{"id":2007,"date":"2025-03-25T23:42:10","date_gmt":"2025-03-25T23:42:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/?p=2007"},"modified":"2025-03-27T08:03:11","modified_gmt":"2025-03-27T08:03:11","slug":"proslavljen-dan-hrvatskoga-marioloskog-instituta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/proslavljen-dan-hrvatskoga-marioloskog-instituta\/","title":{"rendered":"Proslavljen Dan Hrvatskoga mariolo\u0161kog instituta"},"content":{"rendered":"

Hrvatski mariolo\u0161ki institut (HMI) Katoli\u010dkoga bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu proslavio je svoj dan u utorak 25. o\u017eujka, na svetkovinu Navje\u0161tenja Gospodinova. Sve\u010dano euharistijsko slavlje u crkvi sv. Martina predvodio je sisa\u010dki biskup mons. dr. sc. Vlado Ko\u0161i\u0107 u koncelebraciji o. d. dekana prof. dr. sc. Marija Cifraka, predstojnika HMI-a prof. dr. sc. Ivana Karli\u0107a, o. d. prodekana i sve\u0107enika \u010dlanova HMI-a te u zajedni\u0161tvu s laicima \u010dlanovima HMI-a. Slavlje su pjevanjem uzveli\u010dali bogoslovi Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeni\u0161ta u Zagrebu pod vodstvom Adriana Bogdana.<\/p>\n

Biskup Ko\u0161i\u0107, sam dugogodi\u0161nji predstojnik HMI-a, najprije je HMI-u \u010destitao njegov dan kao i dosada\u0161njih 51 godinu djelovanja. Zatim je zahvalio dosada\u0161njem predstojniku HMI-a prof. Karli\u0107u za vrlo zauzeto vo\u0111enje HMI-a te za\u017eelio novoizabranoj predstojnici izv. prof. dr. sc. s. Valeriji Kova\u010d plodonosan rad, a HMI-u da uz zagovor Bla\u017eene Djevice Marija nastavi svoje djelovanje jo\u0161 drugih 50 godina.<\/p>\n

\u201eDanas HMI slavi svoj dan jer je prije to\u010dno 51 godinu tj. 1974. osnovan na KBF-u kao jedan od instituta. \u010cinilo se to tada jedino mogu\u0107e jer je vladao komunisti\u010dki sustav i nije bilo dopu\u0161teno osnivati katoli\u010dka dru\u0161tva niti udru\u017eenja, kao \u0161to su npr. imale druge demokratske zemlje, nego se HMI pridru\u017eio na postoje\u0107em KBF-u koji je bio dodu\u0161e nepriznat od dr\u017eave ali je imao svojevrsnu autonomiju. Tako i njegov statut i na\u010din izbora nije bio podlo\u017ean kasnijoj tra\u017eenoj legislativi. Pa je i prvi predsjednik HMI fra Karlo Bali\u0107 bio izabran aklamacijom i imenovan od velikog kancelara KBF-a, kao \u0161to je to bio i najdugovje\u010dniji predsjednik prof. Adalbert Rebi\u0107, koji je \u010dak 25 godina vodio HMI. I ja sam tako izabran 2000. godine i bio na \u010delu HMI kroz 15 godina te sam biran vi\u0161e puta na isti na\u010din i bez ograni\u010denja, koje je do\u0161lo kad se Pravilnik HMI-a morao uskladiti sa Statutom KBF-a te je u pro\u0161lih 9 godina bio predstojnik prof. Ivan Karli\u0107, a koji ne mo\u017ee biti ponovno izabran nakon tri mandata na vode\u0107u slu\u017ebu u HMI-u, pa je nedavno izabrana prof. s. Valerija, kojoj iskreno \u010destitam. Svi ju dobro znamo kako je bila vrijedna tajnica HMI, \u0161to slu\u017ei na \u010dast i njoj i \u010ditavom HMI-u. K tome ovaj izbor je promocija \u017eene, \u0161to preferira papa Franjo koji, gdje je god mogu\u0107e, i u tijelima Svete Stolice imenuje \u017eene na vode\u0107e funkcije. Na\u0161 je dakle HMI zapo\u010deo ve\u0107 novo razdoblje, nakon pola stolje\u0107a slu\u017eenja. Doista je rije\u010d o slu\u017eenju i teologiji i fakultetu, a time i Crkvi i na\u0161em narodu. Naime, i kad nije mogao djelovati u vlastitoj dr\u017eavi HMI je uvijek, posebno na me\u0111unarodnim kongresima diljem Europe i svijeta promovirao Hrvatsku i njezinu teologiju i mariologiju\u201c, kazao je mons. Ko\u0161i\u0107.<\/p>\n

Osvr\u0107u\u0107i se na Svetkovinu Navje\u0161tenja Gospodnjega sisa\u010dki biskup je naglasio kako je rije\u010d o svetkovini koja je i Gospodnja i marijanska: Gospodnja, jer njome slavimo utjelovljene Sina Bo\u017ejega, a tako\u0111er i marijanska jer se spominjemo da se to dogodilo od Marije Djevice.<\/p>\n

