The title “fundamental theology” can signify many different things. Especially in the Anglo-Saxon language area there is often a potential for misunderstanding, since the title is easily brought into relation with fundamentalism. This conception is not only related to the title fundamental theology, but also to the style and manner in which this discipline, i.e. its predecessor, apologetics, was used traditionally as “an art of self-defence”. The basic difference from any form of fundamentalism consists in the fact that fundamentalism, generally, does not venture outside of the area that is considered obligatory within one’s own group, while Christian fundamental theology and apologetics, to say the least, have the intention to justify Christian faith on the horizon of rationality that is, in principle, shared by all people. In that sense, it is possible to present the basic ductus of fundamental theology that underlies it throughout the whole history of theology.
Obvezatni predmeti:
- Teološka epistemologija – Vjera u Svetome Pismu i povijesti teologije; shvaćanje racionalnostidanas; odnos vjere i razuma; norme, kriteriji i strukture predaje; naučavanje kao temeljna službaCrkve; narav i predmet učiteljstva; teologija kao znanost o vjeri; metode u teologiji; jedinstvo imnogoobličnost teoloških predmeta. Općenito, upoznavanje s izvorima teološke spoznaje; posebno,znanje o temeljnim modelima odnosa teologije i drugih znanosti; Nastava putem predavanja ikonsultacije; Provjera pismeno i usmeno; Praćenje rada kroz Povjerenstvo za diplomski studij ianonimnu anketu
*W. Kern – F. J. Niemann, Nauka o teološkoj spoznaji, Zagreb, 1988.; D. Lambert, Znanost iteologija, Zagreb, 2003. **H. Waldenfels, Kontekstualna fundamentalna teologija, Đakovo, 1995.;Ivan Pavao II, Fides et Ratio, Zagreb, 1999.
- Znanost o religijama – U širem smislu: pojam, definicije i izvori religija; znanstveni pristupi proučavanju religija; temeljna struktura, tipovi i razvoj religija. U užem smislu: suvremene religije: tradicionalne i azijske religije (tibetanska religija, šintoizam, konfucionizam, taoizam, hinduizam, budizam); abrahamske religije: židovstvo, kršćanstvo, islam; novi religiozni pokreti. Odnos kršćanstva i religija: teološki modeli. Međureligijski dijalog. Oblici izvođenja: predavanja i konzultacije. Ispiti: pismeni, po potrebi usmeni. Praćenje uspješnosti: anonimna anketa i ispitni rezultati.
*D. Gira, S one strane tolerancije: susret religija, Zagreb, 2008.; P. Poupard, Religije, Zagreb, 2007.; **N. Bižaca, Ogledi iz teologije religija, Zagreb, 2008.; H. Bürkle, Čovjek traži Boga. Religijski pristup, Zagreb, 2000.; T. Ivančić, Religija i religije. Morfologija, fenomenologija i teologija religija, Zagreb, 2007.; H. Küng, Kršćanstvo i svjetske religije, Zagreb, 1994.; Religije svijeta: enciklopedijski priručnik, Zagreb, 1998.
- Kršćanska objava – Apologija, apologetika i fundamentalna teologija; čovjekova egzistencija mjesto događanja Objave; objava u različitim etapama povijesnog razvoja; Isus Krist: žarište Objave i središte ljudske stvarnosti (GS 4-39); jedinstvenost i univerzalnost kršćanske Objave; povijesni Isus i Krist vjere; Isusovo uskrsnuće; općenito, shvaćanje mjesta Objave u teologiji iposebno Objava kao ishodište teologije, provjera: pismeni, usmeni; Povjerenstvo za diplomski studij i anonimna anketa način provjere kvalitete.
*K. Rahner, Temelji kršćanske vjere, Rijeka, 2007.; H. U. von Balthasar, Teologija povijesti, Zagreb, 2005.; T. Ivančić, Otajstvo kršćanske objave, (skripta) Zagreb, 1991; T. Ivančić, Isus iz Nazareta povijesna osoba, Zagreb, 1995; H. Waldenfels, Kontekstualna fundamentalna teologija, Đakovo, 1998.
- Fundamentalno–teološka ekleziologija – Ekleziologija u fundamentalnoj teologiji; zadaća, metode i cilj ekleziologije; odnos Crkve prema kraljevstvu Božjem i Izraelu; egzistencijalni hermeneutički pristup Crkvi; istina Crkve kroz empirijsko i povijesno istraživanje; osnivanje Crkve; apostolska i Petrova služba u Crkvi; redovito i izvanredno učiteljstvo. U širem smislu, povijesno-teološka stvarnost Crkve. U užem smislu: razlikovanje razina govora i promišljanja o Crkvi. Oblici izvođenja: predavanja uz stalno uključivanje studenata u raspravu. Ispiti: pismeni i/ili usmeni, prema dogovoru sa studentima; Praćenje uspješnosti: anonimna anketa i ispitni rezultati.
*T. Ivančić, Crkva, Fundamentalno-teološka ekleziologija, Zagreb 2004.; **L. Markešić, Crkva Božja, Postanak-Povijest, poslanje, Sarajevo 2005.; S. Pié-Ninot, Ecclesiologia. La sacramentalità della comunità cristiana, Brescia 2008.; Drugi vatikanski sabor, Dogmatska konstitucija Lumen Gentium
Izborni predmeti:
- Međureligijski dijalog
- Misiologija
- Suvremeno razumijevanje islama i kuranske poruke
- Logika svjedočenja u Crkvi
Zbornik seminarskih radova Teologija pred izazovima siromaštva
