivosti određenih operacija u korisničkom sučelju, primjerice pri označavanju imenica uz koje stoji grčki član, gdje je zatraženo jasnije i intuitivnije rješenje. Također je predloženo da se neprevedene grčke riječi (npr. članovi) jasnije označe u sučelju, primjerice posebnim simbolom ispod odgovarajuće ćelije.
U raspravi je iznesen prijedlog uvođenja vizualnih pomagala radi lakšeg praćenja stupnja obrade teksta, poput bojnog označavanja vrsta riječi (npr. glagoli, imenice, pridjevi) te smanjenja intenziteta boje u slučajevima kada analiza nije dovršena. Time bi se omogućila brza orijentacija i jasna razdioba rada između bibličara i jezikoslovaca. Slično tome, predloženo je uvođenje indikatora napretka koji bi prikazivali postotak povezanih i analiziranih riječi.
Raspravljalo se i o postupku same analize, osobito u primjerima gdje je jedna hrvatska ćelija povezana s više riječi ili kada dvije hrvatske riječi zajedno prevode jednu grčku riječ. U tom je kontekstu predloženo pojednostavljenje kretanja kroz analizu (automatski prijelaz na sljedeću riječ) te dodatna zaštita osjetljivih polja koja utječu na bazu podataka.
Konačno, izneseni su prijedlozi za proširenje analitičkih polja, uključujući uvođenje polja za natuknicu (leksički oblik riječi), preciznije označavanje frazema (u odnosu grčkog i hrvatskog teksta) te mogućnost označavanja riječi koje ne ulaze u rječnik. Svi navedeni prijedlozi usmjereni su na povećanje preciznosti, preglednosti i dugoročne održivosti softverskog rješenja.