Upute suradnicima

 

I. Kategorizacija znanstvenih radova(konačnu odluku donosi Uredništvo na temelju dviju pozitivnih recenzija)

 

1) Izvorni znanstveni rad (Original scientific paper): rad koji, po ocjeni recenzenata i uredništva, sadrži do sada još neobjavljene originalne teorijske ili praktične rezultate izvornih istraživanja.

2) Prethodno priopćenje (Preliminary communication) sadrži jedan ili više novih znanstvenih podataka, ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omogućavale provjeru kao kod izvornih znanstvenih članaka.

3) Pregledni članak (Review): originalan, sažet i kritički prikaz stanja i tendencija razvoja nekog područja istraživanja s kritičkim osvrtom i prosudbom.

4) Stručni članak (Professional paper) informira i uvodi u problematiku struke ili prikazuje neka originalna rješenja s njezinog područja.

 

II. Tehničke i metodološke upute

 

Opseg znanstvenoga rada: najmanje 16 (28.800 znakova s prazninama), a najviše 32 kartice (57.600 znakova s prazninama). Tu su uračunate i bilješke.

Autor uz rad treba dostaviti sažetak na hrvatskom (najviše 15 redaka) i na engleskom jeziku (do 45 redaka; ako se autor ne može sam pobrinuti za sažetak na engleskom, neka dostavi Uredništvu tekst na hrvatskom). Uz sažetak treba navesti oko pet ključnih riječi, odnosno pojmova koji pomažu u klasifikaciji rada.

Recenzije, prikazi, osvrti i izvješća mogu imati najviše osam kartica.

Autor Uredništvu uz rad treba priložiti sljedeće podatke:ime i prezime, akademski stupanj, matični broj znanstvenika, naziv i adresu ustanove u kojoj je zaposlen, e-mail.

 

Izgled znanstvenoga rada:

 

Tip slova: Times New Roman

Veličina slova: 12 (tekst); 10 (sažetci i bilješke)

Prored: u tekstu 1,5, u bilješkama jednostruki

Naslov rada: verzal, podebljano

Podnaslov rada: verzal, obično

 

Naslovi i podnaslovi unutar teksta trebaju stajati samostalno u retku te biti napisani na sljedeći način:

 

Uvod i Zaključak: podebljano, bez numeracije

Glavni naslovi: 1. podebljano

Podnaslovi: 1.1. kurziv, ne podebljano

Podnaslovi unutar podnaslova: 1.1.1. obično

 

Upute o načinu pisanja bilježaka:

 

1. Opće napomene:

 

-ime autora piše se u punom obliku (ne inicijalom), malim slovima

-prezime autora piše se verzalom

-naslov i podnaslov pišu se kurzivom a odvajaju točkom

-kod zbornika radova naslov se piše kurzivom a dodatne informacije o zborniku od naslova se odvajaju zarezom i pišu običnim slovima

-naslovi članaka pišu se običnim slovima, a ime časopisa u kojem je članak objavljen u kurzivu

-izdavač se ne navodi

-budući da se ne navodi izdavač, ne navode se ni pojedini nizovi (npr. Dokumenti 117; Metanoja 5 …)

-mjesto izdanja: više mjesta odvaja se dugom crticom s razmacima ( – ) a navodi se samo prva tri mjesta; isto pravilo odvajanja vrijedi i kad se navodi više autora

-iza mjesta izdanja stavlja se zarez

-iza godine stavlja se točka, potom zarez

-navodi se samo broj stranica, bez kratice „str.“; isto vrijedi i za stupce

-kratica za broj se navodi: „br.“

-urednik ili priređivač (ponekad se u tom smislu navodi i izdavač) navode se kraticom „ur.“, bez obzira na kojem je jeziku djelo objavljeno; a) kod zbornika radova više autora urednik se navodi ispred naslova (kao i autor; ime malo, prezime verzalom), te se iza prezimena u zagradi stavlja kratica „(ur.)“; b) kod djelâ jednoga autora koje je uredila druga osoba autor se navodi na početku, a ime i prezime urednika dolazi iza naslova malim slovima te iza prezimena kratica „(ur.)“; u oba slučaja iza kratice „(ur.)“ dolazi zarez

-umjesto AA. VV. piše se RAZNI AUTORI

-prevoditelja se ne navodi

-kod navođenja djela koje je tiskano u više svezaka piše se samo broj sveska, bez oznake „sv.“, „Bd“, „vol.“, „t.“ …; kad se isto želi navesti kao cjelokupno djelo, iza naslova se piše broj prvoga i zadnjega sveska (I-III); u slučaju kad je svezak označen dvama brojevima, prvo se piše rimski pa arapski broj (VI/2)

-mjesto izdanja piše se u izvornom obliku, kako je navedeno u djelu koje se citira (Roma, a ne Rim; Paris a ne Pariz, Wien a ne Beč …)

-kada se navode crkveni oci kao autori djela, osobno ime se piše malim, a drugi dio imena velikim slovima (npr. Ćiril ALEKSANDRIJSKI); ispred imena ne piše se „sv.“

-Uvod, Predgovor i Pogovor navode se po istom načelu kao članci u zborniku

 

2. Pojedinačne napomene

 

2.1. Pri prvome navođenju nekoga djela, bilješka, bez obzira je li objavljena na hrvatskom ili nekom od stranih jezika, treba ovako izgledati:

 

•Knjige i zbornici radova:

•Osoba kao autor:

-Željko MARDEŠIĆ, Rascjep u svetome, Zagreb, 2007.

-Aurelije AUGUSTIN, O državi Božjoj – De civitate Dei, II, Zagreb, 1995.

