“Ne bojte se!” (Mt 28,10)
Dragi članovi HMI-a!
Neka nam ove riječi Isusa uskrsloga, u danima u kojima blijede sve vidljive sigurnosti, budu radosno ohrabrenje da nas njegova moć prati u svim događajima našega života.
Sretan Uskrs
žele Vam
Prof. Ivan Karlić, predstojnik
Doc. s. Valerija Kovač, tajnica
U veljači 2020. godine objavljen je zbornik radova “Vojska Bezgrešne i masonerija” u izdanju Centra “Hrvatski areopag” za međureligijski dijalog franjevaca konventualaca i drugih institucija, među kojima je i Hrvatski mariološki insitut. HMI je naime sudjelovao u organizaciji međunarodnoga znanstvenoga skupa u povodu 100 godina Vojske Bezgrešne, koji je održan u Zagrebu, 16. do 17. rujna 2017. godine s istim naslovom. Zbornik donosi mnoge radove s područja masonerije i mariološko-marijanskih tema, a među njima su i članovi HMI-a:
Zdravko Tuba: Stotinu godina postojanja Vojske Bezgrešne
Ljudevit Maračić: Kolbeov pokret u nas
Milan Gelo: Bezgrešna kao trajno nadahnuće posvećenog života
Daniel Patafta: Katolički tisak o slobodnom zidarstvu u međuratnoj Jugoslaviji (1918-1940)
Anto Barišić: Gnostička baština u masoneriji
Ivan Karlić: “Ja sam bezgrešno začeće.” Lurd i povijesni razvoj dogme o Bezgrešnom začeću BDM
s. Valerija Kovač: Mariološko-marijanski sadržaj čudotvorne medaljice Bezgrešne
Boris Vulić: Ratisbonneovo obraćenje posredstvom čudotvorne medaljice
Marija Pehar: Immaculata-nauk i nova evangelizacija
Godišnja svečana sjednica Hrvatskoga mariološkog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je u utorak, 28. siječnja 2020. u Međubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu. Uz predstojnika prof. dr. sc. Ivana Karlića, zamjenika predstojnika mons. dr. sc. Vladu Košića i tajnicu doc. dr. sc. s. Valeriju Kovač, na sjednicu se okupilo oko 25 članova HMI-a. U osvrtu na prošlogodišnje djelovanje članovi su kao poseban događaj istaknuli dodjelu Medalje pontifikata pape Franje Hrvatskome mariološkom institutu u prosincu 2019. godine, za njegov višedesetljetni znanstveno-istraživački rad. Među ostalim, razgovaralo se o sudjelovanju članova HMI-a na sljedećem, 25. po redu mariološko-marijanskom kongresu, koji će se od 9. do 13. rujna 2020. održati u Rimu na temu: „Marija i kulture danas. Modeli, komunikacije, perspektive”. Zatim su članovi podržali prijedlog da se sljedeći nacionalni mariološko-marijanski kongres 2021. godine održi u Međugorju i da se uskoro poduzmu pripremni koraci za njegovu organizaciju. Članovi su također dogovorili proslavu Dana HMI-a, koji će se održati na Blagovijest na KBF-u u Zagrebu, a euharistijsko slavlje predvoditi će mons. Vlado Košić. Najavljeno i je skorašnje objavljivanje zbornika radova sa znanstvenoga simpozija održanoga u Sinju, a u pripremi je i zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanoga u Travniku.
Doc. dr. s. Valerija Kovač
Sa željom da se u svojim srcima istinski poklonimo Gospodinu,
svim članovima HMI-a i svim posjetiteljima naše stranice želimo
sretan Božić i Božjim blagoslovom ispunjenu novu godinu 2020.!
prof. dr. sc. Ivan Karlić, predstojnik
doc. dr. sc. Valerija Kovač, tajnica
Hrvatski mariološki institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu primio je u srijedu, 4. prosinca u Vatikanu (Palazzo della Cancelleria) Medalju pontifikata pape Franje. Medalja je dodijeljena na 24. svečanoj sjednici papinskih akademija, koju je ove godine organizirala Papinska međunarodna marijanska akademija (PAMI) pod vodstvom predsjednika Stefana Cecchina, na temu „Marija – put mira među kulturama“.
Kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu, koje objedinjuje svih sedam papinskih akademija, govorio je o temi „De Maria nunquam satis“ iz perspektive marijanskoga stvaralaštva na području umjetnosti i kulture.
Kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice, pročitao je prigodno pismo pape Franje upućeno sudionicima svečane sjednice, te je podijelio ovogodišnje nagrade. Glavnu nagradu dijeli dvoje mladih autora: Ionut-Catalin Blidar (Rumunjska, predložilo ga Papinsko sveučilište Antonianum) za objavljeno djelo s područja mariologije u ekumenskoj perspektivi te Carme Lopez Calderon (Španjolska, predložilo je Sveučilište u Valenciji) za objavljenu studiju marijanske tematike s područja povijesti umjetnosti.
Potom je kardinal Parolin dodijelio Medalju pontifikata pape Franje Hrvatskome mariološkom institutu, koju je preuzela s. Valerija Kovač, kao priznanje za njegov dugogodišnji znanstveno-istraživački i izdavački rad na području mariologije i marijanske pobožnosti.
Svečano predavanje na temu „Marija – mater unitatis danas“ održao je poznati mariolog Salvatore Perella, a Orkestar Papinske međunarodne marijanske akademije izveo je djela marijanske tematike skladatelja J. S. Bacha i G. Verdija.
Svečanoj sjednici papinskih akademija nazočili su brojni visoki uzvanici iz područja kulture, mnogi kardinali i veleposlanici akreditirani pri Svetoj Stolici. Na sjednici je sudjelovala i Zlata Penić Ivanko, zamjenica veleposlanika Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici te u ime veleposlanika čestitala Hrvatskome mariološkom institutu na postignutom uspjehu. (S. Valerija Kovač, www.ika.hr)
Izjava za HKR
Kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice, dodijelio je Medalju pontifikata pape Franje Hrvatskome mariološkom institutu, koju je preuzela s. Valerija Kovač, kao priznanje za njegov dugogodišnji znanstveno-istraživački i izdavački rad na području mariologije i marijanske pobožnosti.
Prema riječima tajnice Hrvatskog mariološkog instituta s. Valerije Kovač, Papinska međunarodna marijanska akademija (PAMI) organizirala je natječaj na koji su predstojnik Hrvatskog mariološkog instituta prof. Ivan Karlić i tajnica doc. Valerija Kovač prijavili Institut.
“Bili smo vrlo počašćeni kad smo dobili obavijest od Vijeća papinskih akademija da je među svim institutima koji su se prijavili upravo Hrvatski mariološki institut odabran za dobivanje Medalje pontifikata pape Franje. To je velika čast za naš institut koji djeluje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu već 45 godina, a proučava mariološke teme i marijansku pobožnost i kulturu. Članovi tog istraživačko-znanstvenog instituta nisu samo renomirani profesori teologije već i druge poznate osobe i stručnjaci iz drugih znanstvenih područja.
Hrvatski mariološki institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu do sada je, kroz 45 godina, postigao velike uspjehe i rezultate svoga rada. Sudjelovao je na više od 15 međunarodnih konferencija koje je organizirala Papinska međunarodna marijanska akademija. Također i sam institut je organizirao 13 znanstvenih konferencija kojima su u središtu bile mariološke teme. Izdao je više od 20 knjiga, među njima zbornici radova sa znanstvenih skupova, te monografije o mariološkim temama, marijanskoj pobožnosti i marijanskim svetištima.
Zanimljivo je kako je Papinsku međunarodnu marijansku akademiju osnovao Hrvat fra Karlo Balić, pa je nagrada lijepa poveznica između Instituta i Hrvata koji ju je utemeljio”, istaknula je s. Valerija Kovač. (www.hkm.hr)
U sklopu godišnje dodjele nagrade „Premio delle Pontificie Accademie“ medalja će biti dodijeljena 4. prosinca 2019. u Vatikanu na svečanoj zajedničkoj sjednici papinskih akademija.
Medalju će dodijeliti kardinal Pietro Parolin, Državni tajnik Svete Stolice, a u ime HMI-a KBF-a primit će je doc. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač, tajnica HMI-a.
Članica HMI-a Mirela Hrovatin sudjelovala je na jednoj znanstvenoj konferenciji u Maynoothu u Irskoj i jednoj znanstvenoj radionici u Zadru u Hrvatskoj, te je gostovala na Hrvatskom radiju.
