U izdanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta i Kršćanske sadašnjosti objavljen je zbornik radova Gospina Bosna – pod okriljem “Rajske Djeve” XIII. mariološko-marijanskoga nacionalnog simpozija, koji je održan u Travniku, 10.-13. svibnja 2018. Zbornik su uredili izv. prof. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač i doc. dr. sc. Daniel Patafta. U priloženom pdf-dokumentu mogu se pročitati detaljnije informacije.
Godišnja svečana sjednica Hrvatskoga mariološkog instituta (HMI) održana je u utorak, 25. siječnja 2022. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Sjednici je predsjedao predstojnik HMI-a prof. dr. sc. Ivan Karlić, a zbog pandemijskih okolnosti, okupilo se nešto manje članova nego uobičajeno. Sjednici je nazočio i dekan KBF-a prof. dr. sc. Josip Šimunović, koji je pohvalio dugogodišnji rad HMI-a.
Članovi su se najprije osvrnuli na djelovanje HMI-a u protekle dvije godine 2020. i 2021. Posebno su istaknuli sudjelovanje devetoro članova HMI-a na 25. međunarodnom mariološkom kongresu Papinske međunarodne marijanske akademije (PAMI) u rujnu 2021. te objavljivanje zbornika radova sa kongresa održanog u Sinju 2013. godine (urednice: Vanda Kraft Soić i Iva Mršić Felbar) i sa kongresa održanog u Travniku 2018. godine (urednici: s. Valerija Kovač i Daniel Patafta). Također je objavljeno da su za redovne članove PAMI izabrani predstojnik prof. dr. sc. Ivan Karlić i tajnica izv. prof. dr. s. Valerija Kovač, a za dopisne članove PAMI doc. dr. sc. Andrea Filić i doc. dr. sc. Daniel Patafta.
Na sjednici je dogovoreno da će se sljedeći mariološko-marijanski kongres HMI-a održati u Međugorju u listopadu 2022. godine, ukoliko za to budu povoljne okolnosti, a zatim se razgovaralo o organizaciji i o mogućim temama samoga kongresa. Osim toga, planirano je da će se ove godine Dan HMI-a proslaviti u petak 25. ožujka 2022. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i da će prigodno euharistijsko slavlje predvoditi sisački biskup mons. dr. sc. Vlado Košić.
S. Valerija Kovač
Svečana sjednica Hrvatskoga mariološkog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održati će se u utorak 25. siječnja, u 18 sati, u Dvorani I Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, Vlaška 38, uz poštivanje važećih epidemioloških mjera za ulazak i boravak u zgradi Fakulteta.
Uz želju da poput Marije Isusa nosimo u svojim srcima nasljedujemo ga u svojim životima
svim članovima HMI-a i posjetiteljima naše web-stranice želimo
Sretan Božić i Božjim blagoslovom ispunjenu novu godinu 2022.!
prof. dr. sc. Ivan Karlić
izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač
U Šibeniku je u subotu 6. studenog u Interpretacijskom centru Civitas Sacra, održan znanstveni skup „Charitas Christi urget nos“ prigodom 150. obljetnice rođenja dr. Jeronima Milete, franjevca konventualca, šibenskog biskupa i apostolskog administratora jugoslavenskog dijela Zadarske nadbiskupije. Skup su organizirali: Zadarska nadbiskupija, Šibenska biskupija i Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca.
Prvo predavanje na skupu imao je na temu „Biografski podatci o biskupu fra Jeronimu Mileti“, fra Ivan Bradarić. Fra Ljudevit Anton Maračić govorio je na temu „Šibenski sveti Frane – stanište “dobrih duhova” Prof. dr. sc. Ivan Karlić i prof. dr. sc. s. Valerija Kovač imali su izlaganje na temu „Spisi fra Jeronima Milete u Arhivu šibenskog samostana sv. Frane“.
Dr. Zlatko Vlahek govorio je na temu „Liturgijski doprinosi fra Jeronima Milete Redu franjevaca konventualaca“, a dr. sc. Margareta Matijević na temu „Osvrt na prilike i neprilike katolika Šibenske biskupije 1945. – 1947“.
Doc. dr. sc. Zdenko DUNDOVIĆ i doc. dr. sc. Elvis RAŽOV: izlaganje su imali na temu „Korizmene poslanice biskupa Jeronima Milete u Dijecezanskome listu Šibenske biskupije – povijesno-dogmatska analiza“. Doc. dr. sc. Arkadiusz KRASICKI na temu “Žena jaka” (Izr 31,10) – biblijsko utemeljenje korizmene poruke biskupa Milete iz 1934. godine“. Dr. sc. Ivan Armanda izlagao je na temu „Suradnja biskupa fra Jeronima Milete i sestara benediktinki u Šibeniku“ Doc. dr. sc. Daniel Patafta je govorio na temu Biskup Jeronim Mileta i starokatolici u Šibenskoj biskupiji“. Dr. sc. Mario Jareb i Branimir Zmijanović izlagali su na temu “Talijanski zločin u Primoštenu 16. studenoga 1942. i uloga biskupa Milete i Katoličke Crkve u zaštiti stanovništva primoštenskog kraja“.
