Stručni skup Dani crkvene glazbe u organizaciji Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Agencije za odgoj i obrazovanje u suradnji sa Hrvatskim društvom crkvenih glazbenika održan je 20. i 21. listopada 2016. godine.
Središnja tema ovogodišnjeg skupa bila je “Liturgijska glazba božićnog vremena”.

Nakon molitve, svim okupljenima obratili su se delegat uzoritog gospodina kardinala Josipa Bozanića velikog kancelara Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu msgr. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački , v. d. dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Tonči Matulić te predstojnica Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidakovć” doc. art. Mirta Kudrna uputivši prigodne riječi dobrodošlice.
Svojim prisutstvom i nadasve stručnim i sadržajnim predavanjem ovo događanje obogatio je msgr. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, promišljajući o znakovito važnoj ulozi i naravi glazbe u liturgiji, njenom etabliranju kroz Sveto pismo u kojem već Knjiga postanka govori o Bog koji pjeva i o čovjeku koji pjeva, zatim u životu prvih zajednica pa sve do danas, pod nazivom Liturgijska glazba: spomen i proroštvo. Osim glazbe, tišina također čuva spomen i nadu, ona predstavlja povlašteni prostor susreta s Bogom. Crkva je oznaka Božje prisutnosti u ljudskome, prisutnost vječnoga u vremenu. Tišina i glazba neraskidivo su povezane: “Tišina koja predhodi prvoj noti i tišina nakon zadnje note neizostavne su da bi glazba mogla sebe očitovati, da bi mogla postojati.” Tako u liturgiji Crkva pronalazi svjetlo za hod prema Nebeskome gradu.
Uslijedilo je predavanje prof. dr. sc. s. Katarine Koprek sa Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković“ Gregorijanski napjevi božićnoga vremena. Predavačica je ukazala na zakonitosti starih notacija i interpretacije gregorijanskih napjeva te neodvojivu povezanost teksta i melodijskih linija. Prof. art. mo. Miroslav Martinjak sa Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković “ razmatrao je Otajstvo Božića u hrvatskim božićnim popijevkama. Počevši od one prve i najstarije “Bog se rodi v Vitliomi” pa sve do onih koje se i danas vrlo često čuju, pokazao je da ih sve, bez obzira na vremensko razdoblje i prostor nastanka, povezuje “Mlado Sunce s visine”.
Poslijepodnevni program započeo je u profanom tonu, predavanjem Anite Gergorić, prof., više savjetnice za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost pri Agenciji za odgoj i obrazovanje s temom Interkulturalni pristup nastavi glazbene kulture, i njene kolegice Gabriele Feher, prof. Profesorice su podijelile svoja iskustva stećena kroz različite nastavne metode i stručno područje svoga djelovanja.
Uslijedile su glazbene radionice profesora Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković”: Orguljaške skladbe božićne tematike u realizaciji doc.art. Mirte Kudrna i doc.art. Elizabete Zalović te radionica pod nazivom Praktični rad sa crkvenim zborovima Marka Magdalenića, prof.
Cjelodnevni program završio je euharistijskim slavljem Veni Sancte Spiritus u Zagrebačkoj prvostolnici koje je predvodio uzoriti gospodin kardinal Josip Bozanić.
Drugi dan stručnog skupa “Dani crkvene glazbe” također je započeo molitvom, a potom je usljedilo predavanje Milana Hibšera, prof. sa Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” pod nazivom Crkveni glazbenik i njegov instrument. Profesor Hibšer predstavio je povijesni razvoj orgulja, njihovu konstrukciju, proces nastanka tona, i ulogu orgulja i orguljaša u liturgiji. Svoje predavanje završio je poticajem za stvarno poznavanje i korištenje mogućnosti instrumenta, orgulja, koje su jedine namijenjene samoj liturgiji, jer najsavršenije od sebe dajemo za Najsavršenije.
Prof.art. Jasenka Ostojić sa Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje i radionicu Intonacija u vokalnoj glazbi. Svojim primjerima i iskustvima sve okupljene poučila je o važnim segmentima pravilnog nastanka tona i pjevanja, što će uvelike koristiti svim voditeljima crkvenih zborova.
Program je završio koncertom studenata Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su izveli djela iz orguljske literature te nekoliko gregorijanskih napjeva.
Ovogodišnji Dani crkvene glazbe bili su iznimno bogati sadržajem i uspješno organizirani od strane Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te pružili koristan poticaj i obogatili novim znanjem više od stotinu sudionika.