Biskup Ko\u0161i\u0107 se prisjetio svojih profesorskih dana na KBF-u i skripte koju je iz mariologije priredio za studente, a u kojoj tuma\u010di sadr\u017eaj katoli\u010dke vjere u Marijino djevi\u010danstvo: \u201eTo da je Marija kao djevica ante, in et post partum<\/em> za\u010dela i rodila Isusa po Duhu Svetome i tako zavrijedila naslov Djevica ne zna\u010di ni\u0161ta drugo negoli da je Isusovo za\u010de\u0107e i ro\u0111enje djelo isklju\u010divo odozgor, dakle Bo\u017eje. To nipo\u0161to ne umanjuje ljudsku ljubav u kojoj se od oca i majke svi ljudi za\u010dinju i ra\u0111aju, pa ne bi bilo nikakve sablazni ni da se Sin Bo\u017eji tako za\u010deo i rodio, a to da je za\u010det bez zemaljskog oca samo zna\u010di da je on sav odozgor. Tako to tuma\u010di Karl Rahner i svi\u0111a mi se to tuma\u010denje. Ali to da je Isusu jedini otac Otac nebeski ne zna\u010di opet zamjenu za zemaljskog oca jer to Bogu nije trebalo, tako da ni Duh Sveti ne predstavlja Marijina zaru\u010dnika, kao \u0161to se to nekada neobi\u010dno i neto\u010dno govori kad se Mariju naziva Zaru\u010dnicom Duha Svetoga. Ona je bila zaru\u010dnica Josipa, sina Davidova, iz Nazareta. A Bog ju je izabrao da bude majkom Sina Bo\u017ejega koji se utjelovio i postao \u010dovjekom\u201c, istaknuo je sisa\u010dki biskup.<\/p>\n

Kao jedinstven doga\u0111aj, a prisutan jedino u kr\u0161\u0107anstvu, Biskup je istaknuo princip inkarnacije odnosno Bo\u017eje utjelovljenje. Mi vjerujemo da je Bog postao \u010dovjekom propter nos homines et propter nostram salutem<\/em>. Kratko se osvrnuo na srednjovjekovne teolo\u0161ke rasprave izme\u0111u tomista i skotista o pitanju razloga utjelovljenja (Cur Deus homo<\/em>) te objasnio: \u201eKoji je bio cilj dolaska Bo\u017ejega Sina u \u010dovjekovom liku na zemlju? U poslanici Hebrejima ka\u017ee se, citiraju\u0107i Ps 40, da je Sin rekao Ocu: ‘Evo dolazim, vr\u0161iti volju Tvoju!’ O\u010dito je Otac tako odredio. A on je Ljubav. Bez takvog doga\u0111aja, bez inkarnacije to nama ljudima ne bi bilo mogu\u0107e shvatiti. Zato je Blagovijest, tj. dana\u0161nji doga\u0111aj Inkarnacije odnosno za\u010de\u0107a Sina Bo\u017ejega kao \u010dovjeka od Djevice Marije \u010din najve\u0107e ljubavi, ljubavi Bo\u017eje prema ljudima. Pa i ljudska ljubav ne biva shvatljiva ako nije utjelovljena. Samo kad se osje\u0107aji naklonosti, kad se odluka da se s drugim dijeli \u017eivot i prihva\u0107a ga u dobru i zlu, utjelovi ta ljubav postaje vidljiva i stvarna. Princip inkarnacije je za sve nas veoma va\u017ean. On je kr\u0161\u0107anski princip. Mi bez utjelovljavanja svoje vjere, nade i ljubavi ne bismo mogli svjedo\u010diti da doista pripadamo Kristu,\u201c \u00a0zaklju\u010dio je sisa\u010dki biskup.<\/p>\n

Na kraju je prof. Karli\u0107 zahvalio biskupu Ko\u0161i\u0107u za predvo\u0111eno euharistijsko slavlje kao i za njegovu trajnu podr\u0161ku djelovanju HMI-a te pozvao sve prisutne da nastave slavljeni\u010dko dru\u017eenje na prire\u0111enom domjenku. (VK)<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatski mariolo\u0161ki institut (HMI) Katoli\u010dkoga bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu proslavio je svoj dan u utorak 25. o\u017eujka, na svetkovinu Navje\u0161tenja Gospodinova. Sve\u010dano euharistijsko slavlje u crkvi sv. Martina predvodio je sisa\u010dki biskup mons. dr. sc. Vlado Ko\u0161i\u0107 u koncelebraciji o. d. dekana prof. dr. sc. Marija Cifraka, predstojnika HMI-a prof. dr. sc. Ivana Karli\u0107a, […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2023,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-2007","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2007","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2007"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2007\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2029,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2007\/revisions\/2029"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2023"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2007"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2007"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2007"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}