„Ne može se točno kazati, kada se Biblija počela prevoditi na živi hrvatski jezik, ali ponajstariji spomenici hrvatskoga jezika (već iz 14. st.) jesu baš biblijski odlomci u evanđelistarima ili lekcionarima namijenjenima za čitanje puku u crkvi“[1].

U bogoslužne su se i molitvene svrhe dosta često na hrvatski prevodili i Psalmi, osobito u sklopu tzv. Malog oficija namijenjenog redovnicama koje nisu znale latinski ni staroslavenski.[2]

Bilo je više pokušaja da se na hrvatski prevede cjelovita Biblija. Najstarije poznato svjedočanstvo o tome je rukopis prvih dviju knjiga Biblije, nastao pri kraju 15. ili na početku 16. st. u Dubrovniku, gdje se i čuva. Prijevod Bernardina Frankopana Grobničkog je izgubljen.[3] Djelomično je tiskan protestantski prijevod. Slijedio je prijevod B. Kašića u 17. st., a jedno stoljeće kasnije i prijevod Novoga zavjeta Dubrovčanina S. Rose (Rusića).

U rukopisu su i dva prijevoda Biblije iz druge polovice 18. st.:

• poljička Biblija (1768.?) – cjelovito prevedena i
• djelomični prijevod M. Jurjetinovića-Ivakića Kaštelanina, ali prvi prijevod s komentarom.

U 19. st. je započeo kajkavski prijevod M. Vrhovca i suradnika, a poslije njegove smrti je posao nastavio I. Kristijanović.

U 20 st. je nastao prijevod Staroga zavjeta A. Sovića (1928.- 1932.) koji je iskorišten u radu na tzv. zagrebačkoj Bibliji.[4]

Hrvatske tiskane Biblije podrazumijevaju hrvatske biblijske prijevode bilo cjelovite ili djelomične, Staroga i Novoga zavjeta ili pojedinih biblijskih knjiga. Ovaj niz započinje prijevodom i tiskom Biblije Matije Petra Katančića 1832. (sic!).

 

[1] V. ŠTEFANIĆ, „Hrvatski prijevod Biblije“, Hrvatska enciklopedija. Sv. II (Zagreb 1941) 490. Vidi također M. CIFRAK, „Hrvatski latinički lekcionari. Pohrvaćenje poslanica i evanđelja“, Biblija knjiga Mediterana par excellence. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog od 24. do 26. rujna 2007. u Splitu (Split 2010) 407-422. M. CIFRAK, „Slavonski lekcionari“, 300 godina visokog školstva u Osijeku (Osijek 2011) 61-72.

[2] usp. J. FUĆAK, „Prijevodi Biblije na hrvatski jezik“, BS 61 (1991) 93-96.

[3] usp. T. VOJNOVIĆ, „Prevođenje cjelovite Biblije u Hrvata od Ćirila i Metoda do prve tiskane Biblije 1831.“, Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. sv. 22 (Zagreb - Osijek 2006) 141-153. T. VOJNOVIĆ „Crkva u Hrvata pred Biblijom u naše vrijeme“, BS 61 (1991) 205-213.

[4] usp. M. MALOVIĆ, „Sovićev prijevod Starog zavjeta. Povijest prevođenja, osnovne prevodilačke teškoće, problemi oko izdavanja“, Spectrum 24 (1991) 3-31.