Preminuo član HMI-a prof. dr. sc. Vitomir Belaj

/in /by

Dana 19. kolovoza 2023. godine u 86. godini preminuo je prof. dr. sc. Vitomir Belaj, professor emeritus, dugogodišnji profesor Filozofskog fakulteta, etnolog svjetskog glasa, znanstvenik iznimne erudicije i bogata opusa, vrstan prevoditelj, topla osoba, drag profesor i prijatelj.

Profesor Vitomir Belaj rođen je u Mariboru 8. studenog 1937. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je etnologiju i germanistiku 1961., magistrirao 1966. i doktorirao 1979. godine u području etnologije. Od 1961. do 1964. radio je kao kustos Gradskog muzeja u Varaždinu, a potom od 1965. do 1970. kao kustos u Pokrajinskom muzeju u Ptuju. Godine 1970. zaposlen je na mjesto asistenta, od 1979. godine bio je u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, a od 1985. u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju.

Višekratno je obnašao funkciju pročelnika Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju te bio voditelj Poslijediplomskog doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije. Predavao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru, Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institutu za teološku kulturu laika Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Institutu za europsku etnologiju Sveučilišta u Beču i dr. Bio je dekan Teološkog fakulteta Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu. U počasno zvanje professora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu izabran je 2009. godine.

Istraživački se bavio poviješću i teorijom etnološke misli u Hrvata, pučkom pobožnošću i vjerovanjima, slavenskom mitologijom. Bio je član Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje te raznih stručnih i znanstvenih udruženja kao što su Hrvatsko etnološko društvo (predsjednik 1973. – 1975.), Hrvatsko društvo folklorista, Odbor za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske, Hrvatski mariološki institut, Pontificia Academia Mariana Internationalis (dopisni član), Međunarodna unija antropoloških i etnoloških znanosti. Osnovao je i bio dugogodišnji glavni urednik znanstvenog časopisa Studia ethnologica Croatica te član uredničkih savjeta znanstvenih časopisa Narodna umjetnost, Ethnologia Slovaca et Slavica, Etnološka tribina i dr.

Objavio je dvjestotinjak radova u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima. Važan doprinos hrvatskoj etnologiji dao je knjigama Hod kroz godinu: mitska pozadina hrvatskih narodnih običaja i vjerovanja (1998.), Die Kunde vom krotischen Volk: eine Kulturgeschichte der kroatischen Volkskunde (1998.), Hod kroz godinu: pokušaj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskoga svjetonazora (2007.) te Sveti trokuti: topografija hrvatske mitologije (2014., suautor Juraj Belaj). Dobitnik je nekoliko važnih nagrada i priznanja: Godišnje državne nagrade za znanstveni rad Republike Hrvatske (1998.), Velike zlatne plakete Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (1999.) te Nagrade za životno djelo “Milovan Gavazzi” Hrvatskog etnološkog društva (2007.).

Tekst: Filozofski Fakultet SuZg

Foto: Jutarnji list

U Hrvatskom mariološkim institutu Katoličkoga bogoslovnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Vitomir Belaj je, zajedno sa suprogom Marijom Mirković, djelovao više desetljeća te je dao značajan aktivan doprinos u istraživanju povezanosti slavenske mitologije i kršćanstva, osobito u kulturi, pobožnosti, tradiciji i običajima koji su se u hrvatskome narodu razvili oko Blažene Djevice Marije. Prof. Belaj bio je i dopisni član Papinske međunarodne marijanske akademije PAMI te je sudjelovao na brojnim međunarodnim i nacionalnim marijanskim i mariološkim kongresima i objavljivao znanstvene radove dotične tematike u zbornicima.

U ime Hrvatskoga mariološkog instituta izražavamo duboku kršćansku sućut obitelji prof. Belaja te molimo Gospodina da ga nagradi vječnim blaženstvom u svome nebeskome kraljevstvu!

Predstavljen film “Regina Martyrum” autorice Hrvojke Mihanović-Salopek

/in /by

U utorak, 11. srpnja je u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima, uz nazočnost autorice filma, Hrvojke Mihanović-Salopek, u križevačkom kinu prikazan dokumentarno-edukativni film “Regina martyrum – Marijanska baština Bjelovarsko-križevačke biskupije”.

