Ime: Ivan

Prezime: Bodrožić

Titula: prof. dr. sc.

e-mail adresa: ivan.bodrozic@gmail.com

Telefon/mobitel: +385 1 4890 425

Adresa osobne web stranice: www.patrologija.com

CROSBI: Ivan Bodrožić

Životopis:

Rođen je u Svibu 20. kolovoza 1968. Osnovnu školu pohađao je u Svibu (od 1. do 6. razreda) i Splitu (7. i 8. razred) od 1975. do 1983. U Splitu je 1987., uspješno položivši maturu, završio i Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju. Dvije godine filozofsko-teološkog studija pohađao je na Teologiji u Splitu (ak. god. 1987./1988. i 1989./1990.), a ostatak u Rimu na Sveučilištu Santa Croce gdje je i diplomirao u veljači 1994. Od 1994. do 2000. studirao je na Patrističkom institutu Augustinianum u Rimu. U veljači 1998. postigao je licencijat obranivši tezu Predestinacija u Komentaru na Ivanovo Evanđelje svetog Augustina (La Predestinazione nel Commento al Vangelo di san Giovanni di sant’Agostino), a 15. lipnja 2000. doktorat obranivši doktorsku disertaciju pod nazivom Numerologija u misli svetog Augustina (Numerologia a in sant’Agostino) te stekao naslov doktora teologije i patrističkih znanosti.

Od 2002. započinje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu predavati honorarno latinski jezik, a 15. siječnja 2004. odlukom Fakultetskog vijeća KBF-a u Splitu izabran je za naslovnog docenta. 13. listopada 2005. izabran je na radno mjesto u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja teologije te grane patrologije pri Katedri povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka. Odlukom Velikog kancelara KBF-a u Splitu, mons. Marina Barišića, u veljači 2007. imenovan je v.d. pročelnika Katedre povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka, a potom odlukom Fakultetskog vijeća od 27. rujna 2007. i pročelnikom Katedre, što je obnašao sve do 28. veljače 2010. kad je prešao na Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Odlukom Vijeća društveno-humanističkog područja od 16. prosinca 2009. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Od 1. ožujka 2010. stalni je zaposlenik Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pri Katedri povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka, a 26. studenoga 2010. izabran je i za njezina pročelnika. Matični odbor za područje humanističkih znanosti izabrao ga je 16. siječnja 2014. u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika, a odlukom Vijeća društveno-humanističkog područja od 22. travnja 2015. reizabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. 17. listopada 2017. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora (1. izbor).

Nastava :

Filozofsko-teološki studij:

Uvod u misterij Krista i povijest dogmi

Izborni kolegiji:

Ekleziologija sv. Augustina
La sapienza in sant’Ilario, san Girolamo e sant’Agostino
Povijest teologije
Poimanje slobode u misli sv. Augustina
Istočna liturgika i ikonografija

Seminar:

Teologija II. vat. sabora u enciklikama Ivana Pavla II.

Objavljeni najvažniji znanstveni radovi:

Objavljene knjige:

  • Svećeniče, upoznaj svoje dostojanstvo, Crkva u svijetu, Split, 2005., str. 121.
  • Euharistija od povijesti do vječnosti, Glas koncila, Zagreb, 2002., str. 262.
  • Svjedočanstva vjere. Aktualne teme iz ranog kršćanstva, Split, Crkva u svijetu, Split, 2013.
  • Nazaretska Djevica uzor kršćanskoga života, Split, 2015.

Objavljena poglavlja u knjigama:

  • Preghiera nei Padri latini dei secoli IV e V, u: Dizionario di Spiritualità biblico-patristica: Preghiera nei Padri dei secoli IV e V (ur. Salvatore A. Panimolle), vol. 53, Borla, Roma 2009, str. 50-137.
  • Il regno di Dio in s. Girolamo e s. Ilario, u: Dizionario di spiritualità biblico-patristica: Regno di Dio nei Padri della Chiesa (ur. Salvatore Panimolle), vol. 58, Roma 2011., str. 110-205.
  • La sapienza in sant’Ilario e san Girolamo, u: Dizionario di spiritualità biblico-patristica: La sapienza nei Padri della Chiesa. I (ur. Salvatore Panimolle), vol. 65, Roma 2013., str. 220-296.
  • La sapienza in sant’Agostino, u: Dizionario di spiritualità biblico-patristica: La sapienza nei Padri della Chiesa. II (ur. Salvatore Panimolle), vol. 66, Roma 2014., str. 113-152.