Sudionici znanstvenog skupa u podne u samostanu svetog Frane imali molitvu na grobu biskupa Jeronima Milete. Skup je završio misnim slavljem u katedrali svetog Jakova koje je predvodio šibenski biskup Tomislav Rogić.
U homiliji je prikazao životni put biskupa Milete. Naglasio je kako je njegov život bio borba za vjeru i svjedočanstvo ljubavi Božje. Ni stradanja kroz koja je prolazio, ni smjene svjetskih vladara, niti ikakve druge neprilike i neimaštine, i strahovi, prijetnje, ugroze nisu ga poljuljale da ostane Bogu vjeran.
Biskup Mileta uspio je cijeli život živjeti nadahnut Kristovim riječima upućenim apostolima: „Neka se ne uznemiruje srce vaše! Vjerujte u Boga i u mene vjerujte! – Ja sam Put, Istina i Život“, poručio je biskup Rogić.
Preuzeto s portala Šibenske biskupije
Znanstveni skup o 150. obljetnici rođenja fra Jeronima Milete, OFMConv, biskupa šibenskog i apostolskog administrator zadarske nadbiskupije “Caritas Christi urget nos”
Šibenik, CIVITAS SACRA, 6. studenoga 2021.
Program
09.30 – Otvaranje Znanstvenoga skupa i pozdravni govori
10.00 – Fra Ivan BRADARIĆ: Biografski podatci o biskupu fra Jeronimu Mileti
10.20 – Fra Ljudevit Anton MARAČIĆ: Šibenski sveti Frane – stanište “dobrih duhova”
10.40 – Prof. dr. sc. Ivan KARLIĆ – prof. dr. sc. s. Valerija KOVAČ: Spisi fra Jeronima Milete u Arhivu šibenskog samostana sv. Frane
11.00 – Pauza
11.20 Dr. theol. Zlatko VLAHEK: Liturgijski doprinosi fra Jeronima Milete Redu franjevaca konventualaca
11.40 – Dr. sc. Margareta MATIJEVIĆ: Osvrt na prilike i neprilike katolika Šibenske biskupije 1945. – 1947.
12.00 – SAMOSTAN SV. FRANE: Molitva na grobu biskupa Milete
12.30 – Ručak za sudionike skupa
15.00 – Doc. dr. sc. Zdenko DUNDOVIĆ – doc. dr. sc. Elvis RAŽOV: Korizmene poslanice biskupa Jeronima Milete u Dijecezanskome listu Šibenske biskupije – povijesno-dogmatska analiza
15.20 – Doc. dr. sc. Arkadiusz KRASICKI: “Žena jaka” (Izr 31,10) – biblijsko utemeljenje korizmene poruke biskupa Milete iz 1934. godine
15.40 – Dr. sc. Ivan ARMANDA: Suradnja biskupa fra Jeronima Milete i sestara benediktinki u Šibeniku
16.00 – Pauza
16.20 – Doc. dr. sc. Daniel PATAFTA: Biskup Jeronim Mileta i starokatolici u Šibenskoj biskupiji
16.40 – Dr. sc. Mario JAREB – Branimir ZMIJANOVIĆ: Talijanski zločin u Primoštenu 16. studenoga 1942. i uloga biskupa Milete i Katoličke Crkve u zaštiti stanovništva primoštenskog kraja
17:00 Rasprava i zatvaranje Znanstvenoga skupa
18.00 – KATEDRALA: Sveta misa
19.00 – Večera za sudionike skupa
Organizacijski odbor:
doc. dr. sc. Zdenko Dundović, Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru, predsjednik
prof. dr. sc. Ivan Karlić, Hrvatski mariološki institut KBF-a u Zagrebu
fra Ivan Bradarić, Samostan sv. Frane u Šibeniku
don Marinko Mlakić, Šibenska biskupija
Programski odbor:
prof. dr. sc. Ivan Karlić, Hrvatski mariološki institut KBF-a u Zagrebu, predsjednik
doc. dr. sc. Zdenko Dundović, Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru
izv. prof. dr. sc. Valerija Kovač, Hrvatski mariološki institute KBF-a u Zagrebu
doc. dr. sc. Ante Gverić, Državni arhiv u Zadru
don Oleg Petrović, Biskupijski arhiv Šibenik
Pokrovitelji:
Zadarska nadbiskupija
Šibenska biskupija
Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca
Samostan sv. Frane, Šibenik
Članovi HMI-a su u skupini Hrvatske jezične sekcije održali izlaganja na 25. međunarodnom mariološko-marijanskom kongresu PAMI s temom: “Maria tra teologie e culture oggi. Modelli, comunicazioni, prospettive”. U priloženoj knjižici nalaze se program kongresa i sažeci izlaganja Hrvatske jezične sekcije.