Ovo je jedna u nizu sličnih filmova s namjerom autorskog tima da pokrije sve hrvatske dijeceze, te kroz tu seriju filmova cjelovito prikaže tradiciju i raširenost marjanskog kulta i marijanske baštine. O filmu i o projektu govorili su u ime organizatora Renata Husinec, te autorica filma Hrvojka Mihanović-Salopek, a u prigodnom glazbenom programu nastupio je KUD Prigorje.

Izvor: https://prigorski.hr/foto-video-u-krizevcima-prikazan-film-regina-martyrum-marijanska-bastina-bjelovarsko-krizevacke-biskupije/

Glas Koncila

s. Valerija Kovač: »Privatne objave« pridonose vjeri, posebno u doba u kojem se događaju

/in /by

U Glasu Koncila od 18. svibnja 2023. godine objavljen je intvervju s tajnicom HMI-a izv. prof. dr. sc. s. Valerijom Kovač naslovljen: “Privatne objave pridonose vjeri, posebno u doba u kojem se događaju”.

Nakon uvodnog teksta, cijeli intervju se može pročitati na mrežnoj stranici Glasa Koncila.

U posljednje vrijeme u (vjerničkoj) javnosti sve se više govori o fenomenu marijanskih ukazanja, njihovu značenju i vrjednovanju. Na razgovor o teološkim načelima kojima bi se Crkva trebala voditi kad je riječ o ukazanjima rado je pristala dr. s. Valerija Kovač sa zagrebačkoga KBF-a. Osim što je tajnica Hrvatskoga mariološkoga instituta, odnedavno je postala članica Znanstvenoga odbora Međunarodnoga opservatorija za ukazanja i mistične pojave pri Papinskoj međunarodnoj marijanskoj akademiji.

ČLANICA MEĐUNARODNE KOMISIJE ZA FENOMENE UKAZANJA DR. S. VALERIJA KOVAČ »Privatne objave« pridonose vjeri, posebno u doba u kojem se događaju

Članica HMI-a Hrvojka Mihanović-Salopek nova predsjednica DHK-a

/in /by

Na izvanrednoj skupštini Društva hrvatskih književnika (DHK) održanoj danas u Zagrebu za predsjednicu DHK-a izabrana je književna povjesničarka Hrvojka Mihanović-Salopek, čiji je protukandidat bio predsjednik u dosadašnjem trogodišnjem mandatu Zlatko Krilić. Za zamjenika predsjednika izabrani su Mirko Ćurić i Željka Lovrenčić; treći kandidat za potpredsjednika bila je Julijana Matanović. Izabrano je uz spomenutih troje i 10 ostalih članova Upravnog odbora, kao najvišeg tijela između dviju skupština, te Nadzornog odbora, Časnog suda i Odbora Fonda Miroslav Krleža.

Hrvojka Mihanović-Salopek, kći sada pokojnog književnog znanstvenika Nedjeljka Mihanovića,  rođena je 1961. u Zagrebu. Diplomirala je 1984. hrvatsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od g. 1986. radi u Odsjeku za književnost Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akadamije znanosti i umjetnosti (HAZU). Služi se engleskim jezikom. Godine 1997. izabrana je za počasnu, dopisnu članicu Međunarodne mariološke akademije u Rimu (Pontificia Academia Mariana Internationalis). Honorarno je predavala na Odsjeku kroatologije na Ljetnoj školi Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 2008./09., a  u akademskoj godini 2009./10. honorarno je predavala kolegij Himnologija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na doktorskom studiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu honorarno je predavala 2017.

Sudjelovala je na više znanstvenih projekata; od 1986. do 1989. na znanstvenom projektu Sabrana djela Ante Kovačića; od 1991. do 2001. na znanstvenom projektu Sabrana djela Milana Begovića u 24 sveska, a sada je suradnica na znanstvenom projektu HAZU Hrvatski književni povjesničari.

