“Po Mariji se ide Isusu i u Međugorju je to vidljivo”

U organizaciji Hrvatskog mariološkog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Papinske međunarodne marijanske akademije PAMI i Župe sv. Jakova Međugorje, od 7. do 9. listopada u Međugorju se održava 14. Mariološko-marijanski nacionalni kongres na temu “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji”. Program drugoga dana započeo je u 9 sati, a među jutrošnjim izlagačima bio je i don Josip Šimunović, dekan KBF-a, koji se za našu radiopostaju osvrnuo na geslo 14. Mariološko-marijanskog kongresa.

“Velika je simbolika zato što je naslov našeg kongresa “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji”. Svaki dan se vidi ta prisutnost i sredstva koja se nude ljudima da mogu doći do susreta s Bogom, da mogu doći do susreta sa samim sobom, a ono što je vrlo važno i do određenog obraćenja. Mnogi se vraćaju u Međugorje zahvalni i sigurno oni koji jednom dođu u Međugorje, doći će i drugi put. Ovo je jedna svjetska župa u koju dolaze hodočasnici iz cijeloga svijeta”, kazao je prof. Šimunović.

Na kongresu sudjeluje i doktorica moralne teologije s. Stjepanka Stanić, koja se osvrnula na svoju temu “Međugorje – poruka mira. Aktualnost za sadašnji trenutak”.

”Za mene osobno, prvo, drago mi je što se održava ovdje u Međugorju, jer se na neki način daje važnost i ovome mjestu, ali prije svega Gospinim porukama, ukazanjima, i zapravo važnosti mjesta ne samo za međugorsku župu, ili Crkvu u BiH, ili Crkvu u Hrvata, nego sveopću Crkvu. Jako mi je drago što se baš ovaj marijanski kongres održava u ovom marijanskom mjestu koje je, rekla bih, planetarno poznato upravi radi Gospe i radi Njezinih poruka, koje su po meni najizraženije poruke mira. Kad su me pozvali da sudjelujem na kongresu, rekli su mi da izaberem temu, i kada smo kao zajednica molili krunicu, na pamet mi je pala poruka mira. Ta je tema aktualna za ovo današnje vrijeme, i dok sam promišljala, vidjela sam da sva ta marijanska ukazanja, u Fatimi, Lourdesu, su prethodila pred velike ljudske katastrofe, koje su izazvane grijehom i rekla bih ljudskom pohlepom. Tako da kad se Marija ukazala na našem području, to je bilo 10-ak godina pred Domovinski rat, i došla je kao Kraljica mira, i u svojoj prvoj poruci, rekla bih, vapi da se dogodi pomirenje između čovjeka i Boga, onda čovjeka sa samim sobom i čovjeka sa općom zajednicom. I ono što mi je bilo vrlo zanimljivo, iščitavajući Marijine poruke, da ona traži od međugorske zajednice, međugorske župe i kaže: “Vi morate biti prvi, koji će moliti za mir i vi morate biti prvi promotori mira za sve koji dolaze i traže mir i pomirenje ovdje u Međugorju”. I treća stvar, mir nije samo pitanje duha ili nekakva duhovna stvarnost, on je prije svega moralno-etička stvarnost, zapravo Gospa nam govori, tek kada se čovjek riješi grijeha kroz sakrament ispovijedi, može postići pomirenje i sa sobom i sa Bogom i može otkriti taj dar mira i tu vrijednost mira, kojeg nam Bog preko Gospe nudi”, kazala je s. Stjepanka Stanić, dok je nekadašnji predstojnik Hrvatskog mariološkog instituta, a sada zamjenik predstojnika sisački biskup mons. Vlado Košić govorio o važnosti kongresa.

“Velika je važnost ovog kongresa upravo u Međugorju, jer njega organizira naš Hrvatski mariološki institut koji je dio Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, ali također suorganizator je i Papinska međunarodna marijanska akademija, dakle na neki način i Papa stoji, dakle papinska institucija iz Rima, iza ovog simpozija, i on ovdje želi staviti na stol proučavanje onog što se obično naziva fenomen Međugorja. U tom nekom smislu to nije zauzimanje stava pro ili kontra, dakle za ili protiv, nego je to posao učiteljstva. To će Papa i kardinali u svojim kongregacijama proučiti i donijeti do nekog rješenja. Njihovo je da naučavaju. U ovome slučaju, u ovome svojstvu, mi smo ovdje kao teolozi, mi proučavamo. Jedno je naučavati ono što su vjerske istine, što su dogme i nauk kršćanske vjere, a drugo je proučavati događaje, fenomene, vidjeti njihovu vrijednost i nekako ih vrednovati”, kazao je mons. Košić, koji se potom osvrnuo na geslo 14. Mariološko-marijanskog nacionalnog kongresa “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji”.

