{"id":2074,"date":"2025-09-09T20:12:00","date_gmt":"2025-09-09T20:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/?p=2074"},"modified":"2025-09-10T06:46:42","modified_gmt":"2025-09-10T06:46:42","slug":"u-rimu-odrzan-26-svjetski-mariolosko-marijanski-kongres","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/u-rimu-odrzan-26-svjetski-mariolosko-marijanski-kongres\/","title":{"rendered":"U Rimu odr\u017ean 26. svjetski mariolo\u0161ko-marijanski kongres"},"content":{"rendered":"

\u201eJubilej i sinodalnost: Crkva marijanskog lica i prakse\u201c (\u201eGiubileo e Sinodalit\u00e0: una Chiesa dal volto e dalla prassi mariana\u201d) bila je tema dvadeset i \u0161estog me\u0111unarodnog mariolo\u0161ko-marijanskog kongresa, koji je organizirala Papinska me\u0111unarodna marijanska akademija (PAMI) od 3. do 6. rujna na Papinskom sveu\u010dili\u0161tu Antonianum u Rimu. Na kongresu je sudjelovalo oko \u0161est stotina stru\u010dnjaka sa pet kontinenata.<\/p>\n

Kongres je otvoren u srijedu 3. rujna u Auditorium Antonianum s prigodnim pozdravima. Sudionicima se najprije obratio generalni ministar Reda manje bra\u0107e fra Massimo Fusarelli te rektor Antonianuma fra Agustin Hernandez. Va\u017enost kongresa predstavio je predsjednik Papinske me\u0111unarodne akademije (PAMI) fra Stefano Cecchin kazav\u0161i kako je kongres na tragu Drugoga vatikanskog koncila koji je istaknuo Mariju kao model Crkve i za Crkvu te stoga \u201emoramo poznavati Mariju i moramo razumjeti njezin na\u010din djelovanja u prihva\u0107anju Bo\u017eje rije\u010di\u201c.<\/p>\n

Temu kongresa predstavio je predsjednik Interdisciplinarnoga talijanskog mariolo\u0161kog dru\u0161tva don Antonio Escudero Cabello SDB, a potom je nadsve\u0107enik koadjutor Bazilike Svete Marije Velike i papin izaslanik kardinal Rolandas Makrickas izlo\u017eio va\u017enost Djevice Marije za Crkvu i za evangelizaciju u na\u0161e vrijeme.<\/p>\n

Nakon otvaranja kongresa sudionici su u procesiji hodo\u010dastili u papinsku Baziliku Svete Marije Velike, gdje su pod predsjedanjem kardinala Makrickasa pro\u0161li kroz Sveta vrata i na razli\u010ditim jezicima izmolili krunicu.<\/p>\n

Plenarna izlaganja o marijanskoj i sinodalnoj Crkvi u perspektivi nade<\/strong><\/p>\n

Drugoga dana, u \u010detvrtak 4. rujna sesiju plenarnih predavanja otvorio je generalni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech, predstavljaju\u0107i Mariju kao model sinodalne Crkve sukladno Zavr\u0161nom dokumentu Sinode o sinodalnosti. U zaklju\u010dnom dijelu izlaganja kardinal Grech povezao je lik Djevice Marije s potrebom sudjelovanja \u017eena u \u017eivotu Crkve, koja je \u201esna\u017eno proizi\u0161la iz sinodalnog procesa\u201c. \u201eZavr\u0161ni dokument potvr\u0111uje da \u2018mu\u0161karci i \u017eene u\u017eivaju jednako dostojanstvo u Bo\u017ejem narodu\u2019, a istovremeno priznaje da se \u017eene jo\u0161 uvijek suo\u010davaju s preprekama u potpunom ostvarenju svojih karizama i uloga\u201c, kazao je kardinal te dodao jedan citat: \u201eNe postoje razlozi koji prije\u010de \u017eenama da preuzmu vodstvene uloge u Crkvi: ne\u0107e se mo\u0107i zaustaviti ono \u0161to dolazi od Duha Svetoga.\u201c<\/p>\n