Od 2007. do 2019. vodila je međunarodni bilateralni projekt Doprinos hrvatskih i bugarskih intelektualaca duhovnoj raznovrsnosti Europe, između HAZU i Bugarske akademije znanosti (BAN). Napisala je 10 autorskih znanstvenih knjiga. Priredila je 36 knjiga izabranih djela, monografija i zbornika radova raznih autora. Objavila je 120 izvornih znanstvenih radova u inozemnim i domaćim časopisima i zbornicima te više od 250 stručnih radova. Sa znanstvenim predavanjima sudjelovala je na više međunarodnih skupova, a često sudjeluje i na brojnim domaćim međunarodnim, slavističkim i kroatističkim znanstvenim skupovima. Bila je višegodišnji honorarni suradnik Znanstveno-obrazovnog programa HRTV na kojem je kao scenaristica realizirala više emisija i književnih portreta. Dobitnica je više nagrada i priznanja. O njezinu radu cjelovit prikaz dostupan je ovdje.

DHK – osnovan g. 1900. na inicijativu Matice hrvatske, u čije je ime današnju skupštinu pozdravio njezin predsjednik Miro Gavran, i sam književnik i član DHK – trenutno ima 475 članova iz Hrvatske i inozemstva, a u njegovu sastavu autonomno djeluje niz radnih tijela i pokrajinskih ogranaka. Prošle godine Društvo je ostvarilo ukupno 3,075 milijuna kuna prihoda, od čega je 1,521 milijuna dodijelilo Ministarstvo kulture i medija, Grad Zagreb 561 tisuću kuna, a ostatak je iz drugih izvora, vlastitih prihoda i članarina. Najvažnije su aktivnosti nakladništvo, napose izdavanje časopisa Republika, Most/The Bridge i Mala biblioteka, organiziranje tribina i manifestacija, među kojima jednom na godinu i međunarodnog skupa „Zagrebački književni razgovori“, međunarodna suradnja, žiriranje i dodjeljivanje pojedinih nagrada za književnost te obavljanje tehničkih usluga kojima država subvencionira autore čija se djela učestalije posuđuju u javnim knjižnicama. (Z. G.)

Z. G./Hrvatsko nebo

Predstojnik HMI-a prof. dr. sc. Ivan Karlić novoj predsjednici uputio je sljedeće riječi čestitke: “Poštovana i draga kolegice Hrvojka! Stigla je krasna vijest, da ste izabrani za predsjednicu Društva hrvatskih književnika! Od srca Vam čestitam! Uvjeren sam da je Društvo izabralo pravu osobu, na dobrobit kako samom Društvu, tako i široj zajednici. Vjerujem da ćete sa svom onom energijom koja je u Vama pokrenuti i ostvariti puno dobroga za tu našu staru i dičnu hrvatsku instituciju. To Vam od srca i želim, moleći dragoga Boga i blaženu Djevicu Mariju (kojoj ste tako lijepo i snažno posvetili sebe i svoje djelovanje) da Vam budu blizu i na pomoć!”

Newsletter iz PAMI

/in /by

Stigao je novi Newsletter iz PAMI:

Newsletter-PAMI-2023-5

Tajnica HMI-a s. Valerija Kovač članica Međunarodnog opservatorija za ukazanja pri PAMI

/in /by

Predsjednik Papinske međunarodne marijanske akademije (PAMI) Stefano Cecchin OFM imenovao je s. Valeriju Kovač, izvanrednu profesoricu na Katedri dogmatske teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tajnicu Hrvatskoga mariološkog inistituta KBF-a, članicom Znanstvenog odbora Međunarodnog opservatorija za ukazanja i mistične pojave povezane s Marijom (OIA), novoosnovanog tijela pri PAMI.