“To se vidi, to svi zapažaju, bez nekakvog znanstvenog proučavanja, kako ovdje dolaze ljudi, mnogi koji tu doživljavaju susret s Kristom, susret s Evanđeljem. I o tome je puno govorio sv. papa Ivan Pavao II., o reevangelizaciji Europe ili o novoj evangelizaciji, i onih naroda i zemalja, koji nekako povijesno jesu ukorijenjeni u kršćanstvo, ali koji su izgubili taj osjećaj vjere, i svoj kršćanski identitet i treba im ponovno navijestiti temelje i osnovne poruke evanđelja. I ovdje upravo zato dolazi toliko brojno ljudstvo, koje želi susresti Krista, želi doživjeti susret s Bogom i to po Mariji i po molitvi krunice, i po molitvi njoj u čast, ali sve što se tu događa je kristocentrično, Krist je u centru. Po Mariji se ide Isusu i ovdje je to vidljivo, jer je u središtu uvijek sveta misa, euharistija, sveta pričest”, objasnio je mons. Košić.

U prijepodnevnom dijelu programa, zajedno s fra Serđom Ćavarom, na temu ispovjedne prakse u Crkvi i međugorskom obnoviteljskom poticaju, govorio je i fra Danijel Patafta.

“U ovom našem dijelu, i tradicionalnim katoličkim zemljama, hajdemo reći trećeg svijeta, ta praksa nije nestala, dok je recimo na Zapadu skoro i nema, ali problem je kako se prakticira, je li se kroz tu ispovijed uistinu doživljava pomirenje, oslobođenje, čišćenje, osjećaj da je čovjek rasterećen od grijeha i da počinje novi život s Bogom. A ono što se stvarno može ovdje vidjeti jest da je stvarno ispovjedaonica svijeta, jer imate mase ljudi sa svih strana svijeta, koji dolaze obraćeni, promijenjeni. Evo čuli smo izlaganje koliko ima i duhovnih zvanja, a kada bi se išlo još koliko je ljudi doživjelo promjenu života, mislim da bi to bilo nemoguće skupiti”, izjavio je fra Danijel Patafta

Predstojnik Hrvatskog mariološkog instituta fra Ivan Karlić priznao nam je da se dugo čekalo da se mariološko-marijanski kongres organizira u Međugorju.

“Mi u mariološkom institutu baš smo ga dugo čekali, ja to sada mogu otvoreno reći, od 2018., jer 13. nacionalni kongres je bio u Travniku, to je bio iskorak, prvi put izvan Hrvatske, ali među hrvatskim narodom. I već tada, mi u vodstvu, smo planirali da moramo doći u Međugorje. Ja moram reći da to nije ideja od jučer. I prije je bilo 2015., pa i prije toga smo planirali kako bi mogli doći u Međugorje i imati mariološki kongres. Prilike, u koje ja sad ne bih ulazio, nisu bile sklone, tako da je odgađano. A onda se pojavila prigoda, koju smo mi objeručke prihvatili da se napokon može slobodno doći organizirati nacionalni mariološko-marijanski kongres baš ovdje u Međugorju. Stalo nam je zato što, pazite, uloga Hrvatskog mariološkog instituta nije toliko prosuđivati ovo ili ono, da – ne, pro – contra. Ne, time se mi ne želimo baviti i ulaziti u razne polemike, nego jednostavno produbljivati, proučavati, ne samo to kako se zove fenomen, za nas to nije samo fenomen, za nas je to poseban događaj. Posebna događanja koja se zbivaju ovdje u konkretnoj povijesti, u konkretnom mjestu, među konkretnim ljudima i vidjeti što naš institut, proučavajući mariologiju, mariološku baštinu od prije, i primjenjujući je za današnje vrijeme, što možemo pridonijeti da se stvari možda bolje razjasne, i da se pošalje određena poruka i vjernicima. Onoliko koliko mi kao znanstvenici, kao teolozi, možemo pridonijeti, toliko činimo, uz naša ograničenja, naše sposobnosti ili nesposobnosti, ali želimo sudjelovati u tome, jer to je naša zadaća, naše poslanje, to je naša misija i na kraju krajeva cilj našega Hrvatskog mariološkog instituta”, kazao je fra Ivan Karlić.

