{"id":1488,"date":"2023-08-22T07:18:14","date_gmt":"2023-08-22T07:18:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/?p=1488"},"modified":"2023-08-22T07:20:23","modified_gmt":"2023-08-22T07:20:23","slug":"preminuo-clan-hmi-a-prof-dr-sc-vitomir-belaj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/preminuo-clan-hmi-a-prof-dr-sc-vitomir-belaj\/","title":{"rendered":"Preminuo \u010dlan HMI-a prof. dr. sc. Vitomir Belaj"},"content":{"rendered":"<p>Dana 19. kolovoza 2023. godine u 86. godini preminuo je prof. dr. sc. Vitomir Belaj, professor emeritus, dugogodi\u0161nji profesor Filozofskog fakulteta, etnolog svjetskog glasa, znanstvenik iznimne erudicije i bogata opusa, vrstan prevoditelj, topla osoba, drag profesor i prijatelj.<\/p>\n<p>Profesor Vitomir Belaj ro\u0111en je u Mariboru 8. studenog 1937. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu diplomirao je etnologiju i germanistiku 1961., magistrirao 1966. i doktorirao 1979. godine u podru\u010dju etnologije. Od 1961. do 1964. radio je kao kustos Gradskog muzeja u Vara\u017edinu, a potom od 1965. do 1970. kao kustos u Pokrajinskom muzeju u Ptuju. Godine 1970. zaposlen je na mjesto asistenta, od 1979. godine bio je u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, a od 1985. u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju.<\/p>\n<p>Vi\u0161ekratno je obna\u0161ao funkciju pro\u010delnika Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju te bio voditelj Poslijediplomskog doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije. Predavao je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani, Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, Fakultetu hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Institutu za teolo\u0161ku kulturu laika Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Institutu za europsku etnologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du i dr. Bio je dekan Teolo\u0161kog fakulteta Matija Vla\u010di\u0107 Ilirik u Zagrebu. U po\u010dasno zvanje professora emeritusa Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu izabran je 2009. godine.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010dki se bavio povije\u0161\u0107u i teorijom etnolo\u0161ke misli u Hrvata, pu\u010dkom pobo\u017eno\u0161\u0107u i vjerovanjima, slavenskom mitologijom. Bio je \u010dlan Nacionalnog vije\u0107a za visoko obrazovanje te raznih stru\u010dnih i znanstvenih udru\u017eenja kao \u0161to su Hrvatsko etnolo\u0161ko dru\u0161tvo (predsjednik 1973. \u2013 1975.), Hrvatsko dru\u0161tvo folklorista, Odbor za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske, Hrvatski mariolo\u0161ki institut, Pontificia Academia Mariana Internationalis (dopisni \u010dlan), Me\u0111unarodna unija antropolo\u0161kih i etnolo\u0161kih znanosti. Osnovao je i bio dugogodi\u0161nji glavni urednik znanstvenog \u010dasopisa\u00a0<em>Studia ethnologica Croatica<\/em>\u00a0te \u010dlan uredni\u010dkih savjeta znanstvenih \u010dasopisa\u00a0<em>Narodna umjetnost<\/em>,\u00a0<em>Ethnologia Slovaca et Slavica<\/em>,\u00a0<em>Etnolo\u0161ka tribina<\/em>\u00a0i dr.<\/p>\n<p>Objavio je dvjestotinjak radova u doma\u0107im i me\u0111unarodnim \u010dasopisima i zbornicima. Va\u017ean doprinos hrvatskoj etnologiji dao je knjigama\u00a0<em>Hod kroz godinu: mitska pozadina hrvatskih narodnih obi\u010daja i vjerovanja\u00a0<\/em>(1998.),\u00a0<em>Die Kunde vom krotischen Volk: eine Kulturgeschichte der kroatischen Volkskunde<\/em>\u00a0(1998.),\u00a0<em>Hod kroz godinu: poku\u0161aj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskoga svjetonazora<\/em>\u00a0(2007.) te\u00a0<em>Sveti trokuti: topografija hrvatske mitologije<\/em>\u00a0(2014., suautor Juraj Belaj). Dobitnik je nekoliko va\u017enih nagrada i priznanja: Godi\u0161nje dr\u017eavne nagrade za znanstveni rad Republike Hrvatske (1998.), Velike zlatne plakete Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani (1999.) te Nagrade za \u017eivotno djelo \u201cMilovan Gavazzi\u201d Hrvatskog etnolo\u0161kog dru\u0161tva (2007.).<\/p>\n<p>Tekst: Filozofski Fakultet SuZg<\/p>\n<p>Foto: Jutarnji list<\/p>\n<p>U Hrvatskom mariolo\u0161kim institutu Katoli\u010dkoga bogoslovnog Fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu prof. dr. sc. Vitomir Belaj je, zajedno sa suprogom Marijom Mirkovi\u0107, djelovao vi\u0161e desetlje\u0107a te je dao zna\u010dajan aktivan doprinos u istra\u017eivanju povezanosti slavenske mitologije i kr\u0161\u0107anstva, osobito u kulturi, pobo\u017enosti, tradiciji i obi\u010dajima koji su se u hrvatskome narodu razvili oko Bla\u017eene Djevice Marije. Prof. Belaj bio je i dopisni \u010dlan Papinske me\u0111unarodne marijanske akademije PAMI te je sudjelovao na brojnim me\u0111unarodnim i nacionalnim marijanskim i mariolo\u0161kim kongresima i objavljivao znanstvene radove doti\u010dne tematike u zbornicima.<\/p>\n<p>U ime Hrvatskoga mariolo\u0161kog instituta izra\u017eavamo duboku kr\u0161\u0107ansku su\u0107ut obitelji prof. Belaja te molimo Gospodina da ga nagradi vje\u010dnim bla\u017eenstvom u svome nebeskome kraljevstvu!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dana 19. kolovoza 2023. godine u 86. godini preminuo je prof. dr. sc. Vitomir Belaj, professor emeritus, dugogodi\u0161nji profesor Filozofskog fakulteta, etnolog svjetskog glasa, znanstvenik iznimne erudicije i bogata opusa, vrstan prevoditelj, topla osoba, drag profesor i prijatelj. Profesor Vitomir Belaj ro\u0111en je u Mariboru 8. studenog 1937. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1489,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-1488","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1488","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1488"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1488\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1493,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1488\/revisions\/1493"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1489"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1488"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1488"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1488"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}