Drugo plenarno predavanje odr\u017eala je s. Valerija Kova\u010d na temu: \u201eMarijanski proro\u010dki put nade u jubilarnoj Crkvi\u201c. Na temelju teolo\u0161kih zna\u010dajki nade i Marijina primjera \u017eivljene nade govorila je o zada\u0107i Crkve da svjedo\u010di nadu u svome zemaljskom hodu prema vje\u010dnosti. \u201eCrkva kao nositeljica nade u svijetu je hodo\u010dasnica kroz povijest kroz koju pronosi radosnu vijest spasenja. Ona je otvorena budu\u0107nosti i gaji duh mladena\u0161tva koji je usmjerava prema vje\u010dnome zajedni\u0161tvu s Bogom. Ona u svijetu ostvaruje znakove po kojima je ve\u0107 sada vidljiva Bo\u017eja prisutnost u njemu. Kao eshatolo\u0161ka zajednica, Crkva ve\u0107 sada \u017eivi jedno druga\u010dije, eshatolo\u0161ki relevantno zajedni\u0161tvo\u201c, zaklju\u010dila je predava\u010dica.<\/p>\n

Tre\u0107e plenarno predavanje \u201eMariologija u slu\u017ebi sinodalnosti Crkve\u201c odr\u017eala je predsjednica Ameri\u010dkog mariolo\u0161kog dru\u0161tva Gloria Falc\u00e3o Dodd.<\/p>\n

Tre\u0107i dan kongresa, u petak 5. rujna odr\u017eana su prije podne jo\u0161 tri plenarna izlaganja: predsjednik Biblijske komisije Indije Yesu Karunanidhi govorio je o Mariji i sinodalnosti iz biblijske perspektive, predsjednik Papinske teolo\u0161ke akademije mons. Antonio Staglian\u00f2 izlagao je o marijanskom licu Crkve dok je predsjednica Brazilskog mariolo\u0161kog dru\u0161tva L\u00facia Pedrosa de P\u00e1dua govorila o marijanskoj mistici pape Franje i pastoralu naroda.<\/p>\n

U poslijepodnevnim satima drugoga i tre\u0107ega dana kongresa odr\u017eana su izlaganja u ukupno \u0161esnaest sekcija, koje su \u010dinile kako \u010dlanovi pojedinih mariolo\u0161kih dru\u0161tava (Italija, \u0160panjolska, Francuska, Njema\u010dka, Hrvatska, Poljska, Brazil, Sjedinjene ameri\u010dke dr\u017eave, Latinska Amerika, Afrika, Azija-Oceanija) tako i ekumenska skupina, skupina za mariofanije, me\u0111ureligijska skupina, skupina za Latinsku Ameriku i skupina veleposlanika pri Svetoj stolici.<\/p>\n

Hrvatski doprinos izazovima Crkve i mariologije<\/strong><\/p>\n

U hrvatskoj sekciji sudjelovalo je \u010detrnaest \u010dlanova Hrvatskoga mariolo\u0161kog instituta s ukupno jedanaest izlaganja, u kojima se promi\u0161ljalo o marijanskom identitetu i praksi Crkve. Jedan dio izlaganja bio je posve\u0107en prou\u010davanju teme kongresa sukladno izjavama u\u010diteljstva i teolo\u0161kih promi\u0161ljanja te u duhovno-prakti\u010dnim ostvarenjima. Teolo\u0161ki se analizirala i u vidu sinodalne Crkve interpretirala tvrdnja Drugoga vatikanskog koncila da je Marija hodo\u010dasni\u010dkoj Crkvi \u201eznak sigurne nade i utjehe (LG 68)\u201c (Ivan Karli\u0107 \u2013 Branko Muri\u0107). Dva su izlaganja bila posve\u0107ena mariolo\u0161koj analizi propovijedi pape Franje (Andrea Fili\u0107 \u2013 Tomislav Fili\u0107)\u00a0 i njegovim nagovorima (Vanda Kraft Soi\u0107). Prou\u010dena je povezanost milosr\u0111a i nade kroz marijansku perspektivu kod pape Ivana Pavla II. (s. Stjepanka Stani\u0107). Predstavljene su zna\u010dajke, razlike i povezanosti hodo\u010dasni\u010dke duhovnosti i vjerskog turizma u marijanskim sveti\u0161tima (Vladimir Dugali\u0107). Razmi\u0161ljalo se o dru\u0161tveno-osloba\u0111aju\u0107oj dimenziji marijanske duhovnosti (fra Josip \u0160imi\u0107) te o Marijinu djevi\u010danstvu kao svjedo\u010danstvu vjere, nade i ljubavi u misionarskom djelovanju Crkve (Lidija Miler).<\/p>\n