Tekst: Andrija Šego
Foto: Mateo Ivanković

 

 

Otvoren 14. mariološko-marijanski kongres “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji”

14. Mariološko-marijanski nacionalni kongres na temu “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji”, koji organizira Hrvatski mariološki institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Papinska međunarodna marijanska akademija PAMI i Župa sv. Jakova Međugorje otvoren je jutros u Međugorju, a trajat će do nedjelje.

”Radosni smo jer smo uspjeli organizirati jedan u mariološko-marijanski nacionalni kongres, jer je to bila i ideja ranijih voditelja Hrvatskog mariološkog instituta (HMI). U Međugorju se doista ostvaruje nova evangelizacija, taj urgentni poziv koji suvremene pape upućuju Crkvi u današnjem svijetu. Nova evangelizacija se u Međugorju događa na raznim razinama i načinima, kako ćemo vidjeti iz vrlo raznolikih tema iz naših preko 20 izlaganja”, kazala je s. Valerija Kovač, tajnica Hrvatskog mariološkog instituta i profesorica na KBF-u u Zagrebu, koja je pozdravila i nadbiskupa mons. Aldu Cavallija, biskupe mons. Petra Palića, mons. Vladu Košića te brojne druge goste, kao i domaćine međugorskog župnika fra Zvonimira Pavičića i predstojnika HMI fra Ivana Karlića.

”Ovaj će Kongres nastojati rasvijetliti i nastojati promatrati međugorski fenomen u duhu nove evangelizacije. Kad Crkva i pape govore o novoj evangelizaciji, onda uvijek naglašavaju nužnost da Crkva najprije evangelizira samu sebe. Stoga je nužan jasan, proročki, kritički i otvoren govor i pristup svim fenomenima s kojima se Crkva susreće. Iako Crkva u zadaći evangelizacije promišlja još od sedamdesetih godina prošloga stoljeća sveti Ivan Pavao II. u svojim dokumentima sve češće rabi pojam nova evangelizacija. On će prigodom slavlja, u svojim govorim i dokumentima i osobito o 500. obljetnici početka evangelizacije 1983. godine na neki način definirati novu evangelizaciju. Ona nije nova s obzirom na sadržaj, ali je nova u svojoj gorljivosti, u svojim metodama i u svojem izrazu, kako kaže Papa. Stoga uvijek treba imati na umu da je jezgra života Crkve, samim time i nove evangelizacije, ljepota spasonosne Božje ljubavi koja se objavila u umrlom i uskrslom Kristu kako će reći papa Franjo u pobudnici Radost evanđelja”, kazao je mons. Palić dodajući na kraju svoga govora kako je zadaća teologa ”jasnoća u promišljanju, preciznost u izražavanju i otvorenost Duhu Božjemu i suglasju s učiteljstvom Crkvu”, te je zazvao Mariju da nam pokaže pravi put do svoga Sina Isusa Krista, da nas uči poniznosti, poslušnosti i otvorenosti Božjem Duhu.

Nekadašnji predstojnik Hrvatskog mariološkog instituta, a sada zamjenik predstojnika sisački biskup mons. Vlado Košić u svom obraćanju kazao je kako učiteljstvo uči, a teolozi proučavaju.

”Ovo je skup teologa, onih koji proučavaju pa neka se proučava i neka se dođe do nekih spoznaja neka se ovaj fenomen proučava sa što više aspekata s različitim mjerilima pristupima. Neka se čuje što više mišljenja. Ono što je rečeno u Zadru, nije rečeno kao konačna istina, možda će se za deset godina nešto drugačije moći reći”, kazao je biskup Košić o Zadarskoj izjavi Biskupske konferencije Jugoslavije te svim sudionicima Kongresa zaželio plodonosan rad.

Dekan KBF-a u Zagrebu prof. dr. Josip Šimunović, jedan od predavača, također, je pozdravio i zahvalio organizatore i sudionike Kongresa, goste, domaćine… Prisjetio se i svog prvog dolaska u Međugorju.

