{"id":95,"date":"2016-09-14T06:49:58","date_gmt":"2016-09-14T06:49:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/2016\/09\/14\/izlaganja-clanova-hmi-a-na-24-medunarodnom-marioloskom-kongresu-u-fatimi\/"},"modified":"2016-09-14T06:49:58","modified_gmt":"2016-09-14T06:49:58","slug":"izlaganja-clanova-hmi-a-na-24-medunarodnom-marioloskom-kongresu-u-fatimi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/izlaganja-clanova-hmi-a-na-24-medunarodnom-marioloskom-kongresu-u-fatimi\/","title":{"rendered":"Izlaganja \u010dlanova HMI-a na 24. me\u0111unarodnom mariolo\u0161kom kongresu u Fatimi"},"content":{"rendered":"

\"2016-09-14-naslovna-f\"Na 24. me\u0111unarodnom mariolo\u0161ko-marijanskom kongresu u Fatimi s temom: \u201eDoga\u0111aj Fatima sto godina poslije. Povijest, poruka i aktualnost\u201c, koji je od 6. do 11. rujna, u povodu stote obljetnice fatimskih ukazanja organizirala Me\u0111unarodna papinska marijanska akademija (PAMI) i Marijansko sveti\u0161te u Fatimi,sudjelovalo je dvanaest \u010dlanova Hrvatskoga mariolo\u0161koga instituta Katoli\u010dkoga bogoslovnoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu: Ivan Karli\u0107, Petar Lubina, Josip \u0160imi\u0107, Gabrijel Mio\u010d, Valerija Kova\u010d, Marija Pehar, Manda Svirac, Anto Bari\u0161i\u0107, Andrea Fili\u0107, Vanda Kraft Soi\u0107, Ana Begi\u0107 i Tomislav Fili\u0107.<\/p>\n

<\/p>\n

 <\/p>\n

Poslije podne odr\u017eavala su se predavanja po jezi\u010dnim skupinama. U deset izlaganja \u010dlanovi HMI-a obradili su razli\u010dite aspekte Fatimske poruke: 1. Ivan Karli\u0107, Eshatolo\u0161ki sadr\u017eaj fatimske poruke; 2. Josip \u0160imi\u0107, Fatimska i druga marijanska ukazanja: povijesno-teolo\u0161ka i fenomenolo\u0161ko-antropolo\u0161ka analiza; 3. Valerija Kova\u010d, Poimanje povijesti prema Fatimskoj poruci; 4. Marija Pehar, Pobo\u017enost Srcu Marijinu \u2013 interpretacija u svjetlu koncilske mariologije; 5. Manda Svirac, Fatimska poruka kao Bo\u017eji dar \u010dovje\u010danstvu preko djece; 6. Anto Bari\u0161i\u0107, Gospa Fatimska u teologiji svetoga Ivana Pavla II., 7. Andrea Fili\u0107 \u2013 Vanda Kraft Soi\u0107, Fatima u kontekstu mariologije Ren\u00e9a Laurentina; 8. Petar Lubina, Aktualnost Fatimske poruke u crkvama Gospe Fatimske u Hrvatskoj; 9. Ana Begi\u0107, Gospa Fatimska kod izabranih hrvatskih teologa, 10. Tomislav Fili\u0107, Gospa Fatimska u propovijedima izabranih franjeva\u010dkih propovjednika.<\/p>\n