Veleposlanstvo Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj u suradnji s Mešihatom Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj organiziralo je službeni posjet međuvjerske delegacije iz Hrvatske Islamskoj Republici Iran, od 3. do 7. listopada 2016. Posjet je zamišljen kao nastavak i, na religijskom planu, produbljenje diplomatskog posjeta predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar-Kitarović, s hrvatskim gospodarstvenicima Iranu u svibnju ove godine. Cilj posjeta bio je upoznati vjerske prilike u Iranu te podijeliti međusobna iskustva s položajem i pravama vjerskih manjina u objema zemljama. Međuvjersku delegaciju iz Hrvatske predvodio je muftija dr. sc. Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice, uz pratnju šefa njegova kabineta mr. sc. Nermina Botonjića. Katoličku crkvu predstavljali su mons mr. sc. Enco Rodinis, glavnik tajnik Hrvatske biskupske konferencije i ravnatelj Informativne katoličke agencije te dr. sc. Tomislav Kovač, docent na Katedri fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član Vijeća za ekumenizam i dijalog HBK; u ime Srpske pravoslavne Crkve bili su arhimandrit mr. sc. Danilo Ljubomir Ljubotina, duhovnik Preobraženjskog hrama u Zagrebu, i protosinđel Venijamin Kovačić, sabrat manastira Svete Petke u Zagrebu; protestantske crkve predstavljao je pastor dr. sc. Dragutin Matak, izvanredni profesor na Adventističkom teološkom fakultetu u Maruševcu i tajnik Udruge za vjersku slobodu. Delegaciju su pratili mr. Augustin Bašić, urednik Religijskog programa HRT-a, i trojica snimatelja. Predstavnici židovskih zajednica morali su, nažalost, odustati od putovanja zbog predstojećih blagdana.

Delegacija je najprije odsjela u Qomu, duhovnoj prijestolnici šijitskog islama, gdje je posjetila značajne vjerske predstavnike i institucije. Posjećena je Knjižnica ajatolah Marši Nadžafi, koja posjeduje jednu od najbogatijih zbirki srednjovjekovnih manuskripata na Bliskom istoku. Organizirani su zatim okrugli stolovi u Središnjoj bogoslovskoj upravi, najvećem šijitskom vjerskom učilištu na svijetu, i na Učilištu religija i denominacija. Upriličen je, također, susret i večera s ajatolahom Sejedom Džavadom Šahrestanijem, predstavnikom ajatolaha Alije Sistanija, vrhovnog poglavara iračkih šijita.

Ostala tri dana delegacija je provela u Teheranu, velebnoj metropoli Irana koja broji 16 milijuna stanovnika. Ondje je najprije posjetila najvažniju kulturnu ustanovu u Iranu, Organizaciju za islamsku kulturu i odnose i njezinog predsjednika dr. Abuzara Ibrahima Turkamana. Na tom mjestu organiziran je veliki okrugli stol s različitim muslimanskim i drugim vjerskim i društvenim službenicima Irana, uključujući ajatolaha Muhameda Alija Taskhirija. Ovom skupu nazočio je i veleposlanik Republike Hrvatske u Iranu, Njegova Ekscelencija gospodin Stribor Kikerec. Drugi dan u Teheranu omogućena su dva posjeta najvišim vjerskim i političkim instancama. Upriličen je tako posjet Njegovoj Ekscelenciji ajatolahu Akbaru Hašemiji Rafsandžaniju, bivšem predsjedniku Islamske Republike Iran, danas predsjedniku Vijeća probitačnosti i jednoj od najutjecajnijih političkih ličnosti u Iranu. Uslijedio je ručak s hudžet-l-islamom Alijem Younesijem, posebnim zamjenikom predsjednika Ureda za etničke poslove, važnim segmetom u iranskoj vladi, nakon čega je organiziran još jedan okrugli stol s predstavnicima najvažnijih vjerskih i etničkih zajednica u Iranu. Delegacija je također posjetila Nacionalnu knjižnicu i arhiv Islamske Republike Iran, koja spada među deset najvećih knjižnica na svijetu. Posljednji dan svoga boravka, delegaciji je pružena posebna čast susresti se i ručati s hudžet-l-islamom Hasanom Homeinijem, unukom vrhovnog vođe Islamske revolucije ajatolaha Ruhole Homeinija i izglednim kandidatom za budućega vrhovnog vođu šijitskih muslimana. Tom prilikom omogućen je i posjet velebnom mauzoleju posvećenom ajatolahu Homeiniju. Na kraju je delegacija posjetila sjedište Armenske apostolske Crkve u Teheranu i susrela se s njezinom nadbiskupom, mons. Sebouhom Sarkissianom. Međuvjersku delegaciju iz Hrvatske cijelo vrijeme je pratio dr. Mohammed Mahdi Taskhiri, glavni ravnatelj Međunarodnog centra za međureligijski dijalog u Teheranu.

