Biblija — Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta (2012.), u kojoj sitnijim slovima na unutrašnjoj stranici stoji Varaždinska Biblija, izdao ju je Hrvatski biblijski nakladnik bez navedena prevoditelja. Nema prijevoda deuterokanonskih knjiga. Odgovorna je osoba nakladnika H. E. Šredl.[1] Ovo je prvi prijevod cijele Biblije na hrvatskomu u kojemu su Isusove riječi otisnute crvenom bojom (prethodno je 2006. izišao takav Novi zavjet s psalmima).

„Prevodio je s izvornih jezika (hebrejskog, aramejskog i grčkog), a prijevod se temelji isključivo na Mazoretskom tekstu Staroga zavjeta i Prihvaćenom tekstu (Textus Receptus) Novoga Zavjeta, ergo izvornicima s kojih su prevedeni King James Biblija, Češka Kralicki Biblija, Ruska sinodijalna Biblija, Ženevska Biblija i dr. Pri prevođenju su se, saznajemo, poštivala sljedeća načela.

Neutralnost: prijevod mora biti neutralan s denominacijskog, teološkog i svakog drugog stanovišta, što znači da su se izbjegavale riječi, složenice i idiomi koji bi čitatelju nametali neko specifično teološko ili konfesionalno tumačenje.

Potpunost: usprkos općeprihvaćenom stavu da se iz izvornog jezika ne prenose sve riječi (što je tendencija većine modernih prijevoda, kako na hrvatskom, tako i na svjetskim jezicima), i u tom pogledu imperativnim se smatraju Isusove riječi kako ni jedna jota ne smije biti ispuštena.

Doslovnost: riječ za riječ kao osnovno načelo metode formalne ekvivalencije (a ne misao za misao , što je značajka dinamičkog prevođenja Biblije) poštivana je i u pogledu vrsta riječi i u pogledu glagolskih vremena i oblika.

Dosljednost: nastojalo se ustrajati, gdje god je to bilo moguće, da se riječ iz izvornika uvijek

prevodi istom hrvatskom riječju. Riječi grčkog jezika koje su širokog opsega značenja prevodile su se kontroliranim konačnim brojem istoznačnica.

Razumljivost: na mjestima gdje doslovni prijevod ne daje jasnu misao ili ostavlja dvoznačnost koja u izvorniku nije prisutna dodane su riječi koje će povećati razumljivost biblijskog stiha (poštujući pritom načelo neutralnosti), ali su u kurzivu“[2].

 

[1] usp. M. KEKELJ - N. BABIĆ, „Dvojbe“, 20.

[2] Darko Milošić, „Varaždinska Biblija – novi prijevod Staroga i Novoga zavjeta“,  http://blog.vecernji.hr/darko-milosic/2012/10/15/varazdinska-biblija-novi-prijevod-staroga-i-novoga-zavjeta/