{"id":52,"date":"2015-05-27T07:43:59","date_gmt":"2015-05-27T07:43:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/2015\/05\/27\/odrzan-studijski-dan-u-prigodi-obiljezavanja-150-obljetnice-gospe-ilacke\/"},"modified":"2015-05-27T07:43:59","modified_gmt":"2015-05-27T07:43:59","slug":"odrzan-studijski-dan-u-prigodi-obiljezavanja-150-obljetnice-gospe-ilacke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/odrzan-studijski-dan-u-prigodi-obiljezavanja-150-obljetnice-gospe-ilacke\/","title":{"rendered":"Odr\u017ean Studijski dan u prigodi obilje\u017eavanja 150. obljetnice Gospe Ila\u010dke"},"content":{"rendered":"

\"2015-05-27-ilaca\"Studijski dan u prigodi obilje\u017eavanja 150. obljetnice Gospe Ila\u010dke na Vodici, koja se obilje\u017eava pod geslom “Izvore divni, Majko nam sveta, Ila\u010dka Gospo, moli za nas!”, odr\u017ean je 25. svibnja u Hrvatskom domu u Ila\u010di. Studijski dan organizirali su Hrvatski mariolo\u0161ki institut (HMI) Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, \u0110akova\u010dko-osje\u010dka nadbiskupija, Katoli\u010dki bogoslovni fakultet u \u0110akovu Sveu\u010dili\u0161ta J. J. Strossmayera u Osijeku te Sveti\u0161te Gospe Ila\u010dke.
Program je zapo\u010deo pozdravom dobrodo\u0161lice doma\u0107ega \u017eupnika i upravitelja Sveti\u0161ta vl\u010d. Ivana \u0110akovca, a potom se nazo\u010dnima mons. dr. Vlado Ko\u0161i\u0107, biskup sisa\u010dki i predstojnik HMI. “Ova 150. obljetnica dobar je razlog da danas \u010dujemo razmi\u0161ljanja i pouke o ovom sveti\u0161tu, koje zasigurno ima va\u017enu ulogu u povijesti na\u0161eg naroda ovdje u hrvatskom Srijemu. Marijanska pobo\u017enost karakteristika je hrvatskih vjernika, i to je konstanta od dolaska Hrvata na ovo podru\u010dje, to je dio na\u0161eg katoli\u010dkog identiteta, \u0161to se potvrdilo kroz stolje\u0107a”, rekao je biskup Ko\u0161i\u0107, za\u017eeljev\u0161i plodonosan dan koji \u0107e sve okupljene jo\u0161 vi\u0161e osvijesti u shva\u0107anju Marijine va\u017enosti za kr\u0161\u0107anski \u017eivot i nacionalni identitet.<\/p>\n

<\/p>\n

Okupljene je pozdravio i \u0111akova\u010dko-osje\u010dki nadbiskup mons. dr. \u0110uro Hrani\u0107, zahvaliv\u0161i svima koji su omogu\u0107ili i pridonijeli organiziranju studijskoga dana. Ukratko je podsjetio na doga\u0111anja otprije 150 godina, kazav\u0161i kako su kroz sve te godine, zbog mudrog pastoralnog pristupa \u017eupnika i biskupa, ostali izvor vode, postojano okupljanje vjernika i zdrava marijanska pobo\u017enost. “Biskupija nikad nije imala problema s pretjerivanjima vjernika koji tr\u010de za \u010dudesima, niti je morala reagirati zbog pozivanja na nepriznata ukazanja ili radi nezdrave pobo\u017enosti koja inzistira na ozdravljenjima. I tako je to ostalo sve do danas. Ila\u010da je jedno od 5 najposje\u0107enijih lokalnih marijanskih sveti\u0161ta u na\u0161oj nadbiskupiji, po broju hodo\u010dasnika odmah poslije Aljma\u0161a i Slavonskog Broda: mjesto zdrave marijanske pobo\u017enosti u kojemu se \u017eivi i upija marijanska du\u0161a na\u0161ega hrvatskoga naroda”, rekao je nadbiskup Hrani\u0107, \u010destitaju\u0107i 150. obljetnicu Sveti\u0161ta. <\/p>\n

