Archive for category: Vijesti

U Međugorju je u subotu, 19. listopada predstavljen zbornik znanstvenih radova „Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji“. U ovom zborniku u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Informativnog centra Mir Međugorje  objavljen je 21 rad s XIV. nacionalnoga mariološko-marijanskoga kongresa koji je u Međugorju održan od 7. do 9. listopada 2022, a uredila ga je Nedjeljka s. Valerija Kovač. Zbornik je podijeljen u dva dijela – „Učiteljski i teološki kontekst“ te „Pastoralne i duhovne perspektive“.

Prvi dio „Učiteljski i teološki kontekst“ predstavio je don Mladen Parlov, a ovaj dio sadržava sedam radova: „Međugorje – doprinos novoj evangelizaciji u Crkvi i otvorenoj sinodalnosti“ Stefana Cecchina, „Pape i Međugorje“ Daniele del Gaudio, „Marijansko svetište kao locus theologicus“ mons. Vlade Košića, „Značenje i kriteriji prosuđivanja marijanskih ukazanja u postteološkom vremenu“ Veronike Nele Gašpar, „Povijesno-teološki kairos i kontekst međugorskih ukazanja. Marijina ukazanja kao odgovor neba na potrebe zemlje“ fra Tomislava Pervana, „Nadbiskup Frane Franić i Gospina ukazanja u Međugorju“ don Mladena Parlova i „René Laurentin: međugorske poruke kao odjek evanđelja“ Andree Filić.

Don Mladen Parlov je nakon što je predstavio prvi dio zbornika osvrnuo se na sam naziv „Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji” i kazao kako u Međugorju ljudi žive svoju vjeru te da su tradicijski i obiteljski vezani za svoju Crkvu, za svoju vjeru. „U Europi toga nema! Europa je na umoru. U Europi je nastupila jedna nova religija – kozmoteizam, nastupila je ekologija kao religija. Europa kršćanska je sad na izdisaju, a ova nova ‘religija’ parazitira na kršćanskim idejama o dostojanstvu čovjeka, o zaštiti života, sad se daju nova surogat prava. Papa Ivan Pavao II. je 1992. objavio  apostolsko pismo ‘Ecclesia in Europa’, gdje moli, kriči, vapi: ‘Vratite se Isusu, vratite se Isusu!’ Govori  onovoj evangelizaciji da ljudi ponovno trebaju čuti poruku Evanđelja. Nažalost, od njegova tog krika, prošle su od tada 32. godine i malo, gotovo ništa, ali… Bog je čuo njegovo vapaj i Bog je u Međugorju posadio, u jednom malenom zabačenom selu, sjeme gorušice. I ono je uzraslo i plodove donosi. Ne samo za Međugorje, ne samo za Hercegovinu, ne samo za Hrvate, nego za cijeli svijet. Večeras je desetak tisuća ljudi tu. Oni će se vrati svojim kućama, ali će ponijeti iz Međugorja nešto prekrasno, ponijet će sjeme gorušičino, i to će sjeme rasti u srcu te osobe, i to sjeme će tamo zahvaćati, gdje se ruše crkve, gdje se prodaju, gdje se prave bordeli u crkvama… Tamo će to sjeme nastaviti klijati. I to je doprinos Međugorja novoj evangelizaciji, ne Hrvata, nego cijelog svijeta. Zato je Međugorje potrebno kao kruh nasušni, da ga nema, trebalo bi ga izmisliti, a hvala Bogu da ga ima”, kazao je don Mladen Parlov.

Drugi dio Zbornika „Pastoralne i duhovne perspektive“ predstavio fra Ante Vučković. Ovaj drugi dio sadržava 14 znanstvenih radova, a otvara ga „Percepcija ukazanja i drugih nadnaravnih pojava. Psihološko-duhovni vid“ Mije Nikića, a potom slijede radovi: „Međugorska ukazanja u kontekstu marijanskih ukazanja u 20. stoljeću: pastoralni vid“ Josipa Šimića, „Fra Slavko Barbarić i Crkva“ Ivana Dugandžića, „Mogućnosti kršćanskog svjedočenja prema fra Slavku Barbariću“ Branka Murića i Frana Ćorića, „Međugorje – poziv i odaziv“ Marinka Šakote, „Međugorje kao izvor duhovnih zvanja: kontekst, svjedočanstva, statistike“ fra Danka Perutine, „Župna zajednica – ‘duhovni i crkveni stil svetišta’ i Župa sv. Jakova u Međugorju“ Josipa Šimunovića, „Ispovjedna praksa u Crkvi i međugorski obnoviteljski poticaji“ Daniela Patafte u Serđe Ćavara, „Teološki i antropološki smisao posta i međugorska poruka“ Nedjeljke Valerije Kovač, „Međugorje i poruka mira u perspektivi aktualnosti za sadašnji trenutak“ Veselke Stjepanke Stanić, „Molitva krunice: ‘čist i nježan poljubac Presvetoj Djevici’ (sv. Ljudevit Montfortski)“ Ivana Karlića i Petra Maskaljevića, „Pobožnost, glazbena nadahnuća i izričaji štovanja ‘Kraljice mira’ u Međugorju“ Katice Katarine Koprek i Ivana Marčića, „Život i poslanje Majčina sela“ Tomislava Filića i „Gospa u Isusovu životu i na križnom putu – hod na Križevac i Podbrdo“ Lidije Miler.