U sklopu različitih susreta i okruglih stolova, domaćini i članovi delegacije iz Hrvatske ukratko bi predstavljali svoje vjerske zajednice i svoje viđenje međureligijskog dijaloga. Osobito je pohvaljen pravni status i društveni položaj muslimana u Republici Hrvatskoj te je predloženo da se i u islamskom svijetu pridaje više prava manjinskim vjerskim i etničkim zajednicama. Više puta je naglašeno da religije moraju biti čimbenici mira u svijetu i zajedno promicati općeljudske i etičke vrijednosti. Isto tako, upozoreno je na porive fundamentalizma i političke instrumentalizacije religije, a šijitski predstavnici vrlo su jasno osudili nasilje i terorizam koji pojedinci čine zlorabeći islamsku religiju. Istaknuti su također brojni suvremeni izazovi na koje moraju odgovoriti vjernici svih religija, kao što su porast siromaštva u svijetu i nejednakosti među narodima, ekološka i trenutna izbjeglička kriza. Svi su se susreti odvijali u srdačnom dijaloškom ozračju i u međusobnom poštovanju.

Islamska Republika Iran ima 80 milijuna stanovnika i jedna je od vodećih zemalja muslimanskog svijeta. Nakon revolucije koju je 1979. godine predvodio ajatolah Ruholah Homeini, Iran postaje prva »islamska« Republika i šijitski islam joj je službena religija. Danas je Iran višeetnička i višekonfesionalna država: 60% stanovnika su Perzijci, ostale etničke skupine čine Azeri, Kurdi turkofoni, Beludži i drugi; 89% stanovništva su šijiti, 10% suniti, 1% nemuslimani. Ustav Islamske Republike Iran službeno priznaje tri monoteističke religije kao manjinske vjerske zajednice: kršćanstvo (koje broji oko 300 000 vjernika), židovstvo (oko 30 000 vjernika) i zoroastrijanizam (oko 45 000 vjernika). Te tri religije imaju svoje zastupnike u iranskom parlamentu. Ostale značajnije, ali nepriznate vjerske zajednice čine bahai (oko 300 000 pristaša) i hinduisti (oko 70 000). Većina kršćana Irana pripada istočnim Crkvama, među kojima su najvažnije Armenska apostolska Crkva (oko 150 000) i  Asirska Crkva (oko 90 000 vjernika). Ostale kršćanske zajednice čine različite protestantske denominacije (presbiterijanci, baptisti, pentekostalci, adventisti i dr.) i oko 2000 rimokatolika.

Unatoč dugogodišnjoj nametnutoj međunarodnoj političkoj izolaciji Islamska Republika Iran danas doživljava gospodarski procvat i postaje muslimanska zemlja sa sve većim svjetskim utjecajem te je nezaobilazan partner u rješavanju vojnih sukoba na Bliskom istoku.

Za organizaciju posjeta zaslužan je veleposlanik Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj, Njegova Ekscelencija gospodin Mohammad Reza Sadegh, koji je osobno otpratio i dočekao delegaciju u zagrebačkoj zračnoj luci. Tom prigodom je izrazio želju da ovaj povijesni posjet međuvjerske delegacije iz Hrvatske Islamskoj Republici Iran bude početak dugog prijateljstva između dviju zemalja koje će poslužiti daljnjem unaprijeđivanju iransko-hrvatskih odnosa, kako na političkom i gospodarskom, tako i na kulturnom, znanstvenom i duhovnom planu.

Tomislav Kovač

Više fotografija vidi u fotogaleriji: Posjet međuvjerske delegacije iz Hrvatske IR Iran