Ako je ime nastalo po mjestu ili kako drugačije, ta se skraćenica piše malim slovom, npr. zgB znači Zagrebačka Biblija, bpB Budimpeštanska Biblija, ekB Ekumenska Biblija, jzB Jeruzalemska Biblija. Ova je razlika u veličini početnih slova bitna. Primjerice, kratica je za Varaždinski Novi zavjet vž, a Varaždinsku Bibliju vžB umjesto moguće vr i vrB jer je Vrtarićev Novi zavjet Vr, a Vrtarićeva Biblija VrB, pa bi bili istoslovnice i istozvučnice, dakle preslični, jedino ne bi bili istopisnice.

Prema sustavu skraćenica navedenima ovdje mogu se lako izvesti kratice za sva djela u kojima se nalaze hrvatski prijevodi bilo kojih biblijskih tekstova. Tako bi za lekconare krajnji L značio da je prijevod u lekcionaru, npr. KšL znači Kašićev lekcionar. Za Pt postila (npr. BrL, ZbL, RnjL, zdL, VrPt, BnE, KšL), a psalmi Ps (npr. Psalmi Davidovi Luke Bračanina imali bi pokratu BrPs).

Andrea Radošević i Antonio Magdić (2009.) u svojemu popisu skraćenica brevijare označavaju na početku slovima Br (npr. BrPm za Pašmanski brevijar, BrOxf za Oxfordski brevijar, BrVb1 za I. vrbnički brevijar), a misale slovom M (npr. MN za Novljanski misal, MNew za Newyorški misal, MP za Prvotisak hrvatskoglagoljskoga misla, MVat4 za Vatikanski četvrti misal). Prema ovomu sustavu oni bi bili redom nvM, nwM, prM, vtM4.

Skraćenice su navedene bez godine, koje se mogu dodati kada se navode i ostala izdanja, kako je to učinila Nada Babić (2018.). To je znatno jednostavnije nego da se navodi redni broj izdanja zato što se kod nekih izdavača ili pak različitih izdavača ne navode (sustavno) broj izdanja pa bi autor rada mogao pogriješiti, dok godina koja piše (ako piše) ipak jednoznačno određuje izdanje (jasno, ako ih nije bilo više od jednoga iste godine).