Uslijedio je niz predavanja koja je moderirao mons. Luka Marijanovi\u0107. Prvo predavanje, na temu “Srijem u politi\u010dko-dru\u0161tvenome kontekstu druge polovice 19. stolje\u0107a”, odr\u017eala je doc. dr. sc. Kristina Milkovi\u0107 \u0160ari\u0107. Na po\u010detku je istaknula kako se u pripremi predavanja suo\u010dila sa \u010dinjenicom pomanjkanja znanstvenih radova koji se bave Srijemom u drugoj polovici 19. st. te dodaje kako je jedan od uzroka nedovoljne istra\u017eenosti ovoga podru\u010dja posljedica slabe o\u010duvanosti arhivskoga gradiva. Navela je kako je podru\u010dje Srijema, gledaju\u0107i iz povijesne perspektive, bilo uklopljeno u slavonski regionalni identitet. Drugu polovicu 19. st., napose 60-te, 70-te i 80-te godine, predava\u010dica karakterizira vremenom velikoga prijelaza iz tradicije u moderno dru\u0161tvo, koje nije imalo samo pozitivne, ve\u0107 i negativne posljedice, kako na dru\u0161tvenoj, tako i na pojedina\u010dnoj razini. Op\u0107epoliti\u010dke i gra\u0111anske slobode koje su tada uvedene neosporno zaslu\u017euju pozitivno vrednovanje, no na razini dru\u0161tva, kulture, mentaliteta i svakodnevice, prijelaz iz stale\u0161kog u gra\u0111ansko dru\u0161tvo bio je dugotrajan i tegoban. “Vrijeme koje promatramo bilo je poput dana\u0161njega – vrijeme u kojemu su pojedinci tra\u017eili to\u010dke vrijednosnoga sustava kojemu \u0107e se prikloniti, jer je bilo nestabilno u svakome pogledu”, zaklju\u010duje doc. dr. Milkovi\u0107 \u0160ari\u0107. “Voda kao izvor filozofskog promi\u0161ljanja” tema je o kojoj je izlagao doc. dr. sc. \u0160ime \u0160ok\u010devi\u0107, koji je predavanjem poku\u0161ao doku\u010diti za\u0161to otac filozofije i prvi filozof na svijetu, za\u010detnik jonske filozofije prirode – Tales govori ba\u0161 o vodi kao po\u010delu te zastupa tezu da je voda izvor filozofskog promi\u0161ljanja. Dosada\u0161nja obja\u0161njenja zbog kojih je voda po\u010delo, predava\u010d je podijelio u tri kategorije: biolo\u0161ko-fiziolo\u0161ka, geografska i religijsko-teolo\u0161ka, rekav\u0161i kako, prema njemu, religijsko-teolo\u0161ka daju najkvalitetnije obja\u0161njenje za\u0161to Tales navodi ba\u0161 vodu kao po\u010delo. Isti\u010de kako se Tales ne samo kao prvi filozof, ve\u0107 i kao teolog bavi pitanjem biti bo\u017eanskog te prvi shva\u0107a pojam o jedinstvu u razlici. Dr\u017ee\u0107i se ideje o jedinstvu, poku\u0161ava objasniti evidentnu raznovrsnost mno\u0161tva \u0161to je klju\u010dna to\u010dka gdje se vidi da Tales pravi prijelaz od mita prema znanosti i filozofiji i time po prvi put postavlja pitanje o Jednom. Predava\u010d je potvrdio Talesov zna\u010daj tezom Tome Akvinskog u komentaru na Aristotelovu Metafiziku gdje Toma jasno isti\u010de da je upravo Tales tvorac spekulativne filozofije, jer