”Bio sam s prijateljima, bogoslovima i jednim svećenikom bio na svetoj misi. Nakon toga smo prošetali, izmolili krunicu… Tišina oko nas, hod po hercegovačkom kamenu, predivno nebo iznad nas sa zvijezdama i mjesecom te molitva svete krunice u pravilnom ritmu omogućili su uspomenu koje nikad neće izblijediti. Još sam nekoliko puta dolazio u Međugorje i svakim se dolaskom doživjelo nešto novo. Međugorje govori i poručuje, Međugorje daje i potiče. Međugorje je više od mjesnog fenomena i čvrsto je pozicionirano na karti svijeta, stoga sam posve uvjeren da će se sigurno nešto novo doživjeti i sljedećih dana tijekom ovoga Kongresa”, kazao je prof. Šimunović.

”Radosni smo što vas možemo pozdraviti i ugostiti u ime naše župe. Poznato je da kroz Međugorje godišnje prođe dva do tri milijuna hodočasnika. U ovoj župi nude se mnogi aspekti evangelizacije. Ovdje se svakodnevno susreće s hodočasnicima, s njima se razgovara, ispovijeda ih se, održavaju se kateheze, moli se, slave se sakramenti i odavde se nosi poruka mira u svijet, ali i nužnost života s Bogom. U svijetu postoje mnogi centri i organizacije koje su povezane s Međugorjem, a svrha im je evangelizirati i proširiti radosnu vijest. Radosni smo što pored hodočasnika možemo u Međugorju pozdraviti i vas teologe, znanstvenike koji ćete o svemu ovome promišljati. Nadam se da će boravak ovdje biti ugodan i lijep, a da će ovi susreti i razgovori biti na korist i izgradnju, ne samo nam, nego i čitavoj Crkvi”, kazao je fra Zvonimir Pavičić, a potom je predstojnika HMI prof. dr. Ivan Karlić predstavio rad Hrvatskog mariološkog instituta te otvorio ovaj 14. Mariološko-marijanski nacionalni kongres na temu “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji”.

”Mi ne želimo reći pro ili contra niti je to naša zadaća. Niti je to nađša zadaća, niti je zadaća Instituta, nego mi želimo produbiti ono što nam Međugorje kaže i u čemu nam može pomoći. Vjerujem da nam je svima isti cilj, zato mi je posebno drago što smo uspjeli doći u Međugorje. Želio bih da nas sve vodi iskreno htijenje da ne samo iznesemo na vidjelo bogatstvo mariološke baštine vezane uz Međugorje, nego da obogatimo mariološko-marijansko promišljanje koje će nadahnjivati i teologe, ali i sve katoličke vjernike na još zauzetiju vjernost Bogu, vjernost Majci Božjoj, vjernost crkvi i dakako vjernost našem hrvatskom narodu”, kazao je prof. dr. Ivan Karlić, a potom su uslijedila izlaganja sudionika.

Tekst: Velimir Begić
Foto: Mateo Ivanković

Članovi HMI-a o kongresu u Međugorju na HKR-u

Župa Međugorje je domaćin 14. Mariološko-marijanskog nacionalnog kongresa na kojem će se od 7. do 9. listopada govoriti na temu “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji”.

Trodnevni skup od 7. do 9. listopada organiziraju Hrvatski mariološki institut KBF-a u Zagrebu, Papinska međunarodna marijanska akademija i župa Sv. Jakova u Međugorju. Tim povodom emisija ‘Argumenti’ na HKR-u u četvrtak, 6. listopada, bila je otvorena pitanjem: Hoće li teolozi priznati Međugorje kao odjek Evanđelja?

Članica Papinske međunarodne marijanske akademije dr. sc. Valerija Kovač pojasnila je da su do sada ovaj kongres organizirali u drugim marijanskim svetištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tako da je ovo domaćinstvo jedna redovita aktivnost, ali ipak kada je riječ o Međugorju onda uvijek bude i nešto posebno, no oni ne mogu utjecati na vatikansku komisiju oko priznanje Međugorja rekla je s. Valerija i nastavila:

„Naš je vid proučavati ne samo ukazanja kao takva, u teološkom smislu – jesu li autentična ili nisu – to zapravo ni nije naša zadaća, nego da proučimo i iznesemo na vidjelo onu vrijednost Međugorja koja već toliko godina donosi plodove među vjernicima, a to je i marijanska pobožnost ali i vraćanje sakramentima i promjene koje se događaju u ljudima.”