Kako je ranije prenijela IKA (https://ika.hkm.hr/novosti/osnovan-opservatorij-za-misticne-pojave-povezane-s-marijom/), Opservatorij se sastoji od Upravnog odbora i Znanstvenog odbora. Uz fra Stefana Cecchina i fra Marca Mendozu, tajnika PAMI-a, članovi Upravnog odbora su sestra Daniela del Gaudio, profesorica ekleziologije i mariologije na raznim Papinskim učilištima (PUA, PUSC, APRA, Seraphicum) u ulozi ravnateljice, te zamjenik Raffael Di Muro OFMConv, dekan Papinskog teološkog fakulteta „San Bonaventura“ koji je vodio uređivanje Rječnika kršćanskih mističnih fenomena (Dizionario dei Fenomeni Mistici Cristiani).

Kako se može vidjeti na mrežnoj stranici PAMI, Središnji znanstveni odbor OIA čini četrnaestero članova: o. Gian Matteo Roggio (profesor na Papinskom teološkom fakultetu Marianum), o. Denis Kulandaisamy (dekan Papinskog teološkog fakulteta Marianum), o. Salvatore M. Perrella (mariolog), Luciano Regolo (suvoditelj časopisa „Famiglia Cristiana“ te „Maria con te“), Paolo Cancelli (odvjetnik specijaliziran za zaštitu ranjivih osoba od zločina zloporabe), te članovi izvan Italije: prof. don Jean Pierre Sieme Laosul (Republika Kongo), prof. p. Rafael Francisco da Silva Altamir (Brazil), prof. s. Valerija Kovač (Hrvatska), prof. Ritsuko Luca Maria Oka (Japan), prof. Marco Daniel Duarte (Portugal), nadbiskup mons. Frank Leo (Kanada), prof. Robert Fastiggi (SAD) i prof. Deyanira Flores (Costa Rica).

Predsjednik PAMI-a Stefano Cecchin objasnio je svrhu toga tijela: „Cilj koji smo si postavili jest pružiti konkretnu podršku proučavanju, potvrđivanju vjerodostojnosti i ispravnom objavljivanju ovih događaja, uvijek u skladu s crkvenim učiteljstvom, nadležnim tijelima i propisima Svete Stolice koji su na snazi o toj temi. Opservatorij će djelovati na sustavan, strateški, multidisciplinaran i kvalificiran način, također u suradnji sa stručnjacima i istraživačima, istaknutim osobama u znanstvenom polju i crkvenim vlastima. Važno je stvari razjasniti, budući da navodne poruke često stvaraju pomutnju, šire tjeskobne apokaliptične scenarije ili čak optužbe protiv Pape i Crkve. Kako bi Marija, Majka Crkve, ona koja je Majka milosrđa i Kraljica mira mogla potkopavati njezin integritet ili sijati strahove i protivljenje? Isto tako, važno je pružiti potporu u formaciji jer bavljenje određenim slučajevima zahtijeva odgovarajuću pripremu“.

Ravnateljica Opservatorija Daniela del Gaudio istaknula je da će doprinos Opservatorija biti u stvaranju globalne baze podataka i studioznom proučavanju fenomena ukazanja i mističnih pojava te u formaciji kritičke svijesti kako kod vjernika laika tako i kod pastoralnih djelatnika da mogu samostalno prosuđivati takve pojave. U tom smislu Opservatorij nije zamjena za relevantne biskupijske komisije ni za konačne odluke biskupa o pojedinim fenomenima, prenosi Vatican News (https://www.vaticannews.va/it/chiesa/news/2023-05/osservatorio-mariano-pami-presentazione-del-gaudio.html).

Predstavljena spomenica „Marijin urednik. Lik i djelo fra Petra Lubine”

/in /by

Spomen-knjiga „Marijin urednik. Lik i djelo fra Petra Lubine” predstavljena je nakon večernje nedjeljne mise 30. travnja u crkvi sv. Frane u Imotskom. Spomenica je tiskana o obljetnici fra Petrove smrti koja je nastupila 13. travnja 2022. kao posljedica zaraze covidom-19. Izdavač je Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja (Split, 2023., 191 str.).

Predstavljanje je moderirao imotski gvardijan i dekan fra Zoran Kutleša. On je na početku istaknuo da je razlog prvog predstavljanja spomenice baš u Imotskom to što je fra Petar toliko doprinio promicanju svetišta Gospe od Anđela na imotskoj Topani i svetišta Gospe na Vrljici u Prološcu, zatim svojoj rodnoj župi Runovići, ovom samostanu sv. Frane i cijeloj Imotskoj krajini.

