Iako je Bartol Kašić preveo Sveto pismo još u 17. st. (1622. – 1637.), njegovo tiskanje čekalo je sve do 1999. i to u Paderbornu u nizu „Biblia Slavica“: ROTHE, H., C. HANNICK (Edd.) 1999-2000. Biblia sacra. Versio illyrica selecta, seu Declaratio Vulgatae Editionis Latinae. Bartholomaei Cassij Curictensis e Societate Iesu Professi, ac Sacerdotis Theologi. Ex mandato Sacrae Congregationis de propag: Fide. Anno 1625, 2 vols. Paderborn: Ferdinand Schoningh (Biblia Slavica. Serie IV: Südslavische Bibeln, 2, I-II).[1]

Bartol Kašić je prevodio s latinskog. Bila je to Vulgata. Vjerojatno Sixto-Clementina iz 1592. I. Golub navodi i primjere u kojima bi se vidjelo Kašićevo poznavanje hebrejskoga i grčkoga izvornika pri prevođenju nekih svetopisamskih mjesta.[2] No nigdje se ne kaže koja bi to izdanja hebrejskoga odnosno grčkoga teksta bila kojima se Kašić eventualno služio. 

[1] F.J. THOMSON, “When Did Bartol Kašić Commence and Complete His Translation of the Bible into Croatian?”, Slovo 56-57 (2006-07) 559-570.

[2] usp. I. GOLUB, “Tko je zaustavio tiskanje hrvatske Biblije Bartola Kašića?”, BS 71 (2001) 153-170. I. GOLUB, “Kašićs Übersetzung und die biblische Vorlage“, Biblia sacra. Versio illyrica selecta, seu Declaratio Vulgatae Editionis Latinae. Bartholomaei Cassij Curictensis e Societate Iesu Professi, ac Sacerdotis Theologi. Ex mandato Sacrae Congregationis de propag: Fide. Anno 1625. Kommentare. Wörterverzeichnis (Paderborn – München – Wien – Zürich 2000) 91-97.