Drugi dio izlaganja bio je posve\u0107en prou\u010davanju teme kongresa iz perspektive hrvatskoga doprinosa. Prezentirala se mariologija fra Tome Ilirka iz 16. stolje\u0107a u vidu njegova mogu\u0107ega doprinosa mariologiji u vremenima krize (Mladen Parlov). Provedena su arhivska istra\u017eivanja o mariolo\u0161kom doprinosu fra Petra Lubine i njegovim poticajima va\u017enima za sinodalnost (Zrinka Novak \u2013 s. Ana Begi\u0107). Iz liturgijske i glazbene perspektive analizirana su djela skladatelja Sluge Bo\u017ejega oca Ive Perana (s. Katarina Koprek) s naglaskom na sinodalnim elementima zajedni\u010dkog puta Bo\u017ejega naroda u slavljenju otajstava vjere. Analizirane su marijanske propovijedi Sluge Bo\u017ejega Kardinala Franje Kuhari\u0107a, koje su pokazale lik Marije kao modela nade posebno u te\u0161kim vremenima komunizma i Domovinskog rata (Daniel Patafta). Hrvatske sudionike kongresa je na poseban na\u010din ugostio gvardijan Me\u0111unarodnog zavoda Antonianum fra Miljenko \u0160teko.<\/p>\n

Papa Lav XIV. o Crkvi s marijanskim srcem<\/strong><\/p>\n

U subotu 6. rujna u Lurdskoj spilji Vatikanskih vrtova euharistijsko slavlje za sudionike predslavio je kardinal Mackrikas. Posebna radost za sudionike kongresa bila je audijencija s papom Lavom XIV. Me\u0111u ostalim, o marijanskoj pro\u017eetosti Crkve papa je kazao: \u201eCrkva s marijanskim srcem \u010duva i sve vi\u0161e razumije hijerarhiju istina vjere, integriraju\u0107i razum i ljubav, tijelo i du\u0161u, univerzalno i lokalno, osobu i zajednicu, \u010dovje\u010danstvo i kozmos. To je Crkva koja se ne odri\u010de postavljanja sebi, drugima i Bogu neugodnih pitanja \u2013 \u2018Kako se to mo\u017ee dogoditi?\u2019 (Luka 1,34) \u2013 i koja hoda zahtjevnim stazama vjere i ljubavi \u2013 \u2018Evo slu\u017ebenice Gospodnje: neka mi bude po rije\u010di tvojoj\u2019 (Luka 1,38).\u201c Posebno je istaknuo Mariju kao \u201ejubilejsku \u017eenu\u201c i \u201esinodalnu \u017eenu\u201c. Na kraju je Papa zahvalio PAMI na njezinu doprinosu Crkvi u promicanju Marije kao \u201eputa susreta i dijaloga me\u0111u kulturama\u201d i za\u017eelio blagoslov u njezinu djelovanju.<\/p>\n

Kongres je zaklju\u010den generalnom skup\u0161tinom na kojoj je predstavljena sinteza izlaganja te su izneseni prijedlozi za budu\u0107i rad PAMI. Potom su podijeljene nagrade i priznanja zaslu\u017enim pojedincima, nakon \u010dega je slijedio marijanski glazbeni festival s izvo\u0111a\u010dima iz razli\u010ditih krajeva svijeta. (VK)<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eJubilej i sinodalnost: Crkva marijanskog lica i prakse\u201c (\u201eGiubileo e Sinodalit\u00e0: una Chiesa dal volto e dalla prassi mariana\u201d) bila je tema dvadeset i \u0161estog me\u0111unarodnog mariolo\u0161ko-marijanskog kongresa, koji je organizirala Papinska me\u0111unarodna marijanska akademija (PAMI) od 3. do 6. rujna na Papinskom sveu\u010dili\u0161tu Antonianum u Rimu. Na kongresu je sudjelovalo oko \u0161est stotina stru\u010dnjaka […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2109,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-2074","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2074","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2074"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2074\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2108,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2074\/revisions\/2108"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2109"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2074"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2074"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2074"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}