je jedini od sedam mudraca istra\u017eivao uzroke stvari, dok su se svi ostali zapravo bavili moralnim pitanjima. Zaklju\u010dno, predava\u010d se zapitao koliko smo u dana\u0161njem svijetu kadri i raspolo\u017eeni prepoznavati ne samo u vodi, nego u \u010ditavoj stvorenoj stvarnosti Onu koja ra\u0111a Boga i \u010dovjeka, Isusa Krista preko kojega, iako do kraja neshvatljivo, mo\u017eemo iskusiti tog Boga, te o njemu znati puno vi\u0161e od onoga \u0161to su Tales i drugi gr\u010dki filozofi samo naslu\u0107ivali?<\/p>\n

Uslijedilo je predavanje prof. dr. sc. Karla Vi\u0161atickog “Isus, izvor \u017eive vode”, u kojemu je nagla\u0161eno kako se, polaze\u0107i od starozavjetnih tekstova koji govore o stvaranju svijeta, od samog po\u010detka govori o va\u017enosti vode. “S jedne strane, voda je silna mo\u0107, ima snagu koja mo\u017ee ugroziti i uni\u0161titi, a s druge strane, ona je izvor \u017eivota, kako prikazuje drugi izvje\u0161taj o stvaranju”, rekao je predava\u010d, navode\u0107i nekoliko primjera: pripovijest o op\u0107em potopu upotrebljava vodu kao instrument kazne za \u010dovje\u010danstvo; u tom kontekstu spominje tekst iz 1 Pt koji preuzima motiv Noine la\u0111e i govori o vodi kr\u0161tenja koja pere, \u010disti od grijeha; Ezekielove tekstove koji govore o vodi koja \u010disti, stvara novog \u010dovjeka jer pere grijeh pojedinca i naroda, odnosno o vodi koja izvire iz novog jeruzalemskog Hrama, koja je zapravo voda \u017eivota, prije svega \u017eivota biljnog i \u017eivotinjskog svijeta, ali kao metafora, voda \u017eivota op\u0107enito, pa i voda vje\u010dnog \u017eivota. Podsjetio je na tekst Ivanova Evan\u0111elja, Isusov razgovor sa Samarijankom te na tekst koji govori o Isusu na kri\u017eu, koji ponovo govore o vodi kao teku\u0107ini, ali isto tako uzimaju vodu kao metaforu (vje\u010dnoga) \u017eivota. Zaklju\u010dio je primjerom iz Knjige Otkrivenja, gdje ponovo nalazimo Isusa kao Jaganjca u gradu u kojem izvire i iz kojega te\u010de voda koja \u017eivot zna\u010di: “Mi bismo kr\u0161\u0107ani trebali biti svjesni da u nama te\u010de ova \u017eiva voda koja svuda kuda pro\u0111e donosi \u017eivot ili bi trebala donositi \u017eivot.”<\/p>\n

Dr. sc. Boris Vuli\u0107 odr\u017eao je izlaganje “Za\u0161to nam Bog govori po Bla\u017eenoj Djevici Mariji?”, u kojemu je govorio kako se u pristupima Gospinim ukazanjima, uz bitno razlikovanje izme\u0111u Bo\u017eje objave i privatnih objava, treba posvetiti i pitanju \u0161to privatne objave jesu u odnosu na Crkvu. Izlaganje je bilo podijeljeno u tri dijela: za\u0161to Bog daje ukazanja, za\u0161to se ukazuje Gospa te \u0161to nam Bog govori po njezinim ukazanjima? Polazna istina za pozitivno razumijevanje ukazanja je Bo\u017eje slobodno i trajno djelovanje u povijesti, koje u sebi uklju\u010duje i mogu\u0107nost ukazanja shva\u0107enog kao posredovanje “novih \u010dlanaka proro\u0161tva” za Crkvu. Ukazanja, dakle, treba vrednovati u okviru karizme proro\u0161tva po kojoj