Sadržaj knjige predstavila je dugogodišnja fra Petrova suradnica i autorica jednog u ovu spomenicu uvrštenih sjećanja Dragica Zeljko Selak. Knjiga je podijeljena u tri dijela, a svaki od njih na dva poglavlja. U prvom dijelu dr. Dinko Aračić obrađuje Lubinov život i pisanu ostavštinu. Kroz životopis, fra Petrove službe ˗ od kojih je najistaknutija 40-godišnje uređivanje „Marije, lista za Marijine štovatelje” – kao i kroz pregled važnijih autorskih i uredničkih djela Aračić zapaža istaknutu protežnu nit prisutnosti Blažene Djevice koja se može sažeti u tvrdnju što ju je jednom izrekao sam pokojnik: „Gospa je sve to lijepo vodila!”

Drugi dio spomenice sastavljen je od 29 sjećanja, koja su napisali pokojnikova redovnička subraća, suradnici i prijatelji, i od oproštajnih govora i sućuti sa sprovoda.

U trećem dijelu dr. Aračić izabrao je 6 od ukupno 11 fra Petrovih velikih intervjua koje je kao urednik „Marije” i izrazit promicatelj pobožnosti prema Blaženoj Djevici dao različitim tiskanim i elektroničkim medijima. U završnom poglavlju knjige Aračić donosi obilnu Lubinovu bibliografiju od više od 1000 većih ili manjih tekstova.

Urednik knjige fra Nedjeljko Jukić izložio je zašto i kako se rodila ideja i kako je spomenica nastala, naglasivši da ona nije posljednja riječ o fra Petrovu djelu i da bi bilo dostojno da ono bude vrjednovano u obliku simpozija i zbornika kojim bi stručnjaci prosuđivali njegov doprinos mariologiji i marijanskoj pobožnosti.

Sadašnji urednik „Marije” fra Ante Branko Periša izrekao je riječi zahvale svima koji su pridonijeli nastanku spomenice, provincijalu fra Marku Mrši i provinciji koji su omogućili tiskanje, autorima priloga, predstavljačima i nazočnima koji su iskazali počast fra Petrovu životu i djelu. Istaknuo je da njegovo djelo predstavlja izazov za mnoge koji će na njemu stvarati vlastita pisana djela.

Predstavljanju je nazočila bliža rodbina pokojnog fra Petra i brojni poštovatelji njegove osobe i djela. (www.ika.hr)

Objavljena knjiga o fra Petru Lubini

/in /by

Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja objavila je spomen-knjigu „Marijin urednik“, o liku i djelu fra Petra Lubine.

Fra Petar Lubina bio je urednik Vjerskog lista za Marijine štovatelje „Marija“, od 1982. godine sve do smrti 13. travnja 2022.

Nova knjiga na 191 stranici donosi prikaz njegovoga lika i djela. Tiskana je na višebojnom bezdrvnom papiru, u formatu 22 × 22 centimetra.

Prenosimo dio iz Uvodnika fra Nedjeljka Jukića i Dinka Aračića.

„Kad smo se nadali da će se vratiti nama i Mariji, prestalo je kucati njegovo srce. Bilo je to na Veliku srijedu, 13. travnja 2022. Otišao je uoči svetoga Trodnevlja muke, smrti i uskrsnuća Gospodnjega. Svoje pak trodnevlje proživio je u tromjesečnoj borbi između života i smrti; veliki petak boli i tjeskobe, subotu osamljenosti i ostavljenosti, s vjerom u uskrsnuće preselio se u Božju vječnost. Smrt mu je bila prijelaz u život bez boli i patnje. Tijelom je otišao, ali sukladno vjeri u uskrsnuće, vjerujemo da je njegov duh s nama i da nas prati na našemu putu.