\"01\"<\/p>\n

Najprije su predstavljeni eshatolo\u0161ki sadr\u017eaj i vizija povijesti sa svojimprofeti\u010dko-apokalipti\u010dkim simbolizmom, iz \u010dega je zaklju\u010deno da jesvrha fatimske porukeponajprije duhovno-egzistencijalna: nikakvo poticanje \u201eeshatolo\u0161koga straha\u201c kakav je znao prevladavati u katoli\u010dkom mentalitetu, ili pretkazivanje nepromjenjive budu\u0107nosti, nego opomena i poziv na obra\u0107enje i \u010dovjekovu odgovornost za vlastitu povijest. Fatimska vizija povijesti \u010dovje\u010danstva i njezine eshatolo\u0161ke budu\u0107nosti u temelju je biblijska. Ona poziva na prepoznavanje sila zla i grijeha, ali isto tako na \u010ditanje i prepoznavanje Bo\u017eje prisutnosti u povijesti. Fatima o\u0161tri pogled za znakove vremena, pri \u010demu se valja \u010duvati kako nedovoljnoga razlu\u010divanja znakova vremena tako i apsolutiziranja specifi\u010dnih tuma\u010denja koja spre\u010davaju interpretaciju u \u0161irem horizontu, kao \u0161to se to ponekad \u010dinilo s isticanjem komunisti\u010dkoga ateizma kao neprijatelja Crkve. Duhovnu poruku Fatime potrebno je i dalje dr\u017eati otvorenom i aktualnom u povijesti, jer je uronjena u dramu \u010dovjekove egzistencije te osvjetljuje put kroz ljudske stranputice prema Bo\u017ejem hodu s \u010dovjekom (preko Marije) u sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. Tu Bo\u017eju povezanost s ljudskom povije\u0161\u0107u mogu\u0107e je konkretno uo\u010diti i umarijanskim ukazanjima, koja su se dogodila ne\u0161to ranije od Fatime, a na takav na\u010din mogu\u0107e je \u010ditati i kompleksnu povijest Portugalau vrijeme Marijinih ukazanja u Fatimi.<\/p>\n

Hrvatski predava\u010di su se zatimosvrnuli na intenzivan odnos prema Fatimskoj poruci dvaju velikih teologa: Prvi je Ivan Pavao II., na \u010diji je mariolo\u0161ki govor op\u0107enito imao sna\u017ean utjecaj sv. Ljudevit Grignon Montfort i teolog Hans Urs von Balthasar (sa svojim primatom marijanskoga principa u Crkvi), a koji je posebice nakon atentata 1981. od fatimske poruke u\u010dinio inspirativnu vodilju svoga pontifikata. Drugi teolog je Rene Laurentin koji se posebice bavio teolo\u0161kim pitanjem posve\u0107enja, i u tom kontekstu posve\u0107enja Rusije. Za njega je posve\u0107enje bitno Bo\u017eji dar pobo\u017eanstvenjenja \u010dovjeka koje se po\u010detno ostvaruje u kr\u0161tenju a njegova realizacija ovisi o \u010dovjekovoj slobodnoj i cjelo\u017eivotnoj suradnji s Bogom u vlastitome posve\u0107enju. Teolo\u0161ki razlikuje izme\u0111u posve\u0107enja consecratio (vezano samo uz Boga) te affidamento (koje mo\u017ee biti usmjereno i Mariji) i nagla\u0161ava da pove\u0107enje drugoga (u ovome slu\u010daju Rusije i cijeloga svijeta) mo\u017ee biti samo votivno.<\/p>\n

\"07\"<\/p>\n

Polaze\u0107i od iskustva vjerni\u010dke prakse zaklju\u010dili su da je uz sam \u010din pove\u0107enja jo\u0161 bitnije pastoralno djelovanje koje \u0107e umjesto na posve\u0107enje drugoga vi\u0161e inzistirati na vlastitu posve\u0107enju. Takav pastoralni zadatak se name\u0107e i u pitanju \u0161tovanja Srca Marijina, da bi se izbjegle pretjerane sentimentalnosti i spiritualizmi u kojima svakodnevna \u017eivotna aktualizacija evan\u0111elja biva zanemareno.<\/p>\n

Naposljetku, \u010dlanovi HMI-a su istra\u017eili recepciju Fatimske poruke u Hrvatskome narodu, a ona se najvi\u0161e manifestira u postojanju velikog broja crkava posve\u0107enih majci Bo\u017ejoj Fatimskoj ili bezgre\u0161nom Srcu Marijinu, u homilijama i duhovnim napisima nekolicine franjevaca i jednoga dominikanca, najvi\u0161e u razdoblju od \u010detrdesetih do sedamdesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a, te u prilago\u0111enom preno\u0161enju Fatimskoga doga\u0111aja djeci. Naj\u010de\u0161\u0107e opi\u0161rno ali vjerno i bez pretjerivanja opisuju same doga\u0111aje ukazanja i njihove popratne pojave te parenetski pozivaju na ono \u0161to je cilj Fatimske poruke: na molitvu, \u017ertvu, obra\u0107enje, moljenje krunice, obavljanje pobo\u017enosti prvih pet subota.<\/p>\n