nam Bog, koji ljudima dolazi preko ljudi, daje nove imperative za konkretne situacije te ukazuje na ono \u0161to je za spasenje bitno, ali zaboravljeno. U \u010dinjenici da je najvi\u0161e Gospinih ukazanja ogleda se istina vjere da je Marija na nebo uznesena Majka Kristova i Majka Crkve, koja i dalje \u2013 i po svom proslavljenom tijelu \u2013 otajstveno i jedinstveno sudjeluje u vremenu svoje djece. Odgovor na pitanje \u0161to nam Bog govori po Gospinim ukazanjima dr. Vuli\u0107 je sa\u017eeo pod tri vida: ona nam na jedinstveni na\u010din tuma\u010de tko je Marija u Bo\u017ejem naumu spasenja, koja je narav i poslanje Crkve te nam otkrivaju nebo kao stvarnost koja je prebliska zemlji, odnosno Boga koji je preblizak \u010dovjeku i nikad ravnodu\u0161an spram povijesti. Izlaga\u010d je na koncu ukazao i na va\u017enost Crkve u razlikovanju pravog i la\u017enog proro\u0161tva te zaklju\u010dio: “Istinsko ukazanje ne \u017eeli biti hrana na\u0161oj radoznalosti niti \u017eeli da se besplodno zatvorimo u njega, ve\u0107 nas upu\u0107uje da te\u017ei\u0161te svoga \u017eivota, vjere i teologije vratimo na Boga.”<\/p>\n

O sli\u010dnostima i razlikama Lurda i Ila\u010de govorio je fra Petar Lubina. Navode\u0107i \u0161to se dogodilo u Lurdu, a \u0161to u Ila\u010di, u predavanju se zadr\u017eao na vidiocima, na onomu \u0161to se pri\u010dalo, \u010dulo, kako su ukazanja priznata, o \u0161irenju \u0161tovanja, o izvorima u Lurdu i Ila\u010di, ukazuju\u0107i na brojne razli\u010ditosti. Ipak, dodaje kako oba mjesta ujedinjuje Isusova majka Marija, slu\u017ebena Crkva priznaje njihovu autenti\u010dnost, u oba mjesta dolaze hodo\u010dasnici. “I jedno i drugo sveti\u0161te na svoj na\u010din postaju mjesta u kojima se puk susre\u0107e s Bogom, u njima do\u017eivljava \u017eivu prisutnost Bo\u017eju i Majke Gospodinove koja ga okuplja svojom maj\u010dinskom ljubavlju i upu\u0107uje na svoga Sina. Njoj u sveti\u0161tu velikodu\u0161nije otvara srce i du\u0161u, obra\u0107a joj se svojim molitvama i njezinu zagovoru preporu\u010duje sebe i svoje potrebe, osje\u0107a se ljubljenom djecom u naru\u010dju dobre Majke koju je Gospodin s kri\u017ea povjerio ljubljenom u\u010deniku i poput ljubljenog u\u010denika svaki od njih na neki na\u010din uzima k sebi i stavlja u sredi\u0161te svoga \u017eivota”, kazuje fra Petar Lubina. <\/p>\n

Drugi niz predavanja moderirao je prof. dr. sc. Ivan Karli\u0107. Prvo predavanje, na temu “O molitvenicima Gospi Ila\u010dkoj”, odr\u017eao je prof. dr. sc. Vladimir Dugali\u0107. Na po\u010detku je naglasio va\u017enost razumijevanja vremenskoga konteksta u kojemu su molitvenici nastali. Pri tom je naveo kako su do sredine 19. stolje\u0107a svi na\u0161i molitvenici bili liturgijski priru\u010dnici; sve do doga\u0111aja u Lurdu, koji je imao dalekose\u017eno zna\u010denje. To vrijeme nosi promjenu dru\u0161tvenih odnosa (pad feudalizma, sekularizaciju, prodor liberalizma, rast racionalizma\u2026), na \u0161to Katoli\u010dka