Neposredno nakon njegova odlaska u Božje nebo nastala je ideja ovoga spomen-izdanja koje smo podijeli u tri dijela. U prvom dijelu predstavljamo fra Petrov životni put i njegovo djelovanje kao pisca i urednika pri čemu dolazi do izražaja njegova mariološka misao i marijanska zauzetost. U drugom dijelu donosimo sjećanja njegove redovničke braće, suradnika i prijatelja te dirljivi oproštaj kojemu su mnogi nazočili. U trećem su dijelu neki od intervjua koje je dao za različite medije i njegova obilna bibliografija: knjige, stručni i ostali članci.

Svojim životom i radom fra Petar Lubina ostavio je dragocjeno svjedočanstvo i neizbrisiv trag na području mariološke znanosti i marijanske pobožnosti u Crkvi u Hrvata. Kao pisac, urednik i izdavač učinkovito je sudjelovao u vjerskoj i marijanskoj publicistici posljednjih desetljeća. Napisao je više vrijednih knjiga i monografija, priredio brojne zbornike i izdanja, a dug niz godina uređivao je glasnik Marija, vjerski list za Marijine štovatelje.

Sastavni dio našega života jest činjenica da smo uvijek baštinici te da se kao obdareni trajno suočavamo s naslijeđem koje smo primili. Tako i ovo spomen-izdanje želi biti znak zahvalnosti neumornom Marijinu uredniku za baštinu koju nam je ostavio svojim životnim djelom o Gospi Mariji – Duši duše hrvatske. Vjerujemo da ga je Bog nagradio i postavio među odabrane svoje te da slaviGospodina i časti Gospu koju je silno volio te da zajedno s njom u zajedništvu svetih moli s nama i za nas.

Upravi Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja i novom uredništvu Marije od srca zahvaljujemo na podršci da ova monografska spomenica ugleda svjetlo dana.“ (preuzeto s: www.ika.hr)

Proslavljen Dan HMI-a

/in /by

Na poziv župnika i gvardijana fra Zdravka Tube, dan Hrvatskoga mariološkog instituta (HMI) Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proslavljen je u subotu, 25. ožujka u marijanskom svetištu Molve. Gvardijan Tuba dočekao je članove HMI-a, predstavio je zavjetnu kapelicu Majke Božje Molvarske kao i crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije te je govorio o pastoralnom djelovanju i novim projektima u samome svetištu.

Euharistijsko slavlje u molvarskoj crvki predslavio je mons. dr. sc. Vlado Košić, sisački biskup i zamjenik predstojnika HMI-a, a koncelebrirali su gvardijan Tuba, predstojnik HMI-a prof. dr. sc. Ivan Karlić, članovi HMI-a doc. dr. sc. Daniel Patafta i dr. sc. Josip Šimić.

Tumačeći poruku svetkovine Navještenja Gospodinova i prigodna biblijska čitanja, biskup Košić je kazao kako je po Mariji došlo utjelovljenje Sina Božjega na ovaj svijet. Prorok Izaija naviješta znak da će djevica začeti i roditi Sina i da će mu nadjenuti ime Emanuel – S nama Bog. Po Mariji je začet i rođen Spasitelj i po njoj se dogodilo ono što je na ljudski način nezamislivo. Poslanica Hebrejima pak tumači kako je Sin Božji došao na svijet vršiti volju Očevu. Došao je da se žrtvuje za nas, da prinese Bogu pravednu žrtvu i tako uspostavi novi savez s Bogom.

Sisački biskup se zatim osvrnuo na anđelove riječi navještaja iz Lukina evanđelja, istaknuvši kako su one u Mariji trebale pobuditi radost, a ona je pak zbunjena te mu postavlja pitanja. Također, „možemo reći da je Marija Bogu svoj pristanak, svoje ‘Neka mi bude po tvojoj riječi’ ipak provjerila, tako što je išla u gorje vidjeti što se to s Elizabetom dogodilo i kako je ona to što je ljudima nemoguće doživjela po Bogu moguće. I tada je spjevala prekrasnu svoju pjesmu Veliča, gdje je shvatila kako je ono što se njoj događa doista Božje čudesno djelo,“ kazao je biskup.