Na zavr\u0161etku rada po jezi\u010dnim skupinama, hrvatsku jezi\u010dnu skupinu posjetio je predsjednik PAMI-a VincenzoBattaglia. Istaknuo je da Papinska me\u0111unarodna marijanska akademija ima hrvatsko porijeklo, jer ju je 1946. osnovao fra Karlo Bali\u0107, te je zahvalio HMI-u na dugoj tradiciji sudjelovanja na me\u0111unarodnim mariolo\u0161ko-marijanskim kongresima.<\/p>\n

Cjelina i bogatstvo Fatimske poruke do\u0161li su jo\u0161 jasnije do izra\u017eaja kada je svaka jezi\u010dna skupina prezentirala zaklju\u010dke svojih izlaganja i kada su na okruglom stolu biskup Antonio Marto, mariolog Salvatore Perella te redovnica zajednice Oblate Djevice Marije Fatimske predstavili svoje vi\u0111enje va\u017enosti i aktualnosti Fatime za dana\u0161nje vrijeme. Potom je slijedila zajedni\u010dka posveta svih sudionika te mariolo\u0161kih ustanova, u\u010dili\u0161ta i dru\u0161tava Bezgre\u0161nom srcu Marijinu u samoj bazilici, koju je predvodio predsjednik PAMI-ja VincenzoBattaglia. Posjet Aljustrelu \u2013 rodnome mjesta\u0161cu Lucije, Francisca i Hijacinte te mjestu ukazanja an\u0111ela omogu\u0107io je kratki pogled u tada\u0161nji seoski \u017eivot malih vidjelaca i portugalskoga naroda.<\/p>\n

\"04\"<\/p>\n

Kongres je zaklju\u010den u nedjelju, 11. rujna sve\u010danim euharistijskim slavljem koje je predvodio papinski izaslanik kardinal Saraiva Martins, naglasiv\u0161i da je Fatima \u201e\u0161kola istine jer nas \u0161titi od bajki i u\u010di nas o\u010dima vjere gledati na realnost i na Bo\u017eje srce\u201d. Nasuprot gubitku osje\u0107aja za vrijednosti i dezorijentaciju savjesti, \u201eMajka Bo\u017eja predstavlja neprolazne principe od koji se mora polaziti za korektan gra\u0111anski i kr\u0161\u0107anski su\u017eivot: za \u017eivot, obitelj, brak, zajedni\u0161tvo mu\u0161karca i \u017eene, karitativnu ljubav i dostojanstvo osobe,\u201c kazao je izme\u0111u ostaloga u svojoj homiliji kardinal Saraiva Martins.<\/p>\n

\"06\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"03\"<\/p>\n

\"05\"<\/p>\n

\"02\"<\/p>\n

\"08\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Tekst: s. Valerija Kova\u010d<\/p>\n

Foto: s. Ana Begi\u0107 i drugi<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na 24. me\u0111unarodnom mariolo\u0161ko-marijanskom kongresu u Fatimi s temom: \u201eDoga\u0111aj Fatima sto godina poslije. Povijest, poruka i aktualnost\u201c, koji je od 6. do 11. rujna, u povodu stote obljetnice fatimskih ukazanja organizirala Me\u0111unarodna papinska marijanska akademija (PAMI) i Marijansko sveti\u0161te u Fatimi,sudjelovalo je dvanaest \u010dlanova Hrvatskoga mariolo\u0161koga instituta Katoli\u010dkoga bogoslovnoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu: Ivan […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":86,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-95","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/95","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=95"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/95\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/media\/86"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=95"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=95"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kbf.unizg.hr\/hmi\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=95"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}