Članice HMI-a Z. Novak i H. Mihanović-Salopek sudjelovale na međunarodnom znanstvenom skupu u Sofiji

U organizaciji Instituta za balkanistiku s Centrom za trakologiju Bugarske akademije znanosti u Sofiji je 25. i 26. lipnja ove godine održan Međunarodni znanstveni interdisciplinarni skup s temom „Bugarsko-hrvatski dijalozi. Vremena, događaji i ličnosti“, na kojemu su, među ostalim znanstvenicima, sudjelovale i dvije članice Hrvatskoga mariološkog instituta. Prvoga dana skupa na temu „Nikola Andrić o Bugarskoj i bugarskim intelektualcima u svojoj putopisnoj građi“ govorila je dugogodišnja članica HMI-a dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju u Odsjeku za književnost Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, koja je trenutno i predsjednica Društva hrvatskih književnika. Istoga dana, marijansku temu pod naslovom „Iz Bosne preko Bugarske do Transilvanije: o kultu Blažene Djevice Marije Čiprovačke i njegovu širenju posredstvom franjevačkih misionara u Bugarskoj podrijetlom iz franjevačke provincije Bosne Srebrene od 14. do 18. stoljeća“ izložila je dr. sc. Zrinka Novak, znanstvena suradnica na Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU.

U izlaganju dr. sc. Novak naglasak je bio na uočavanju religijske poveznice između Hrvata i Bugara viđene kroz štovanje Blažene Djevice Marije, nebeske zaštitnice svih kršćana, kako na prostoru Hrvatske i Bosne (npr. Olovo, Zvornik i dr.), tako i na području SZ Bugarske u Čiprovcima. Ondje je sve do Čiprovačkog ustanka protiv Osmanlija (1688.) egzistirala jaka katolička zajednica koju su utemeljili franjevački misionari podrijetlom iz Bosne. Nakon sloma ustanka, dio ustanika uspio je pobjeći preko Dunava u Vlašku, Transilvaniju i južnu Ugarsku, a bugarski katolici, doseljenici u Transilvaniju, donijeli su u Sibiu čudotvornu sliku Gospe Čiprovačke, za koju kroničarski izvori navode da je, pak, u Čiprovce prenešena iz olovskog svetišta (središnja Bosna). Tako se i u Transilvaniji, dolakom bugarskih katolika, proširio kult Blažene Djevice Marije koja je čašćena kao zaštitnica kršćana u različitim životnim nevoljama. Izlaganja sa ovog skupa, bit će objavljena u Zborniku radova.

Ovaj međunarodni znanstveni skup rezultat je nastavka zajedničke 27. godišnje znanstvene suradnje dviju najviših znanstvenih institucija Republike Hrvatske i Republike Bugarske: Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Bugarske akademije znanosti.