Nakon što je predstavio dio radova iz zbornik znanstvenih radova „Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji“, fra Ante Vučkovič osvrnuo se na novu evangelizaciju koja polazi iz Međugorja i na nedavno objavljenu Notu „Kraljica mira“ Dikasterija za nauk vjere o duhovnom iskustvu Međugorja za koju je rekao da je jedna od najpozitivnijih stvari.

„Nota je početak, ima elemenata koje još treba smjestiti, trebat će još vremena da se cjelokupna priča vidi. Međugorje nije nastalo iz zraka, tu postoje konkretni ljudi koji su kao što je fra Slavko, fra Jozo, kao što su vidioci… Svi su oni dio tog fenomena. Ova Nota svraća pozornost na mali dio, nije na sve, ne može na sve, na plodove koji su važni za ljude i poruke koje sada na neki način kroz ovu Notu koje čitamo su fascinantno jednostavne i potpuno evanđeoske. One su u skladu s Evanđeljem, one su u skladu s jednostavnošću srdaca ljudi kojima su upućene do te mjere da ih jedan dio ljudi, koji misle da su razvijenijeg uma, smatra površnima. Ali čim se susretnete s njima vidite koliko su važne i duboke. Ova Nota došla je kao melem na ranu, ona je otklonila sve moguće prepreke koje su postojale u glavama, u svijesti, u raspravama, u pitanjima… Treba se čuvati da to ne postane opasno, da se ne uljuljamo, trebat će nam novi otpori da ostanemo bundi, da bistrimo… Ona je dobra, ali je jako potrebno dalje raditi na evangelizaciji, na onom što je zadatak, na onom što se u Međugorju postaje. Međugorje nije tu zbog nekog priznanja, nije tu zbog nekih nota, ono je tu zbog ljudi, zbog ljudskih srdaca, zbog davanja druge mogućnosti ljudima. I to kaže nova evangelizacija. Papi Ivanu Pavlu II. postalo je jasno da su oni kršteni, oni su dobili evanđelje, oni ništa ne žive, oni žive kao pogane i treba iznova ići… To je Međugorje, to je kao jedna od najboljih šansi za novu prigodu u životu. Evo, mislim da bi u tom smjeru trebalo možda promatrati i cijeli fenomen”, kazao je fra Ante Vučković.

Na kraju je s. Valerija Kovač svima preporučila ovaj zbornik znanstvenih radova „Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji“: „Ovdje ste čuli riječi kongres, teologija, znanost. To su sve neke riječi od kojih bježimo, koje su za profesore. Ovo uopće nije za profesore zbornik. Ovo je zbornik za sve koji nešto žele o vjeri naučiti i to malo dublje, malo proučiti o Međugorje. U biti u Zborniku je katekizamsko znanje. Svi smo krizmani, svi smo naučili to znanje, hoću reći da nije teško za čitati. Uistinu treba produbiti ove teme i kako smo svi čuli, ovo je samo jedan početak i naš jedan mali doprinos da se svi ovi dobri duhovni plodovi Međugorja više istaknu i prouče i da si stvorimo neke kriterije razlučivanja, koje sad imamo i po Noti koja analizira navodne Gospine poruke, da budem precizna: U smislu, što je ispravno, na što treba biti kritičan, kako to smijesiti… nudi nam se sada pomoć i po zborniku pa ga čitajte, i Notu smo stavili u zbornik, tako da i nju možete pročitati. Uzmite, čitajte, naučit ćete puno uz ono što znate intuitivno”, poručila je na kraju s. Nedjeljka Valerija Kovač.

Večer je svojom zahvalom onima koji su prije dvije godine organizirali mariološko-marijanski kongres otvorio apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli, zahvaljujući i predstavljačima posebno ističući važnost nove evangelizacije u našem vremenu. Kazao je kako su i na Kongresu i u zborniku „Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji“ dobro objašnjenje glavne točke nove evangelizacije, a za Međugorje je rekao da je centar nove evangelizacije.