Svoju je temu dr. Kovač, inače i profesorica KBF-a u Zagrebu, izabrala proučavajući Gospine poruke, u kojima često poziva na post i molitvu. O tome kaže:

„U njima sam prepoznala nekoliko aspekata; od povezanosti posta i molitve, zatim post vodi miru, povezanost posta i pokore, a također se govori o ‘postu koji treba voditi kršćanskom svjedočenju.”

„Zanimljivo, u jednoj poruci Gospa opominje da su neozbiljno i površno shvatili zapovijed posta”, rekla je s. Valerija i nastavila: Naravno, post je težak. Oni koji poste znaju kakvi se fizički napori trebaju proći, tako da se doista slažem i s fra Slavkom Barbarićem i s fra Antom Vučkovićem koji kažu – i koji to utemeljeno pokazuju – da je Međugorje ponovno oživjelo duhovnost posta i oživjelo, dakle, vjerski smisao posta koji je i u našem vjerničkom životu bio zaboravljen.

HKR-ov drugi sugovornik član Hrvatskog mariološkog instituta bibličar dr. sc. Daniel Patafta, također s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, govorio je i o kriterijima sv. pape Ivana Pavla II. za marijanska svetišta kao mjesta nove evangelizacije.

Objasnio je da je u njima posebno naglašen sakrament pomirenja, uz kateheze i primjerenu liturgiju, a baš Međugorje zaokružuje svu tu stvarnost. To se jako dobro može vidjeti i teološki i praktično, pastoralno, da je župa jako dobro, kvalitetno i stabilno vođena.

„Dakle, to je stabilan duhovni hod i ljudi koji dolaze od tamo – koji su rekli da su promijenili svoj život i da su se obratili – pokazuju da je to jedno mjesto posebnih milosti i da ti ljudi stvarno mogu započeti iznova. Ima puno primjera na različitim područjima života”, rekao je HKR-ov sugovornik.

I on je izdvojio onaj segment pape Ivana Pavla II. o marijanskim svetištima kao mjestima nove evangelizacije napominjući da su se svetišta do pape Franje nalazila pod Kongregacijom za kler, a on ih je stavio pod Kongregaciju za novu evangelizaciju, danas Dikasterij, a „ono stvarno u punini odražava ono što je i pokojni sv. Ivan Pavao II. zamislio; plodove kojima bi marijanska svetišta trebala pridonijeti novoj evangelizaciji.”

I osobita vrijednost Međugorja danas je – ističe dr. Patafta – što se hodočasnici vraćaju u svoje zemlje, uglavnom sekularizirane, i vraćaju se u svoja mjesta koja su Boga davno napustila.

Kao međugorski hodočasnik – i duhovno zvanje otkriveno upravo u tom hercegovačkom svetištu – govorio je vlč. Marijan Štingl, župnik Volodera, koji je do tamo i s biciklom, čak sedam puta, odlazio.

Prvi puta je 2008. godine otišao kao i toliki drugi, tek turistički, a svećeničko ređenje mu je bilo – nimalo slučajno, smatra on – upravo 25. lipnja 2016. godine na 35. obljetnicu.

„Moj poziv svećenički je vezan za Međugorje, ali prije svega za Blaženu Djevicu Mariju i vjerujem da je njezin prst dole u svetištu nekako bio poseban. Zato mogu reći da je moje zvanje međugorsko te uvijek odlazim tamo. Bio sam i prošlog vikenda s dva autobusa hodočasnika i polovica njih bila je prvi put ondje što govori da ljudi traže, žele nešto, a Međugorje im to može dati.”

Brojne dokaze je tražio od Boga – i primio ih je vlč. Štingl – da on stvarno ima svećenički poziv zato i može istaknuti da – citiramo – „Kraljica Mira mi je otvorila i srce i pamet da se to dogodi”.

Kao zaključak – gostujući na Hrvatskom katoličkom radiju – s. Valerija Kovač je rekla da ne postoje javne propozicije kad bi neko ukazanje bilo autentično. Za svaki pojedinačni slučaj formiraju se interdisciplinarne komisije koje sa više strana proučavaju fenomen i svako svetište prolazi svoj dug put do priznanja.

U Međugorju je do sada od strane dotične komisije priznato sedam ukazanja. Sve drugo je još otvoreno i često se dogodi da Crkva odobri svetište – i u njemu se otada može hodočastiti i slaviti Boga i sakramente – a da se uopće ne govori o samim ukazanjima, podsjetila je članica Papinske međunarodne marijanske akademije (PAMI), ujedno i tajnica Hrvatskog mariološkog instituta.