U Irskoj je u srpnju u sklopu međunarodne konferencije Sacred Journeys 6 govorila o starosti zavjeta vjernika laika iz pretkršćanskog doba, te porijeklu ove osobne pobožnosti koja se veže na stare pravne sustave i pravila, pa se u dijelu dotakla i marijanske pobožnosti. Izlaganje je dobro prihvaćeno te je u pripremi znanstveni rad za zbornik konferencije koja okuplja neke od najznačajnijih istraživača svjetskih religijskih praksi koji ih tumače s aspekta povijesti, povijesti umjetnosti, kulturne antropologije, sociologije itd. Sljedeća konferencija održat će se u Sloveniji, a otvoren je poziv za prijavu izlaganja do kraja godine.
U Zadru je u rujnu sudjelovala na EASA PILNET-ovoj radionici o metodologiji proučavanja hodočašća i pobožnosti vjernika laika s aspekta, uglavnom, kulturne antropologije (ali i povijesti, umjetnosti itd.). PILNET je mreža koja okuplja prvenstveno istraživače hodočašća u okviru Europske organizacije antropologa, no i šire (npr. Japan). Radionicu su organizirali profesor John Eade iz Ujedinjenog Kraljevstva i izv. Prof. Mario Katić sa Sveučilišta u Zadru, a ključna predavanja održali su prof. Simon Coleman iz Kanade i Ian Reader iz Ujedinjenog Kraljevstva. Mirela Hrovatin je izlagala o vlastitim metodama koje je razvijala u svojim dosadašnjim istraživanjima, te koje se odnose na osobnu pobožnost koja je manje zastupljena u takvim istraživanjima. Suradnja će se nastaviti i na budućim sličnim projektima.
Na programu “Mali radio vjeronauk” Hrvatskog radija 1 gostovala je u listopadu s temom o hodočasničkim i osobnim zavjetima vjernika laika. Govorila je o tradiciji osobnih molitvi koje vjernici upućuju Mariji i svecima prvenstveno u nadi ozdravljenja, ali i za sve druge životne i duhovne potrebe. Spomenula je kako se praksa s vremenom mijenjala, te kako je RKT Crkva svojom katehezom uspjela usmjeriti vjernike na drugačije vrste molitvi i potrebu osobnog duhovnog razvoja bez obzira na ispunjenje traženoga ili očekivanje čudesa.
U izdanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu objavljena je prva knjiga niza pod nazivom Gregorijanika autorice prof. dr. sc. Katarine Koprek s naslovom Modaliteti gregorijanskih napjeva (Povijesni pregled i interpretacijske mogućnosti).
Knjiga obuhvaća pet cjelina. Prva, naslovljena Modalitet kao sustav klasifikacije gregorijanskoga repertoara, bavi se sustavom koji je poznat u liturgijskim knjigama pod nazivom octoechos, a koji je prvi put posvjedočen u Tonariju iz Saint-Riquiera iz 8. st.
U drugoj cjelini studije (Modalitet kao znanost o modalitetu gregorijanskoga repertoara) prikazan je razvitak modalnih ljestvica od arhaičnog modaliteta do sustava od osam starocrkvenih načina. Potom se iznose kriteriji za proučavanje modusa octoechosa kao što su struktura ljestvice modusa, hijerarhija stupnjeva te modalne note što autorica sublimira u pregledan i nadasve poučan pojedinačni opis svih modusa s naglaskom na glavne stupnjeve te ulogu ostalih stupnjeva pojedine ljestvice donoseći po nekoliko karakterističnih gregorijanskih kompozicija za svaki starocrkveni način. Ovaj prikaz može biti od pomoći ne samo gregorijanistima, nego i skladateljima musicae sacre kako bi proniknuli u bit odnosa među tonovima modusa. Odsječak završava prikazom karakterističnih melodijskih formula.
Novi, treći odlomak knjige povijesni je pristup razmišljanju o etičkim karakteristikama glazbe u grčkoj filozofiji i kulturi čije su misli presađene u područje kršćanstva. Četvrtom cjelinom studije modalitet se postavlja u kontekst ethosa ili modalnoga osjećaja gregorijanskoga repertoara, polazeći od sustava od osam ljestvica za koje Guido iz Arezza u 11. st. navodi da se dobro uklapaju u različita stanja duše. Tako su sa strane izražajnosti za svaki pojedini modus sažeti dosezi mnogih teoretičara glazbe uz opise jedinstvenih reljefnih prikaza i aforizmama iz opatije Cluny. U posljednjem, petom odlomku autorica Koprek proučava modalitet kao područje tekstualno-melodijske, semiološko-modalne i egzegetske analize na primjerima ulaznih pjesama gregorijanskoga repertoara liturgijskih vremena došašća, Božića, korizme i svetkovine Uskrsnuća Gospodinova proširujući istu analizu na liturgijske recitative Exultet, Annuntiatio Pasche i Kalende.