Nakon mons. Cavallija okupljenima se obratio i međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić koji je kazao kako je o Međugorju od samih početaka puno pisano, ali da je ovo jedan znanstveni pristup koji obogaćuje pogled na Međugorje, na svu duhovnost koja izvire iz Međugorja i na sve ono što se događa u Međugorju, što prati Međugorje sve ove godine. „Zato je ovo jako važna stvar, ne samo za Međugorje, nego i za čitavu Crkvu budući da Međugorje ima važan utjecaj na Crkvu, odnosno na vjernike u čitavom svijetu“, kazao je fra Zvonimir Pavičić, naglašavajući kako Međugorje puno doprinosi novoj evangelizaciji jer se ovdje mnogi obraćaju i uče moliti te tako nastavljaju živjeti.

Na početku je nazočne pozdravio i Vedran Vidović, ravnatelj Informativnog centra Mir Međugorje kazavši kako je u ove 43 godine u Međugorju progovorio na mnoge načine i da su vidljivi po plodovima koji se beru, ali ne sabiru na jedno mjesto nego raznose po cijelom svijetu. On je zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji ovoga Kongresa i izdavanju Zbornika i njegovoj promociji.

Predstavljanje je vodila Sanja Pehar, a večer je svojim glazbenim izvedbama uljepšao međugorski župni zbor „Kraljica Mira“ pod ravnanjem s. Irene Azinović.

Tekst: Velimir Begić
Foto: Mateo Ivanković

Izvor: Radiopostaja Mir Međugorje

https://radio-medjugorje.com/vijesti/medjugorje/u-medugorju-predstavljen-zbornik-medugorje-kao-doprinos-novoj-evangelizaciji

Fotogalerija

U listu franjevačkog svjetovnog reda i štovatelja svetog Franje “Franjinim stopama”, koji izlazi u Širokom Brijegu, u broju od listopada 2024. godine objavljeni su sažetci izlaganja mariološko-marijanskog simpozija “Širokobriješka Gospe, Majko milosti”, koji je održan 7. rujna 2024. godine.

Sažetak prilažemo u pdf-formatu:

simpozij

„Širokobriješka Gospe, Majko milosti!“ naslov je mariološko-marijanskog simpozija koji je održan u franjevačkom samostanu na Širokom Brijegu u subotu, 7. rujna 2024. Simpozij u povodu 160. obljetnice kipa BDM na Širokom Brijegu organizirali su Hrvatski mariološki institut (HMI) Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Franjevački samostan Uznesenja BDM na Širokom Brijegu i Grad Široki Brijeg.

Pozdravnim riječima skupu se najprije obratio gradonačelnik Grada Široki Brijeg Miro Kraljević, istaknuvši društvenu i vjersku važnost prisutnosti franjevaca u tome gradu te pohvalivši plodnu zajedničku suradnju. Gvardijan fra Ivan Marić pojasnio je povod ovoga simpozija i predstavio kip širokobriješke Gospe. Predstojnik Hrvatskoga mariološkog instituta prof. dr. sc. fra Ivan Karlić prenio je pozdrave dekana KBF-a prof. dr. sc. Josipa Šimunovića, pohvalio inicijativu gvardijana fra Ivana za ovaj simpozij i izrazio radost što je pozvao Hrvatski mariološki institut da ga organizira.

U prvom dijelu simpozija, kojim je moderirao prof. Ivan Karlić, izloženi su crkveno-učiteljski i teološki temelji nekih suvremenih marioloških tema. Kako su franjevački samostan, crkva i Marijin kip na Širokom Brijegu posvećeni Uznesenju BDM, prvo izlaganje održala je tajnica Hrvatskoga mariološkog instituta izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač predstavivši smisao i aktualnost najmlađe marijanske dogme – uznesenja BDM na nebo. Član HMI-a dr. fra Josip Šimić izlagao je o razvoju koncilske mariologije „Od marijanske sheme ‘De Beata Virgine Mater Dei et Mater hominum’ do ‘Lumen gentium’, VIII. poglavlje“. Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru dr. fra Iko Skoko i doktorand fra Goran Azinović osvrnuli su se na lik BDM u „Katekizmu Katoličke Crkve“, a doc. dr. sc. fra Ante Bekavac s KBF-a u Zagrebu predstavio je Mariju kao model ostvarenog života po krepostima.

Drugim dijelom simpozija moderirao je član HMI-a i ravnatelj OŠ Augustina Harambašića u Zagrebu Tomislav Filić, a obuhvaćao je teme vezane za franjevce Hercegovačke provincije i njihovo djelovanje u Širokom Brijegu. Gvardijan Međunarodnoga zavoda Antonianum u Rimu dr. fra Miljenko Šteko proučio je „Franjevačke mariološke obzore, s posebnim osvrtom na škotizam i njegovu protežnicu u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji“. Izvanredni profesor na Učiteljskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. fra Draženko Tomić analizirao je „Napise o crkvi i samostanu na Širokom Brijegu u časopisu ‘Kršćanska obitelj’“. Maja Soldo, ravnateljica Zavoda za kulturno-povijesnu baštinu Ministarstva obrazovanja, znanosti i kulture Zapadnohercegovačke županije i doktorandica, predstavila je „Franjevce i lokalnu zajednicu u misiji očuvanja kulturne baštine kao identiteta našega naroda“. Knjižničar Franjevačke knjižnice u Mostaru i urednik provincijskog nakladničkog niza RECIPE fra Ante Marić govorio je o „Taktilnoj vjeri i kipu Širokobriješke Gospe“.