 

Mariološko-marijanski kongres “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji” – Program

14. Mariološko-marijanski nacionalni kongres na temu “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji”, koji organizira Hrvatski mariološki institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Papinska međunarodna marijanska akademija PAMI i Župa sv. Jakova Međugorje, održat će se od petka 7. listopada do nedjelje 9. listopada u Međugorju.
Kongres ima međunarodnu razinu, te će se održavati na hrvatskome i talijanskome jeziku. Uz molitveni program održati će se ukupno 23 izlaganja o različitim temama koje se odnose na Međugorje.

U razgovoru o Mariji i HMI-u

U Katoličkom tjedniku (19/22), u povodu mjeseca svibnja, objavljen je razgovor s tajnicom HMI-a izv. prof. s. Valerijom Kovač o mariološko-marijanskim temama i djelovanju Hrvatskoga mariološkog instituta.

https://www.nedjelja.ba/hr/komentari/intervju/marija-nije-neko-bozanstvo-nego-vjerna-pratiteljica-na-putu-prema-bogu/25321

 

Preminuo fra Petar Lubina, dugogodišnji tajnik HMI-a

Fra Petar Lubina, član Franjevačke provincija Presvetog Otkupitelja, preminuo je u srijedu 13. travnja u Splitu u 71. godini života nakon duge i teške bolesti.

Sveta misa za pok. fra Petra slavit će se u crkvi Svetog Frane u Imotskom u ponedjeljak 18. travnja u 15 sati. Nakon mise bit će sprovodni obredi na groblju Gospe od Anđela u Imotskom.

Fra Petar Lubina rođen je 12. srpnja 1951. u Runovićima od oca Josipa i majke Mare r. Repušić. Osnovnu školu pohađao je u rodnim Runovićima (1958. – 1966.), zatim je završio Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju (1966. – 1968.; 1969. – 1971.). Teologiju je studirao u Dubrovniku (1971./72.), Makarskoj (1973./74.) i Jeruzalemu (1974. – 1977.) gdje je i diplomirao 1977. godine.

U novicijat je ušao 2. kolovoza 1968. godine na La Verni (Italija) gdje je položio i prve redovničke zavjete 24. kolovoza 1969. godine. Svečane zavjete položio je 4. listopada 1974. u Makarskoj. Za đakona je zaređen 8. prosinca 1976. u Jeruzalemu, a za svećenika 29. lipnja 1977. također u Jeruzalemu. Mladu je misu slavio u rodnoj župi Runovići 24. srpnja 1977.

Obnašao je sljedeće službe:

Šibenik – Varoš – župni pomoćnik (1977. – 1978.)
Sinj – župni pomoćnik (1978. – 1982.)
Sinj – urednik lista „Marija“ (1982. – 1986.)
Split – urednik lista „Marija“ (1986. – 2022.)

Povjerenik za Svetu Zemlju (provincijska služba) (2012. – 2018.)
Član Vijeća za izdavačku djelatnost (provincijska služba) (1994. – 1997.)
Biskupski delegat za sve redovnice u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji (2006. – 2022.)
Član Hrvatskoga mariološkog instituta Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (od 1984.) i dugogodišnji tajnik HMI-a
Redovni člank Međunarodne papinske marijanske akademije (PAMI).

Fra Petar je autor i urednik više djela od kojih izdvajamo neke kao što su “Krunica naših dana”, zbirke marijanskih molitava: “Pomoćnici kršćana”, “Majci milosrđa” (2006.), “Bogorodici Djevici” (2005.), “Po uzoru naše nade” (zbirka koja je nastala u razdoblju od II. vatikanskog sabora do danas, 1962.-2009.). Zatim, “Stopama nazaretske Djevice”, “Moja krunica”, “Blaženom će me zvati”, “Marijanska Hrvatska” (1995.) te Vodič marijanskom Hrvatskom (2012). (preuzeto s: www.franjevci-split.hr)

U dubokoj zahvalnosti fra Petru za sve što je učinio za naš Hrvatski mariološki institut, molimo Gospodina da ga obdari vječnim životom u svome neprolaznome Kraljevstvu.