„Maria tra teologie e culture oggi. Modelli, comunicazioni, prospettive” bila je tema XXV. međunarodnog mariološko-marijanskog kongresa, koji je organizirala Papinska međunarodna marijanska akademija (PAMI) od 8. do 11. rujna. Kongres je u cijelosti održan „online“ i okupio je oko 300 prijavljenih sudionika iz različitih marioloških društava i instituta diljem svijeta.
Kongres je u srijedu 8. rujna otvorio predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu kardinal Gianfranco Ravasi, koji je uz svoju osobnu poruku, pročitao prigodno pismo pape Franje svim sudionicima. Pozdrave su potom izrekli generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fussarelli, predsjednik PAMI-ja prof. dr. Stefano Cecchin i tajnik prof. dr. Gilberto Cavazos-Gonzales. Uvodno predavanje o kulturalnim interakcijama mariološko-marijanskih kongresa PAMI-ja održao je mariolog Salvatore Perrella.
Kongres se sastojao od plenarnih predavanja, koja su se održavala u poslijepodnevnim satima, i rada po jezičnim sekcijama, koje su bile prilagođene različitim vremenskim zonama. Nakon tematskog predavanja o Mariji u suvremenim teologijama i kulturama dogmatičara Alfonsa Langelle, ostali izlagači predstavili su lik Marije u pojedinim kulturama svijeta: u kulturama s područja engleskog jezika, španjolskog jezika, portugalskog jezika, njemačkog jezika, francuskog jezika; u kulturama slavenskoga svijeta i arapsko-kršćanskoga područja; u kulturama Afrike i Azije.
Među sedam sekcija koje obuhvaćaju gotovo čitav katolički svijet, sudjelovala je Hrvatska jezična sekcija sastavljena od članova Hrvatskog mariološkog instituta KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Devetero hrvatskih izlagača prezentiralo je svoje teme u prijepodnevnim satima 10. i 11. rujna. Na početku rada članove sekcije pozdravio je predsjednik PAMI-ija Cecchin, koji je istaknuo važnost fra Karla Balića za PAMI te pohvalio Hrvatski mariološki institut zbog redovitog sudjelovanja na svim međunarodnim kongresima do sada. Pozdravnu riječ uputio je zatim predstojnik HMI-a prof. dr. sc. Ivan Karlić dajući kratak osvrt na djelovanje i planove HMI-a. U ime dekana i svoje osobno ime Hrvatskoj sekciji obratio se i prodekan za znanost KBF-a doc. dr. sc. Branko Murić naglasivši teološku važnost teme kongresa i mariologije općenito.
Raznolike teme hrvatskih izlagača mogu se sažeti u dvije grupe. Jedna skupina analizirala je lik Marije u različitim vidovima kulture hrvatskoga naroda: „Blažena Djevica Marija u glazbenom opusu mo. Blaženka Juračića“ (prof. dr. sc. s. Katarina Koprek); „Arhetipski likovi i tituli Marije u vjeri i pobožnosti naroda Božjega iz perspektive 20. stoljeća“ (dr. Josip Šimić), „Lik Marije u neobjavljenim homilijama Tomislava J. Šagi-Bunića“ (doc. dr. sc. Anto Barišić).
Druga izlaganja obuhvaćala su šire područje kulture u Europi, koja na svoj način ima utjecaja na kulturu u hrvatskome narodu: „Marija u sekularnoj kulturi. Teološko čitanje romana ‘Evanđelje po Mariji’ autora Colma Toibina“ (prof. dr. sc. Ivan Karlić – izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač); „Blažena Djevica Marija u feminističkoj podkulturi“ (doc. dr. sc. Daniel Patafta); „Pohođenje Marijino kao nadahnuće za novu evangelizaciju“ (dipl. theol. Lidija Miler); „Lik Marije u pokretu Maria 2.0“ (mag. theol. s. Tea Barnjak – mag. theol. Milan Gelo).
Kongres je zaključen plenarnom raspravom održanom u subotu 11. rujna u predvečerje. Najprije su predstavnici jezičnih sekcija prezentirali rad i zaključke svojih skupina. Hrvatsku sekciju predstavila je izv. prof. s. Valerija Kovač. Kao zaključak kongresa istaknuto je kako je Marijin lik veoma prisutan u različitim kulturama katoličkoga svijeta, ali i da postoje opasnosti i stvarna zastranjenja u samim procesima inkulturacije. Zatim je predsjednik Cecchin izložio aktualne planove djelovanja PAMI-ja, nakon čega se najviše razgovaralo o kriterijima za obrazovanje na području mariologije.