-Toma AKVINSKI, Summa Theologiae, pars I, q. 1, a. 5, ad 2. (dalje: STh)

•Više osoba kao autori:

-Angelo SCOLA – Gilfredo MARENGO – Javier P. LÓPEZ, Čovjek kao osoba. Teološka antropologija, Zagreb, 2003.

•Osoba kao autor djela koje je uredila druga osoba:

-Vjekoslav BAJSIĆ, Granična pitanja religije i znanosti, Stjepan Kušar (ur.), Zagreb,

•Poglavlja u knjizi:

-Marina MILADINOV, Uvod, u: Anselmo CANTERBURYJSKI, Quod vere sit Deus, I, Zagreb, 1997., 25.

•Urednik kao autor:

-Nediljko A. ANČIĆ (ur.), Na granicama Riječi,Zbornik u čast dr. Drage Šimundže, Split, 2005.

•Urednici kao autori:

-Marin ŠKARICA – Ante MATELJAN (ur.), U križu je spas, Zbornik u čast mons. Ante Jurića, Split, 1997.

•Ustanova kao autor:

-PONTIFICIUM CONSILIUM PRO LAICIS, I movimenti nella Chiesa,Atti del Congresso mondiale dei movimenti ecclesiali (27.-29. V. 1998.), Città del Vaticano, 1999.

•Ustanova kao autor djela koje je uredila druga osoba:

-VIJEĆE ZA LAIKE HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE, Mogućnosti organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj, Đuro Hranić (ur.),Zagreb, 2002.

•Članci u časopisima (kod časopisa je potrebno navesti godište, godinu u zagradi i broj):

•Osoba kao autor:

-Ivan KARLIĆ, Pristupi Isusu Kristu. Usmjerenja suvremene kristologije i Krist u nekršćanskim religijama, u: Crkva u svijetu, 33 (1998.) 2, 101-121.

•Osobe kao autori:

-Siniša ZRINŠČAK – Gordan ČRPIĆ – Stjepan KUŠAR, Vjerovanje i religioznost, u: Bogoslovska smotra, 70 (2000.) 2, 233-255.

•Ustanova kao autor:

-COMITATO PREPARATORIO DEL CONVEGNO ECCLESIALE 1985, In forza della riconciliazione, u: Il Regno – Documenti, 29 (1984.) 19, 610.

•Članci u zbornicima:

-Stipe TADIĆ, Temeljna obilježja pokreta, zajednica i udruga,u: VIJEĆE ZA LAIKE HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE, Mogućnosti organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj, Đ. Hranić (ur.),Zagreb, 2002., 719-726.

•Dokumenti crkvenoga učiteljstva (pri prvom se spominjanju navode u bilješci sa svim potrebnim informacijama, uključujući i datum kada je dokument objavljen u izvorniku, a u sljedećim se navođenjima piše kraticom unutar teksta):

- PRVI VATIKANSKI KONCIL, Dei Filius. Dogmatska konstitucija o katoličkoj vjeri (24. IV. 1870.), u: Heinrich DENZINGER – Peter HÜNERMANN, Zbirka sažetaka vjerovanja, definicija i izjava o vjeri i ćudoređu, Đakovo, 2002. (dalje: DH).

-DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Lumen gentium. Dogmatska konstitucija o Crkvi (21. XI. 1964.), br. 8, u: Dokumenti, Zagreb, 72008. (dalje: LG).

-IVAN PAVAO II., Christifideles laici – Vjernici laici. Apostolska pobudnica o pozivu i poslanju laika u Crkvi i u svijetu (30. XII. 1988.), Zagreb, 1990., br. 29 (dalje: CL).

•Leksikoni i rječnici:

-Hans GASPER, Geistliche Gemeinschaften und Bewegungen, u: Lexikon für Theologie und Kirche, IV, Freiburg, 31995., 386-389.

-Luigi SARTORI, Carismi e ministeri, u: Dizionario Teologico Interdisciplinare, I, Torino, 1977., 504-516.

•Članci u novinama:

-Josip SABOL, Karizmatski pokreti – snaga u evangelizaciji (2), u: Glas Koncila, 30. X. 2005., 11.

-BENEDIKT XVI., Discorso ai presuli della Conferenza episcopale tedesca,u: L'Osservatore Romano, 24. VIII. 2005., 5.

-Christoph SCHÖNBORN, Finding design in nature, u: The New York Times, 7. VII. 2005.

•Dokumenti i materijali u elektroničkom obliku (u zagradama treba navesti datum nastanka [iza naslova] i datum viđenja dokumenta [na kraju]):

-Walter KASPER, Informazioni, riflessioni e valutazioni del momento attuale del dialogo ecumenico (23. XI. 2007.), u: http://www.vatican.va/roman_curia/pontifical_councils/chrstuni/card-kasper-docs/rc_pc_chrstuni_doc_20071123_dialogo-ecumenico_it.html(15. I. 2008.).

 

2.2. Pri ponovnome navođenju nekoga djela bilješka treba ovako izgledati:

 

-kada se isti autor navodi u prvoj sljedećoj bilješci ponovno se navodi ime i prezime autora (ne piše se: „ISTI“)

-kada se isto djelo navodi u nekoliko uzastopnih bilježaka, piše se Isto. Riječ Isto piše se kurzivom bez obzira navodi li se knjigu ili članak

-kada je navođenje već navedenog djela prekinuto navođenjem drugih bilježaka, ne piše se uz autora kratica „nav. dj.“, nego ime i prezime autora i glavni naslov djela (kod članaka obično; kod knjiga u kurzivu); npr:

-Vjekoslav BAJSIĆ, Granična pitanja religije i znanosti, 17.

-Siniša ZRINŠČAK – Gordan ČRPIĆ – Stjepan KUŠAR, Vjerovanje i religioznost, 233.