Treći tematski dio simpozija, kojim je moderirala izvanredna profesorica na KBF-u u Zagrebu i članica HMI-a dr. Andrea Filić, obuhvaćao je istraživanja o zaslužnim hercegovačkim franjevcima. Prof. dr. sc. fra Andrija Nikić, predsjednik HKD-a Napredak i HAZU-a sa sjedištem u Mostaru, izlagao je o „Fra Petru Bakuli i širenju štovanja Gospina uznesenja u Hercegovini“. Profesorica na KBF-u u Zagrebu i članica HMI-a dr. Marija Pehar i doktorand fra Renato Galić predstavili su „Istaknute teme u marijanskim propovijedima fra Rufina Šilića“, a župnik župe sv. Jeronima u Chicagu i doktorand fra Antonio Musa govorio je o „Marijanskim propovijedima fra Rufina Šilića na Širokom Brijegu kao modelu suvremenog kršćanskog propovjedništva“.

Teme iz marijanske vjere i pobožnosti predstavljene su u četvrtom dijelu simpozija, kojim je predsjedala s. Valerija Kovač. Komunikolog i župnik župe Kočerin dr. fra Mario Knezović izlagao je o „Vrstama i modelima verbalne i neverbalne komunikacije vjernika i Gospe“. Andrea Filić predstavila je patrističke temelje i suvremene naglaske govora o „Mariji koja razrješuje čvorove“. Tomislav Filić izlagao je o liku BDM iz perspektive njezina svakodnevnog života i važnosti za naš vjernički život. Bibličar i međugorski ispovjednik dr. fra Tomislav Pervan predstavio je povijesni i egzistencijalni kontekst pučke pobožnosti u Hercegovini s naglaskom na štovanje Isusa i Marije.

Radni dio simpozija zaključio je fra Ivan Karlić, koji je u nedjelju 8. rujna predslavio i svečano euharistijsko slavlje u crkvi Uznesenja BDM na Širokom Brijegu.

Šira verzija izlaganja održanih na simpoziju biti će objavljena u zborniku radova.

Tekst: s. Valerija Kovač
Foto: Gojko Jelić i drugi

Prilog na RTV HB: https://www.youtube.com/watch?v=I8-T77So2-Q

Od 21.-23. lipnja 2024. godine održan je 3. kongres „Dani duhovne baštine marijanskih svetišta” na kojem su sudjelovali članovi Hrvatskog mariološkog instituta fra Gabrijel Hrvatin Jurišić koji je izlagao na temu „Hodočasnik ili turist?” i doc. dr. sc. Mirela Hrovatin koja je sudjelovala na okruglom stolu „Duhovna baština u funkciji vjerskog turizma – kako je zaštititi i razviti?”.

Na 3. Kongresu sudjelovalo je oko 30ak izlagača. Prvi dan izlagali su uglavnom teolozi, a drugi dan uz teologe i različiti stručnjaci te medijski djelatnici koji se u svom radu bave vjerskom baštinom. U izlaganjima i na okruglim stolovima predstavljeno je više različitih svetišta u Hrvatskoj i Europi te se raspravljalo o izazovima s kojima se svetišta susreću u odnosu na suvremeni način života i turističke zahtjeve. Između ostalog, raspravljalo se o zadržavanju autentičnosti vjerskih i hodočasničkih iskustava koja ne smiju biti ugrožena uslijed potreba turizma i prezentacije javnosti. Također, naglašena je uloga i položaj medija u prenošenju vjerskih sadržaja te načini na koje se može lakše prenijeti poruke katoličanstva prema ne-vjerskim medijima.

U sklopu Kongresa održano je nekoliko misa, a drugi dan je misu predvodio nadbiskup Mieczysław Mokrzycki iz Lavova (Ukrajina) u sklopu koje je izmoljena posebna molitva za Ukrajinu. Kongres je popraćen prigodnim kulturnim i umjetničkim programom (izložba slika, koncert, projekcija dokumentarnog filma) te je organizirano kraće hodočašće na dijelu Staze Gospi Sinjskoj, kojom se nastoji revitalizirati stare hodočasničke putove, kao i omogućiti siguran put do svetišta kroz nenaseljena područja.

Zaključci s prethodna četiri kongresa bit će pripremljeni i predstavljeni u 5. godini kongresa 2026. godine.