Izv. prof. s. Valerija Kovač
U tijeku je održavanje 25. međunarodnoga mariološko-marijanskog kongresa „Maria tra teologie e culture oggi. Modelli, comunicazioni, prospettive”, koji je organizirala Papinska međunarodna marijanska akademija (PAMI).
Kongres, koji se u cijelosti održava online, okupio je oko 300 prijavljenih sudionika iz različitih marioloških društava i instituta gotovo iz cijeloga svijeta. Skup je u srijedu 8. rujna otvorio predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu kardinal Gianfranco Ravasi, koji je uz svoju osobnu poruku pročitao i prigodno pismo pape Franje svim sudionicima kongresa. Pozdrave su izrekli i generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fussarelli te predsjednik PAMI-ja fra Stefano Cecchin kao i tajnik fra Gilberto Cavazos-Gonzales.
Uvodno predavanje o važnosti mariološko-marijanskih kongresa koje organizira PAMI održao je talijanski mariolog Salvatore Perrella.
Kongres se sastoji od plenarnih predavanja, koji se održavaju u poslijepodnevnim satima, i rada po jezičnim sekcijama, koje su prilagođene različitim vremenskim zonama. Među sedam sekcija koje okupljaju gotovo čitav katolički svijet, sudjeluje Hrvatska jezična sekcija sastavljena od članova Hrvatskoga mariološkoga instituta. Devetero hrvatskih izlagača prezentirat će svoje teme u prijepodnevnim satima 10. i 11. rujna.
Kongres će biti zaključen plenarnom raspravom u subotu 11. rujna poslijepodne. Razmišljati će se o tekućim mariološko-marijanskim pitanjima, a predstavnici jezičnih skupina prezentirat će radove i zaključke svojih skupina.
S. Valerija Kovač
Poruka pape Franje sudionicima: Messaggio di papa Francesco (pami.info)
Pozdravni govor kardinala Gianfranca Ravasija: Inaugurazione Card. Ravasi (pami.info)
Marija nas uči slušati tihi vapaj zaboravljenih; ona je majka svih ljudi, bez obzira na etničku pripadnost ili nacionalnost – istaknuo je papa Franjo u poruci sudionicima 25. međunarodnog mariološko-marijanskog kongresa koji se održava on line od 8. do 11. rujna, o temi „Marija među teologijama i kulturama danas. Modeli, komunikacije, perspektive“. Na skupu, koji je organizirala Papinska međunarodna marijanska akademija okupilo se oko 300 predstavnika marioloških društava i znanstvenika iz cijeloga svijeta.
Izrazivši na početku poruke radost zbog održavanja skupa, iako na drugačiji način, Papa je napomenuo da njihova radost, međutim, ne smije zaboraviti brojnu braću i sestre koji žive u velikim teškoćama, otežanima pandemijom. Istinska radost koja dolazi od Gospodina uvijek daje prostora glasu zaboravljenih, kako bi se zajedno s njima izgradila bolja budućnost. Marija, u ljepoti evanđeoskoga nasljedovanja i služenju općem dobru čovječanstva, uvijek odgaja za slušanje tih glasova, i ona sama postaje glas onih bez glasa kako bi rodila novi svijet, u kojemu smo svi braća, u kojemu ima mjesta za svakog odbačenog u našim društvima – napomenuo je Papa navodeći riječi iz enciklike ‘Fratelli tutti’.
Spomenuvši više od 60 godina djelovanja Papinske međunarodne marijanske akademije, papa Franjo je istaknuo da je mariologija nužna prisutnost u dijalogu među kulturama, sposobna poticati bratstvo i mir. Znamo da su teologija i kultura kršćanskoga nadahnuća bile na visini svojega poslanja kada su znale vjerno živjeti na granici. Marija ima svoju posebnu prisutnost na granicama; ona je majka svih ljudi, bez obzira na etničku pripadnost ili nacionalnost. Marijin lik tako postaje uporište za kulturu sposobnu nadvladati prepreke koje mogu stvoriti podjele. Stoga nas na putu te kulture bratstva Duh potiče da ponovno prihvatimo znak utjehe i sigurne nade koja ima ime, lice i srce Marije, žene, učenice, majke i prijateljice – istaknuo je Papa napominjući da otajstvo koje Marija sadrži u sebi jest samo otajstvo Riječi utjelovljenoga Boga. (Vatican News – aa)
Na kongresu sudjeluju i članovi Hrvatskoga mariološkoga instituta putem Hrvatske jezične sekcije.