crkva, potaknuta ukazanjima u Lurdu, odgovara \u0161irenjem pu\u010dkih pobo\u017enosti i religioznosti, osnivanjem bratov\u0161tina\u2026 U prvi plan dolaze marijanski molitvenici sa samo jednom zada\u0107om \u2013 pobo\u017enost BDM. Uz to, pojavljuju se molitvenici na \u010dast drugim svecima i u kona\u010dnici priru\u010dnici za pojedine bratov\u0161tine, koji su njegovali samo jedan specifi\u010dan vid pobo\u017enosti. Govore\u0107i o molitvenicima Gospi Ila\u010dkoj, istaknuo je prvi u nizu s po\u010detka 20. st. – Pjesme i molitve Dragoj Gospi Ila\u010dkoj, na 16 stranica, tada\u0161njega kapelana ove \u017eupe Pavla Matijevi\u0107a i njegova kasnija, pro\u0161irena izdanja. Predava\u010d je naglasio kako se molitvenici Gospi Ila\u010dkoj mogu staviti u kontekst onoga \u0161to Direktorij o pu\u010dkoj pobo\u017enosti i liturgiji iz 2002. godine predla\u017ee sveti\u0161tima, napose onima koji promi\u010du marijansku pobo\u017enost te je zaklju\u010dio kako Ila\u010da pru\u017ea ozbiljan i zdrav temelj kr\u0161\u0107anske pu\u010dke pobo\u017enosti. “Marija – uzor vjerni\u010dkog \u017eivota u molitvenim tekstovima Zbirke misa o slavlju Bla\u017eene Djevice Marije” naslov je izlaganja Tomislava Fili\u0107a. Kroz molitve spomenute Zbirke, koja se mo\u017ee smatrati dodatkom Rimskoga misala, izlaga\u010d je tra\u017eio odgovore na pitanja: Kakva je bila Marija? \u0160to Marija pokazuje svijetu dana\u0161njice? Mo\u017ee li Djevica iz Nazareta biti uzor vjerni\u010dkom \u017eivotu i u novom tisu\u0107lje\u0107u? Zaklju\u010dio je kako vjernici, po uzoru na BDM, mogu nositi spasenje i radost Elizabetinom domu, s vjerom primati navje\u0161tenje Gabrijelovo, u Nazaretu \u017eivjeti skrovito, u Kani se zauzeti za one koji su u potrebi, \u010diniti ono \u0161to Krist u\u010di u Evan\u0111elju, sudjelovati u potrebama Crkve, biti u\u010denici utjelovljene Rije\u010di, tra\u017eiti Bo\u017eju volju i vjerno je vr\u0161iti, moliti da im Bog da milostivo srce prema gre\u0161nicima, razmi\u0161ljaju\u0107i Marijine rije\u010di i primjere truditi se odustati od grijeha i vr\u0161iti Kristove zapovijedi, te privla\u010diti primjerom, grijati ljubavlju i pomagati neprestanom molitvom da se Krista navijesti svemu svijetu\u2026<\/p>\n

Uslijedilo je predavanje vl\u010d. Pavla Mad\u017earevi\u0107a “Gospina sveti\u0161ta Slavonije i Srijema u poeziji sve\u0107enika Mitra Dragutinca”, u kojemu je izlaga\u010d rekao kako Dragutinac o ve\u0107ini Gospinih sveti\u0161ta u Slavoniji i Srijemu pi\u0161e u \u010dlanku “Marija u na\u0161oj sredini”, gdje duboko zadire u povijest, govore\u0107i o vjekovnoj ljubavi kr\u0161\u0107anskoga puka prema Mariji: “Dragutin\u010deve marijanske pjesme odi\u0161u tihim rodoljubljem, nje\u017enom zaljubljeno\u0161\u0107u u Slavoniju i Srijem, u \u0161oka\u010dke krajeve. U njima se osje\u0107a miris zreloga klasja, \u0161um hrastovih \u0161uma, \u017eubor slavonskih, savskih\u2026 voda. Odi\u0161u suosje\u0107anjem zbog te\u0161koga \u017eivota vrijednih \u0160okaca i brigom za njihove du\u0161e. Oni mole Mariju da zalutale izvede na put, pohodi samotne du\u0161e i uvede ih u raj. Iz svih tih sveti\u0161ta uzdizale su se, a u mnogima od njih se jo\u0161 i danas uzdi\u017eu pobo\u017ene molbe vjernoga puka, koji joj, \u010desto umoran od daleka puta, zanosno pjeva stavljaju\u0107i pred nju ‘svoje radosti i nade, \u017ealosti i tjeskobe’.” Nadalje, izlaga\u010d je istaknuo kako Dragutinac zgusnuto, ali povijesno dokumentirano i vrlo profinjenim stilom govori o okolnostima nastanka pojedinog sveti\u0161ta, o hodo\u010dasni\u010dkim mjestima i hodo\u010da\u0161\u0107ima u tada Bosanskoj i Srijemskoj biskupiji, pi\u0161u\u0107i tako o Morovi\u0107u, Lu\u010dici, Bapskoj, \u0160umanovcima, Karlovcima, Tekijama, Aljma\u0161u, Dragotinu, Sotinu, Ila\u010di i Zemunu.
Posljednje predavanje, “Osnutak i djelovanje Hrvatskoga mariolo\u0161kog instituta” odr\u017eao je fra Gabrijel Hrvatin Juri\u0161i\u0107, \u010dlan HMI. Podsjetio je na povijesne \u010dinjenice zbog kojih je 1974., uz podr\u0161ku Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, Hrvatske biskupske konferencije i fra Karla Bali\u0107a, Institut osnovan unutar KBF-a. Istaknuo je kako je HMI sudjelovao na gotovo svim me\u0111unarodnim i nacionalnim mariolo\u0161ko-marijanskim kongresima, organizirao nacionalne znanstvene simpozije na kojima je okupljao stru\u010dnjake s razli\u010ditih podru\u010dja znanosti i obradio brojna marijanska pitanja s hrvatskog podru\u010dja te do sada objavio oko 17 svezaka u kojima je odgovorio na mnoga pitanja te dao brojna obja\u0161njenja vezana uz kulturnu, teolo\u0161ku i povijesnu tematiku. <\/p>\n

Studijski dan nastavljen je predstavljanjem knjige Gospa Ila\u010dka – Marijansko sveti\u0161te na Vodici, autora Ivana Karli\u0107a i Tomislava Fili\u0107a. Knjigu su predstavili mons. mr. Luka Marijanovi\u0107, doc. dr. Kristina Milkovi\u0107 \u0160ari\u0107 te sami autori. Mons. Marijanovi\u0107 je istaknuo kako se radi o povijesno-pastoralno-religioznom vodi\u010du, sveobuhvatnoj knjizi vrijednoj pozornosti. Knjiga donosi povijest nastanka sveti\u0161ta, njegov smje\u0161taj i razvoj pobo\u017enosti, prikazuje aktivnosti gradnje i ure\u0111enja te donosi iskustva primljenih milosti i svjedo\u010danstva ozdravljenja. Tako\u0111er, obuhva\u0107ena su i ratna stradanja, posebno za vrijeme Domovinskoga rata. Na kraju izdanja autori govore i o budu\u0107nosti sveti\u0161ta, isti\u010du\u0107i \u017eelju da se ono \u0161to bri\u017enije obnavlja i ure\u0111uje, a napose nagla\u0161avaju potrebu promicanja njegova pastoralnoga i duhovnog zna\u010denja.<\/p>\n