Znanstveni članci:

  • «Vjera» između prvog i drugog stoljeća, u: U križu je spas. Zbornik u čast nadbiskupa-metropolita mons. Ante Jurića, Split 1997., str. 221-240.
  • Ancora sulla data del Libellus di Leporio, u: Augustinianum, 2 (1998), str. 385-412.
  • L’uso della 1 Pt nella polemica antiariana in Fulgenzio di Ruspe, u: Atti del VI simposio di Tarso su s. Paolo Apostolo, Roma 1999, str. 229-251.
  • Sadržaj, temelj i značenje euharistije u djelima Marka Marulića, Colloquia Maruliana XIII, Književni krug, Split 2004., str. 131-148.
  • Crkva-nacija-država, Nova prisutnost 1, 1-2 (2003), str. 257-264.
  • Lik Antikrista u Instituciji, Colloquia Maruliana XVI (2007), str. 87-106.
  • Vjerski običaji Zabiokovlja u službi očuvanja identiteta, u: Zavičajna baština, HNOS i kurikulum, Književni krug Split, Split, 2007., str. 106-122. (Članak je u koautorstvu s prof. Elzom Jurun i prof. Snježanom Pivac.)
  • Učiteljska odgovornost u svjetlu Augustinova djela De magistro, CuS 42(2007)3, str. 482-504.
  • Benedikt XVI. i apostolska pobudnica Sacramentum caritatis. Glavne hermeneutske odrednice, Služba Božja 47(2007)4, str. 381-408.
  • Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi, Filozofska istraživanja 107 God. 27 (2007), sv. 3 (581-593).
  • Tropologija brojeva u Marulićevom djelu De humilitate, Colloquia Maruliana XVII (2008), str. 221-245.
  • Eshatologija salonitanske kršćanske zajednice, u: Salonitansko-splitska Crkva u prvom tisućljeću kršćanske povijesti, Crkva u svijetu, Split, 2008., str. 261-274.
  • Hodočašća kao način zbližavanja kršćana u Europi, u: Teologija i Crkva u procesima europskih integracija. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa u Splitu, 25. i 26. listopada 2007., Crkva u svijetu, Split, 2008., str. 199-228.
  • Jeronimov utjecaj na Marulićev opis četvorice Evanđelista u djelu De humilitate et gloria Christi, CM XVIII (2009.), 249-264.
  • La dignita’ della donna tra le leggi imperiali e il cristianesimo nel pensiero di san Girolamo, u: Studia Ephemeridis Augustinianum 114, Roma 2009, str. 463-475.
  • Hodočasničke značajke Međugorja za Zabiokovlje, u: Zavičajna baština – komparativna prednost i temeljnica održivog razvoja Zabiokovlja, Književni krug, Split 2009., str. 301-316.
  • San Girolamo e la disputa sulla superiorità tra il sacerdozio e il diaconato, Studia Ephemeridis Augustinianum 117, Roma 2010., str. 399-412.
  • Kršćanstvo kao filozofija. Poimanje prve Crkve u misli Josepha Ratzingera, u: “Multorum fratrum vehementissima postulatione et maxime tua iussione compulssus”, Zbornik radova u čast prof. dr. sc. fra Marijana Mandaca prigodom 70. obljetnice života, Split, 2010. 267-287. (Članak je u koautorstvu s Tonijem Plenkovićem.)
  • Odnos kršćanstva i filozofije u misli Josepha Ratzingera, u: Teologijom svjedočiti i naviještati, Zbornik radova u čast profesoru emeritusu Tomislavu Ivančiću, Zagreb, 2010. 129-146. (Članak je u koautorstvu s Tonijem Plenkovićem.)
  • Kršćanska vjera i helenistička kultura: između susreta i sraza, blagoslova i izazova, u: Bogoslovska smotra 81 (2011.) 3, 607-628.
  • Poimanje obitelji u misli Ivana Merza, u: Obnovljeni život 66 (2011.) 3, 325-341.
  • Hilarije iz Poitiersa i Datirana sinoda, u: Diacovensia 19 (2011.) 1, 29-46.