Sljedeći mariološko-marijanski kongres HMI-a u Međugorju

Predstojnik Hrvatskoga mariološkog instituta prof. dr. sc. Ivan Karlić i tajnica izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač posjetili su 28. i 29. ožujka Međugorje u kontekstu pripreme sljedećega mariološko-marijanskoga kongresa. Pri tome su se, među ostalim, susreli s novim apostolskim vizitatorom nadbiskupom mons. Aldom Cavallijem i župnikom fra Marinkom Šakotom. Mariološko-marijanski kongres kojega organizira Hrvatski mariološki institut održati će se od 7. do 9.  listopada 2022. godine u Međugorju.

s. Valerija Kovač

 

Proslavljen Dan HMI-a

Dan Hrvatskoga mariološkog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta proslavljen je u petak, 25. ožujka, na svetkovinu Navještenja Gospodinova u Zagrebu u fakultetskoj crkvi sv. Martina. Euharistijsko slavlje predvodio je sisački biskup mons. dr. sc. Vlado Košić u koncelebraciji dekana Fakulteta prof. dr. sc. Josipa Šimunovića, predstojnika HMI-a prof. dr. sc. Ivana Karlića i dugogodišnjeg aktivnoga člana HMI-a fra Ljudevita Maračića te uz vjerničko sudjelovanje prodekana za znanost doc. dr. sc. Branka Murića i dvadesetak članova HMI-a. Liturgijsko pjevanje predvodila je prof. dr. sc. s. Katarina Koprek.

Propovijedao je predstojnik Karlić istaknuvši važnost Božjega djelovanja u čovjekovu životu na primjeru Blažene Djevice Marije, Josipa, Elizabete i Zaharije. Božji ulazak u čovjekov život dotiče njega osobno kao i njegove odnose s drugima u njegovoj običnoj svakodnevici. Također, Božji ulazak u čovjekov život zahtijeva spremnost na iskrenu procjenu samoga sebe. Konačno, Božji ulazak u čovjekov život ostavlja otvorenu mogućnost njegovih pitanja i propitivanja, koja se ne mogu protumačiti kao znak slabe vjere, kazao je propovjednik.

Nakon euharistijskoga slavlja, izlaganje na temu „Papa Franjo i Blažena Djevica Marija“  održao je mons. Košić. Istaknuo je da papa Franjo nije napisao ni jedan izričiti dokument o Blaženoj Djevici Mariji, ali je u mnogim svojim dokumentima spominje. Među naslovima za Mariju koje papa u dokumentima koristi, mons. Košić je istaknuo važnost i smisao naslova „Majka milosrđa“ i „Majka i Kraljica svega stvorenja“ kao i novog naslova u Lauretanskim litanijama „Utjeha selilaca“. Sisački biskup je na kraju izdvojio papinu pobožnost „Mariji koja razvezuje čvorove“, koju je promovirao već kao nadbiskup u svojoj domovini, a sada u svojim nagovorima i katehezama.

Dan HMI-a nastavljen je zajedničkim druženjem članova i razgovorom o predstojećim planovima.

Tekst i foto: izv. prof. s. Valerija Kovač

 

Članovi HMI-a dobili Nagradu Dekana

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u petak 11. ožujka 2022. godine, proslavio je svoj Dan Fakulteta. Tom prigodom održane su tri promocije diplomantica i diplomanata, a zatim i svečana sjednica godišnje proslave u dvorani Vijenac na zagrebačkom Kaptolu.

Na svečanoj sjednici, odlukom Dekana i Dekanskog kolegija dodijeljene su i povelje, nagrade i priznanja za ostvarena posebna postignuća profesora te suradnika Fakulteta. Nagradu Dekana za uspješnu i kvalitetnu nacionalnu i međunarodnu promociju djelatnosti Hrvatskoga mariološkog instituta KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, a prilikom imenovanja redovitim odnosno dopisnim članovima Papinske međunarodne marijanske akademije, primio je prof. dr. Ivan Karlić, izv. prof. dr. Nedjeljka s. Valerija Kovač, doc. dr. Andrea Filić i doc. dr. Daniel Patafta.

 

 

 

 

 

Objavljen zbornik radova Gospina Bosna – pod okriljem “Rajske Djeve”

U izdanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta i Kršćanske sadašnjosti objavljen je zbornik radova Gospina Bosna – pod okriljem “Rajske Djeve” XIII. mariološko-marijanskoga nacionalnog simpozija, koji je održan u Travniku, 10.-13. svibnja 2018. Zbornik su uredili izv. prof. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač i doc. dr. sc. Daniel Patafta. U priloženom pdf-dokumentu mogu se pročitati detaljnije informacije.

 

Zbornik-Gospina-Bosna-webstr