Iz recenzije doc. mr. art. Blaženka Juračića o knjizi čitamo: „Saznanja u ovoj knjizi nisu finalna i konkluzivna, već su sintetizirana usmjeravajući čitatelja na širu vizuru fenomena modalnosti. U ovoj se knjizi različiti vidovi promatranja modalnosti sintetiziraju da bi doveli do njezine praktične vrijednosti. Autorica izlaže modalne faktore jednostavno i jasno, povijesno i liturgijski kronološki…“
Pisani kritički osvrt prof. mr. art. Miroslava Martinjaka ističe: „Ova vrijedna knjiga u koju je uloženo puno truda i napora otkriva ono što nije bilo otkriveno i sabire na jednom mjestu ono što nazivamo crkvenim modusima koji su utkani u gregorijansku kompoziciju u svim njezinim oblicima… U knjizi je otkriven svijet duhovnoga, emotivnoga i teološkoga razumijevanja stare gregorijanske melodije i njezine najuže veze s porukom riječi koja nije bilo kakva riječ, već riječ Božja koja poučava, tješi, budi nadu i otvara horizonte vječnost… Knjiga će biti odličan priručnik studentima crkvene glazbe… a vjerujem da će mnogi znatiželjnici, muzikolozi i skladatelji posegnuti za njom u želji da otkriju svijet gregorijanskoga modaliteta i pokušaju ga utkati u suvremeni glazbeni izričaj.“
S. M. Imakulata, Bernardica Malinka, redovnica Družbe sestara Naše Gospe i dugogodišnja članica HMI-a, okrijepljena svetim otajstvima, nakon duge bolesti, blago u Gospodinu preminula 23. kolovoza 2019., u 85. godini života i 61. godini redovništva u KBC Rebro.
Sprovod drage nam pokojnice bio je u utorak, 27. 8. 2019 u 14.10 na Miroševcu. Sv. Misa zadušnica slavila se nakon ukopa u župnoj crkvi sv. Leopolda Mandića, u Zagrebu – Dubrava.
Bernardica je rođena u Novoj Gradiški, 21. veljače 1935. godine, kao šesto dijete u obitelji Rudolfa i Marije rođene Kovačević. U obitelji je primila duboke temelje kršćanskog života koji je izrastao u radikalan odgovor na Božju ljubav u redovničkom zvanju. Ono se rađalo, raslo i razvijalo u nenaklonjenim vremenima za Crkvu i redovništvo. Bernardica je ušla u samostan sestara „Naše Gospe“ u Zagrebu 25. 8. 1951. godine. Tu se nastavio njezin rast u vjeri, redovništvu i u glazbenoj struci.
Poslije srednje škole uslijedila je redovnička formacija. Prve redovničke zavjete položila je 24.8.1958., a doživotne zavjete 1964. godine. Za vrijeme juniorata studirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1960. – 1965.) gdje je diplomirala orgulje i glazbeno teorijske predmete u klasi prof. Vlaste Hranilović. Od 1965. – 1967. godine, djeluje kao orguljašica i dirigentica u Župi sv. Blaža u Zagrebu.
Godine 1967. odlazi u Regensburg (Njemačka) gdje pri Papinskom institutu za crkvenu glazbu usavršava sakralnu glazbu. U razdoblju od 1968, do 1999. djeluje kao profesorica glasovira, orgulja i teorijskih predmeta na Institutu za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1963. redovito priređuje samostalne orguljaške koncerte u zemlji i inozemstvu. Godine 1972. osnovala je ansambl Collegium pro musica sacra.
Kao umjetnička voditeljica sa Collegiumom je ostvarila više od tisuću nastupa u crkvenim i koncertnim prostorima u Domovini i inozemstvu.