Dr. Kristina Milkovi\u0107 \u0160ari\u0107 istaknula je kako su autori prikupili svu literaturu koja se mogla povezati s povije\u0161\u0107u Ila\u010de i \u017eivotom njezinih stanovnika i povezali je u osmi\u0161ljenu cjelinu u kojoj dominira dijakronijska perspektiva. “Nije rije\u010d samo o povijesti jednoga mjesta, ve\u0107 o prikazu koji povezuje pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost, a ta perspektiva u sredi\u0161tu ima samo jednu to\u010dku \u2013 Marijino sveti\u0161te na Vodici”, rekla je dr. Milkovi\u0107 \u0160ari\u0107, dodav\u0161i kako su primarni i prvorazredni izvori za istra\u017eivanje povijesnoga tijeka bile kanonske vizitacije. Ilustrativni materijal dosljedno prati tekst knjige i svjedo\u010di da su nakon rata sveti\u0161te i cijelo mjesto za\u017eivjeli u punoj \u017eivotnoj i duhovnoj snazi.<\/p>\n

Okupljeni su se potom uputili “na Vodicu” te se u prostoru Sveti\u0161ta pomolili u kapeli pred slikom Gospe Ila\u010dke, a susret je zavr\u0161io sve\u010danim misnim slavljem u prepunoj \u017eupnoj crkvi sv. Jakova. Uz nadbiskupa Hrani\u0107a i generalnog vikara mons. Ivana \u0106uri\u0107a, te dvadesetak sve\u0107enika, misnom slavlju predsjedao je mons. Vlado Ko\u0161i\u0107. U homiliji je govorio o Mariji, nazvav\u0161i je “srcem Crkve”, sredi\u0161tem duhovne topline koje poti\u010de \u017eivu Crkvu da bude u\u010denica Kristova, vjerna Duhu Svetomu. “Mariju i ovdje u Ila\u010di promatramo kao majku koja svojim zagovorom kroz dugu povijest omogu\u0107uje vjernicima da prebrode razli\u010dite pote\u0161ko\u0107e i sa svojih krivih ili slijepih putova znaju prona\u0107i pravi put do sebe, do svojih bli\u017enjih, do Boga, a to zna\u010di do punine \u017eivota. Ona ovdje, u ovom znaku vode, vodice koja je blagoslovljena, daje znak koliko je nama kr\u0161\u0107anima bitno na\u0161e kr\u0161tenje”, rekao je biskup Ko\u0161i\u0107.
Okupljeni puk biskup je pozvao na molitvu: “Molimo se da bude kr\u0161tenja, a to zna\u010di da se prvenstveno molimo da bude \u017eivota, ro\u0111enja, jer milost uvijek pretpostavlja dar. Molimo u ovom na\u0161em hrvatskom sveti\u0161tu za na\u0161e obitelji – da budu velikodu\u0161ne, da prihva\u0107aju brojnu djecu, da na\u0161 narod ne izumre, ve\u0107 da ima budu\u0107nost, da Marija, koja je majka i roditeljica, isprosi na\u0161im majkama hrabrost \u017eivota i po svom zagovoru izmoli Duha Svetoga koji je duh hrabrosti, duh budu\u0107nosti, da budemo zajednica Kristovih u\u010denika, da Crkva \u017eivi i napreduje u na\u0161em narodu i da ima budu\u0107nost.” (ika)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Studijski dan u prigodi obilje\u017eavanja 150. obljetnice Gospe Ila\u010dke na Vodici, koja se obilje\u017eava pod geslom “Izvore divni, Majko nam sveta, Ila\u010dka Gospo, moli za nas!”, odr\u017ean je 25. svibnja u Hrvatskom domu u Ila\u010di. Studijski dan organizirali su Hrvatski mariolo\u0161ki institut (HMI) Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, \u0110akova\u010dko-osje\u010dka nadbiskupija, Katoli\u010dki bogoslovni fakultet u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":51,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-52","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/media\/51"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}