  • Odgojna cjelovitost pojedinca i obitelji u službi cjelovitog razvoja Zabiokovlja, u: Cjelovitost Zabiokovlja. Pluridisciplinarni pristup, Anđelko Mrkonjić – Davorin Medić (ur.), Mostar, 2011., 260-286. (Rad je u koautorstvu s A. Čondićem i M. Parlovom.)
  • Patrističke alegorijske reminiscencije u Marulićevoj Drugoj poslanici Katarini Obirtića, u: Bogoslovska smotra 82 (2012.) 2, 263-283.
  • Klement Aleksandrijski i prihvaćanje grčke filozofije u Aleksandrijskoj Crkvi koncem 2. stoljeća, u: Vrhbosnensia 16 (2012.) 2, 291-306.
  • Non recipit mendacium veritas, nec patitur religio impietatem. La reazione di Ilario di Poitiers contro la legislazione dell’imperatore Costanzo, u: Studia Ephemeridis Augustinianum 135 (2013.), 521-533.
  • Pojam prijateljstva u misli sv. Augustina, Communio 39 (2013.)117, 16-31.
  • Uloga čina vjere u Augustinovu obraćenju, Diacovensia 21 (2013.) 2, 267-283.
  • Jeronimovo pobijanje Marciona i marcionita u Tumačenju Pavlovih poslanica, u: Da istina Evanđelja ostane kod vas (Gal 2,5). Zbornik u čast prof. dr. sc. Ivana Dugandžića, OFM, povodom 70. godine života, Zagreb, 2014., 401-421. (Rad u koautorstvu s Denisom Maslovom.)
  • Bitni teološki elementi životopisȃ sv. Dujma objavljenih u Farlatijevu Illyricum sacrum, u: Splitska hagiografska baština: povijest, legenda, tekst, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanoga u splitu od 26. do 27. Rujna 2011., Split, 2014., 139-161.
  • Il cristianesimo come religio divina nel pensiero di sant’Ilario di Poitiers, Vox Patrum 34 (2014) 61, 195-208.
  • Odnos vjere i razuma u kasnoantičkome svijetu, u: Adolf Polegubić – Boris Vulić (ur.), Zapad, vjera i razum, Frankfurt am Main, 2015., 11-40.
  • Teologija o vjeri i razumu Ivana Pavla II. prema enciklici Fides et ratio, u: Adolf Polegubić – Boris Vulić (ur.), Zapad, vjera i razum, Frankfurt am Main, 2015., 91-124.
  • Koncil u životu Crkve, u: Zbornik radova – “50. obljetnica svečanog otvaranja i početka Drugoga vatikanskog koncila 1962.-2012.”, T. Matulić – M. Cifrak – R. Razum – N. Malović – A. Filić (ur.), Zagreb, 2015., 41-59.
  • Srećko Badurina (1930.-1996.), biskup trećoredac, svjedok vjere i znak vremena, Radovi – Zavod za hrvatsku povijest, 47 (2016) 1, 297-308.
  • O Bogu posvećenom životu u patristici. Prikaz povijesnog razvoja i duhovnosti, Diacovensia 23 (2016) 4, 425-440.
  • Gnoza i gnosticizam: Problematika terminologije i dualizma kao najvažnijeg obilježja, CuS 52 (2017) 2, 171-194. (Pregledni rad u koatorstvu sa studentom Markom Marinom.)
  • Heretical doctrine of Photinus of Sirmium in Hilary of Poitiers’ De Trinitate, Vox Patrum 37 (2017) t. 68, 283-314. (Izvorni znanstveni rad u koautorstvu s Vandom Kraft Soić.)
  • The Educational Mission of the Church in the migration period of the 5th and the 6th century, u: Chellenges to Religious Education in Contemporary Society, Crkva u svijetu, Split, 2017.,151-159.
  • La Chiesa di Salona tra Roma e Bisanzio dal IV al VII secolo, u: Costellazioni geo-ecclesiali da Costantino a Giustiniano: dalle Chiese ‘principali’ alle Chiese patriarcali, XLIII Incontro di Studiosi dell’Antichità Cristiana (Roma, 7-9 maggio 2015), Institutum Patristicum Augustinianum (SEA 149), Roma 2017, 237-254.
  • Trinità – Dio vivo – come chiave ermeneutica geronimiana della retta comprensione della Scrittura, in: L’exégèse de saint Jérôme, Ayroulet Élie – Canellis Aline (ur.), Saint-Étienne, 2018., 79-87.