Održan XLIII. Međunarodni simpozij profesora filozofije i teologije
Tradicionalni XLIII. Međunarodni simpozij profesora filozofije i teologije u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održan je u Sarajevu od 23. do 25. travnja 2019. godine na kojem je sudjelovalo sedamdesetak sudionika s teoloških učilišta iz Zagreba, Rijeke, Splita, Đakova, Zadra i Sarajeva. Domaćini ovogodišnjeg Simpozija bili su Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu i Franjevačka teologija Sarajevo.
U predvečerje Simpozija održana je Konferencija dogmatske, fundamentalne, otačke i ekumenske teologije. Nakon Konferencije održana je skupština Europskog društva za katoličku teologiju – Hrvatska sekcija.
XLIII. Međunarodni simpozij profesora filozofije i teologije započeo je 24. travnja ujutro na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu pozdravnim govorima kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa i metropolita vrhbosanskog i Velikog kancelara Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, izv. prof. dr. sc. Darka Tomaševića, dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i prof. dr. sc. Maria Cifraka, dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Na ovogodišnjem skupu predavanja su organizirana u suradnji s Katedrom filozofije, Katedrom Svetoga pisma Staroga zavjeta, Katedrom Svetoga pisma Novoga zavjeta, Katedrom fundamentalne teologije, Katedrom povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka, Katedrom dogmatske teologije i Katedrom moralne teologije. Nakon pozdrava i otvaranja Simpozija slijedila su predavanja: doc. dr. sc. Pavle Mijović, s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Figura izbjeglica. Ogled iz negativne antropologij; doc. dr. sc. Anđelo Maly, s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, “Kako ‘miš’ može spasiti Bibliju?”; doc. dr. sc. Taras Barščevski, s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Gladni i žedni Riječi. Biblijski tekst između znanstvene egzegeze i svakodnevnih potreba pastoralnog djelovanja; dr. sc. Jakov Rađa, s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Antropološki pristup teologiji religija – primjer Jacquesa Dupuisa.
Poslijepodnevni program drugog dana Simpozija bio je organiziran uz zajednički izlet – posjet franjevačkom samostanu u Fojnici.
Treći dan Simpozija, 25. travnja, održan je na Franjevačkoj teologiji Sarajevo. Nakon pozdravnih govora, o. fra Joza Marinčića, provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene, prof. fra Danimira Pezera, dekana Franjevačke teologije u Sarajevu, nastavilo se s predavanjima: doc. dr. sc. Andrea Filić, s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šagi-Bunićev doprinos osvjetljivanju kristološke problematike između Efeškog (431.) i Kalcedonskog (451.) koncila. Percepcija i recepcija rezultata njegovih istraživanja u djelima inozemnih autora; doc. dr. sc. Davor Šimunec, s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Guardinijev doprinos kršćanskoj antropologiji u mišljenju dijalektičkog jedinstva čovjeka; izv. prof. dr. sc. Zorica Maros, s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Zlo nasilja i etika otpora.
