Hrvatski mariološki institut proslavio je svoj dan u petak, 24. ožujka na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Euharistijsko slavlje u crkvi sv. Martina predslavio je sisački biskup mons. dr. sc. Vlado Košić u koncelebraciji dekana KBF-a prof. dr. sc. Marija Cifraka, predstojnika HMI-a prof. dr. sc. Ivana Karlića te još nekoliko svećenika članova HMI-a. Slavlje, na koje se okupilo četrdesetak članova HMI-a te studenata i profesora KBF-a, pjevanjem su uzveličali studenti Instituta za crkvenu glazbu.
S obzirom da je Hrvatski mariološki institut odabrao Blagovijest kao svoj dan, biskup Košić je tu svetkovinu unutar korizmenoga vremena nazvao „adventom u korizmi“. Tumačeći Marijino djevičansko začeće, kazao je kako ono poručuje da je „Bog Sina svoga dao ne prezirući zemaljsko nego zato da poruči da je on sav odozgo, da je potpuno Božji Sin da bi bio i sin čovječji i da bi se utjelovio. Taj princip utjelovljenja spaja nebo i zemlju, spaja ono ljudsko s Božjom milošću bez koje nemamo pravoga prosvjetljenja. Zato molimo zagovor presvete Bogorodice koja je taj spoj, u čijoj se utrobi dodirnulo nebo sa zemljom, i koja nam je podarila Spasitelja.” Osvrćući se na liturgijska čitanja od dana biskup Košić je istaknuo Božju ljepotu kao izraz njegove ljubavi prema narodu i čovječanstvu, a koja je po Isusu Kristu ostvarena. „Temelj je govor o Bogu ljepote, a onda i o Mariji kao znaku te Božje ljepote. I Crkva sja tom ljepotom u liturgiji i u svom životu zajednice koja se vodi geslom onih koji se međusobno ljube i po čemu se očituje blizina Božjega kraljevstva, koje je ostvareno po Isusu Kristu,“ kazao je biskup. To je kraljevstvo prisutno po Mariji i svima koji je slijedimo jer ona je prva u Crkvi do kraja bila poslušna, kada je prihvatila navještaj da bude majka Sina Božjega i po Duhu Svetomu začela i rodila Spasitelja. „Molimo da osobit zagovor presvete Bogorodice bude nad našim Institutom, nad svim našim članovima, i da svatko u svom zvanju i u svojim potrebama ima njezin zagovor, ali i da slijedi njezin primjer. Da se doista utjelovi Riječ Božja u svima nama, da Sin Božji bude vidljiv po nama, da svijetli, da zasja Božja ljepota, kao što je zasjala na licu Djevice Marije. Da mi budemo kao Crkva puni tog sjaja i ljepote da tako naviještamo da je doista Bog Spasitelj među nama,“ zaključio je biskup Košić svoju homiliju.
Drugi dio proslave Dana HMI-a održan je u prostorima Fakulteta. Nazočne je pozdravio predstojnik prof. Karlić, osvrnuvši se na sadašnji i budući rad HMI-a te zahvalivši KBF-u i donatorima, koji su omogućili da Institut može uspješno obavljati svoju znanstveno-istraživačku djelatnost. Nazočne je pozdravio i dekan KBF-a prof. Cifrak, zaželjevši Institutu daljnji plodonosan rad.
Slijedilo je prigodno izlaganje: „Marija na slikovnim prikazima Presvetoga trojstva. Ikonografija i teologija“, koje je održala doc. dr. sc. Marija Pehar. Prikazala je povijesni kontekst, ikonografske elemente i teološki sadržaj odabranih slikovnih prikaza. Uvodno je istaknula da prikazi Trojstva s Marijom idu za tim da naglase neke aspekte ekonomijskoga Trojstva. Blaženu Djevicu Mariju prikazuju u bliskom odnosu božanskih osoba Oca, Sina i Duha Svetoga. Najraniji prikazi Marije s prizorima navještenja te života Marije i Isusa ukazuju barem sekundarno na Trojstvo. U ranijim stoljećima je slikovno bio prikazivan i kraj njezina života ili tzv. usnuće, a na njima je redovito Krist prikazan kao nazočan u trenutku majčina usnuća. Kao poseban tip doc. Pehar je istaknula prizor Marije pod križem u zajedništvu s Ocem i Duhom Svetim, po kojemu se teološki naglašavalo Marijino suotkupiteljstvo, a pobožnost se usmjeravala isticanju Marijine boli. Potom je predstavila motiv krunjena Marije, u kojem se u određenom smislu može govoriti o četvorstvu, „ali ne u tom smislu da bi se Mariju izjednačavalo s osobom Presvetoga Trojstva jer je stvorenje i ne može se staviti na istu razinu s Bogom i utjelovljenom riječi. Ipak su teološki opravdani ti prikazi ukoliko je teološki opravdan i govor o njezinu uznesenju koji govori o tome da se radi o Mariji kao početku ostvarenja Božjega sna sa svakim čovjekom i cjelokupnim stvorenjem prema kojemu će u eshatološkoj konačnici sve stvorenje biti u Bogu i Bog u svemu,“ kazala je doc. Pehar te zaključila da sve što prikazi Marijina krunjenja govore o Mariji i njezinu milosnom uzdignuću, može se primijeniti na Crkvu i na svakoga pojedinog čovjeka.
Dan HMI-a zaključen je druženjem i razmjenom iskustava i planova za promicanje mariološkog istraživanja kako na teološkoj razini tako i u konkretnoj pobožnosti.
Tekst i foto: S. Valerija Kovač