Kao vrsna glazbenica trajno je usmjeravala Collegium da ostane vjeran svojoj prvotnoj ideji: kvalitetnim i stilski primjerenim izvođenjem sakralne glazbe naviještati Radosnu vijest Isusa Krista. Ovaj rad ansambla Collegium pro musica sacra pod njenim vodstvom okrunjen je 1996. i međunarodnim priznanjem – srebrnom medaljom – u okviru natjecanja crkvenih zborova Perluigi da Palestrina u Jeruzalemu u jubilarnoj 2000. godini postojanja grada Jeruzalema.
Osim pedagoškog i dirigentskog bavljenja sakralnom glazbom, autorica je i većeg broja stručnih radova nastalih kontinuirano od 1968. godine. Surađivala je i na izdavačkom području kao priređivačica priručnika za glazbeni odgoj u redovničkim novicijatima, Zagreb, 1980. Određeni dio njezinih radova posvećen je duhovnosti Časnoga sluge Božjega oca Ante Antića. Sudjelovala je na međunarodnim mariološkim kongresima.
U redovničkoj zajednici s. Imakulata je najveći dio života provela u Zagrebu u kući matici Primorska 20. Nakon ulaska u mirovinu od 1999. do 2005. bila je u Živogošću a od 2005. do kraja života u zajednici na Bukovačkoj. U Družbi je vršila službu generalne savjetnice, kućne poglavarice, odgojiteljice juniorki te brigu za glazbeni odgoj u Novicijatu. (http://www.dsng.hr/vijesti/hrvatska/preminula-je-s.-imakulata-malinka)
U zahvalno sjećanje na dugogodišnji doprinos radu Hrvatskoga marološkoga instituta, molimo Gospodina da s. Imakulatu nagradi vječnim životom u svome nebeskome Kraljevstvu. Počivala u miru Božjemu!
Lička majka od utjehe, naziv je dokumentarnog filma o štovanju Bogorodice u Crkvi u Gospićko-senjskoj biskupiji autorice dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek, koji je predstavljen u Ogulinu, u Zavičajnom muzeju u petak 28. lipnja. Riječ je o 11. filmu snimljenom u organizaciji Hrvatske mariološke baštine, udruge Prosoli, Laudato TV te uz podršku Vijeća za kulturu HBK kao i Hrvatskog sabora. Autorica s uhodanim timom bilježi preko kamere specifičnosti mariološke baštine svake od hrvatskih biskupija a u njima pokazuje povijest crkve, umjetnost , glazbu i običaje.
Plodnu autoricu s područja povijesti hrvatske književnosti i profesoricu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predstavila je ravnateljica Zavičajnog muzeja Ogulin Ana Krznarić. Dr. Mihanović-Salopek je istaknula da svaka biskupija ima svoju specifičnost u arhitekturi a svima je zajedničko da su se Hrvati zbog teške povijesti redovito utjecali Majci Božjoj. Ono po čemu je specifična Gospićko-senjska biskupija je glagoljica kao nematerijalno kulturno dobro. Gospićko-senjski biskup Zdenko Križić navodi u filmu podatak da je Majci Božjoj posvećeno 18 župa, dok ima još 24 crkve ili kapele izgrađene u čast Blažene Djevice Marije. Patnja kojom su Hrvati bili izloženi u povijesti ojačala je njihovu vjeru, istaknuo je biskup Križić.
Autorica u filmu kamerom putuje od Lipe na Dobri i Gospe Karmelske na sjeveru, pa do Palanke i Marije pomoćnice na Zrmanji na jugu, od Male Gospe u Boričevcu, pa do Gospe od Arta u Senju. Pozornost je data i marijanskim svetištima Krasnom i Oštarijama.
Nakon predstavljanja filma predsjednik Društva prijatelja glagoljice i profesor na FER-u u Zagrebu dr. sc. Darko Žubrinić je progovorio o značaju glagoljaštva na području biskupije, s težištem na plodnog autora više knjiga s glagoljaškom baštinom, fra Petra Runju koji je jedna dio svog života pastoralno djelovao u Ogulinu. Dr. Žubrinić je istaknuo da se knjige na glagoljici mogu naći u knjižnicama čak 27 zemalja Europske unije. Glagoljica je i značajno političko oružje posebno u Istri jer su pripomogli da je Istra nakon 2. Svjetskog rata pripoji matici zemlji.
Zvonko Ranogajec (https://gospicko-senjska-biskupija.hr)