„Radujmo se i mi, kao što je anđeo rekao Mariji da se raduje; pa kad nešto ne razumijemo što nam Gospodin šalje kao pitanja, kao neke probleme, kao neke izazove našega života, pouzdajmo se u Gospodina, i iskusiti ćemo i mi njegovu milost i biti ispunjeni Božjom prisutnošću kao Marija te možemo izvršiti svoje poslanje u ovome svijetu. Neka nas i naš HMI zagovara i Majka Božja Molvarska, da možemo činiti ono što Isus od nas očekuje, da budemo pomagači spasenja i da činimo djela koja trebaju preobraziti ovaj svijet i donijeti svima nama zoru uskrsnuća“, zaključio je biskup svoju homiliju.

Na kraju je gvardijan Tuba uručio prigodne darove biskupu Košiću i predstojniku Karliću. A predstojnik Karlić zahvalio je biskupu Košiću na odazivu i gvardijanu Tubi na gostoprimstvu.

U poslijepodnevnim satima članovi HMI-a posjetili su svetište Predragocjenjenje Krvi Kristove u Ludbregu, gdje ih je dočekao župnik Kristijan Stojko te im predstavio župnu crkvu Presvetoga Trojstva, predaju događaja čuda svete Krvi kao i kapelu Čudotvorne krvi u dvorcu Batthyany.

Izv. prof. dr. sc. Valerija Kovač

 

Biskup Vlado Košić predvodio sprovod g. Marijana Kovača

/in /by

Sisački biskup Vlado Košić, ujedno zamjenik predstojnika Hrvatskoga mariološkog instituta KBF-a u Zagrebu, predvodio je u subotu, 25. veljače u Zavelimu kod Posušja misu zadušnicu i sprovodne obrede za g. Marijana Kovača, oca s. Valerije Kovač profesorice KBF-a u Zagrebu, članice Vijeća za nauk vjere HBK i Hrvatskog mariološkog instituta.

Koncelebrirali su domaći župnik župe Vir don Ivica Boras, profesor na KBF-u u Splitu don Mladen Parlov, gvardijan Svetišta Gospe Sinjske fra Marinko Vukman, član Hrvatskog mariološkog instituta fra Gabrijel Mioč, župnik župe Turjaci fra Filip Milanović Trapo, gvardijan Franjevačkog samostana u Mostaru fra Danko Perutina i gvardijan Franjevačkog samostana na Humcu fra Dario Dodig.

Uz obitelj pokojnika nazočilo je dvadesetak sestara šibenskih Franjevki od Bezgrješne na čelu s vrhovnom poglavaricom s. Terezijom Zemljić.

U homiliji izrazivši iskrenu kršćansku sućut biskup Košić prenio je obitelji izraze sućuti i mjesnog biskupa Petra Palića. Istaknuo je i kako kada nam s ovog svijeta ode netko drag i blizak uvijek se zapitamo što je to čovjek, na što nas je prije nekoliko dana podsjetila i Pepelnica, a to je prah i pepeo. „Za ljudske oči doista je tako, čovjek prolazi kao cvijet i sahne kao trava, danas jest, a sutra nije i kaže psalam: Ne pamti ga više ni mjesto njegovo. Ali u Božjim očima čovjek je velik jer je dijete Božje i jer ga je Bog želio da bude uz njega i da mu ne samo na zemlji pripremi život dostojan čovjeka već da mu otvori vrata raja“.

U nastavku poručio je i kako nama ljudima teško pada opraštati se od naših milih i dragih, nositi životni križ bolesti i doživjeti smrt, ali mi živimo u novosti života kao novi ljudi, ljudi uskrsnuća i zato uvijek gledamo dalje. „Kada mi gledamo grob onda nam je to tužna slika. Polaže se u njega jedan čitav život, ali ako Isusovim očima gledamo svoj život i svoje bližnje onda vjerujemo da je taj pogled usmjeren na drugu obalu i ono što dolazi i što nam je Isus svojom smrću, ljubavi i žrtvom darovao. To je vječni život“, zaključio je biskup pozvavši na kraju okupljene na molitvu za pokojnika.

(preuzeto: https://biskupija-sisak.hr/)