Kada se ne zna urednik ni mjesto izdanja, kada isti nakladnik ili izdavač objavljuje više prijevoda koji nisu jednaki, odnosno (jedno)autorski ili (dvo)autorski, odnosno urednički, može se odrediti ime po nakladniku. Primjerice biblijski prijevod za Jehovine svjedoke može se osim po namjeni: Jehovinska Biblija nazvati i prema nakladniku Novi svijet: Novosvjetova Biblija. Drugi je primjer Sunakladnička Biblija (Babić 2017., 2018.), prvi put izdana 2006., koja je to ime dobila prema hrvatskim i bosanskohercegovačkim nakladnicima iz različitih mjesta (nakladnici su se mijenjali ovisno o izdanju). Svojedobni je Šarićev prijevod izdan u prošlomu stoljeću najprije jezično obradio Luka Brajnović u Madridskoj Bibliji promijenivši u mnogo čemu biblijski stil u nebiblijski (pa je to jezično drugi prijevod), a potom je ta Madridska Biblija preobrađena u suvremeni jezik. Stoga ju nije prikladno zvati Šarićevom, iako je to popularno i promidžbeno ime prijevoda.