3.5. Mjesta i zemlje nastanka hrvatskih biblijskih prijevoda

Kada se navedu mjesta i zemlje (koje nisu uvijek isto što i države jer su neke današnje države prije bile dio jedne te iste) gdje su se prevodili, uređivali, objavljivali, izdavali i tiskali hrvatski biblijski prijevodi, pokazuje se da zauzimaju (bar) tri kontinenta. Da se u popis uključe sva mjesta gdje su prevođeni evanđelistari i lekcionari na hrvatskome jeziku te mjesta i zemlje gdje su (moguće ili vjerojatno) prevođeni, prepisivani, objavljivani ili izdavani djelomični ili posve izgubljeni prijevodi (poput Frankopanove Biblije), bilo bi ih znatno više.

U Hrvatskoj su prevođene Biblije, Novi zavjeti ili pojedinačna evanđelja u šest gradova: u Dubrovniku, Zadru, Rijeci, Zagrebu, Varaždinu i Čakovcu, a izdavane osim u posljednja četiri grada još u nekim gradovima ili mjestima: u Splitu (Madridska Biblija i evanđelja), Krasici, Pušćinama. U susjednim zemljama Bosni i Hercegovini, gdje također žive izvorni govornici hrvatskoga, takva su djela prevođena i izdavana u Sarajevu, Mostaru, Duvnu, tj. Tomislavgradu, Plehanu. Ostala su mjesta i zemlje navedene u (4).

(4) Njemačka – Urach, Regensburg, Cham,Tübingen, Nürnberg,
München, Padeborn, Dillenburg, Eschenburg
  Austrija – Željezno, Klimpuh (Klingenbach), Beč, Salzburg,
tj. Oberndorf [1]
  SAD – Chicago, New York, Cleveland, Millford
  Kanada – Surrey, Lynden, Vancouver
  Mađarska – Budim, Budimpešta
  Srbija – Beograd
  Italija – Venecija
  Španjolska – Madrid
  Švicarska – Zürich
  Švedska – Örebro
  Belgija – Bruxelles
  Kina  

 

Jasno, to nisu sva mjesta, a moguće ni zemlje gdje su biblijski tekstovi prevođeni pa ostali u rukopisima, čak ni gdje su izdavani, odnosno tiskani. Moguće je i da su neki poznati podatci propušteni jer je broj hrvatskih prijevoda neočekivano velik u odnosu na ono što je u široj javnosti, pa i među filolozima ili teolozima opće poznato (o novim bezimprimaturnima opširne podatke daje tek Ruben Knežević 2019.). No vjerojatno se i ne znaju sva mjesta gdje su tiskani, dotiskivani i pretiskivani postojeći prijevodi. Naime, na mnoga se od njih slučajno nailazi, poput neoznačenih izdanja Rupčićeva Novoga zavjeta (npr. izdanje 1972. godine) ili jako brojnih izdanja Budimpeštanske Biblije, ili samo Novoga zavjeta (katkada s Psalmima), od kojih mnoga inozemna nemaju ime prevoditelja, a unutar korica napisano je npr. Croatian Bible. Ta i neka druga pak nemaju navedena ni mjesta izdanja, ni mjesta tiska, ni autora.

Postoje još različita imena pojedinih izdanja, uglavnom su prijevodi ili oprema protestantskih engleskih izdanja, poput City Bible Split, Kamiondžijska Biblija (na hrvatski preveden samo Novi zavjet) i slično.

 

[1]         Oberndorf, mjesto kraj Salzburga, poznato je po tomu što je u njemu nastala božićna pjesma Tiha noć.