PROJEKTI NPOO

Naziv projekta: Dinamika promjene odnosa Katoličke crkve i politike i doprinos Crkve političkoj kulturi i društvu danas

Akronim: DiKaPo

Voditeljica projekta: izv. prof. dr. sc. Ana Biočić

Suradnici:

Josip Šalković, redoviti profesor Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra kanonskog prava 

Slavko Slišković, redoviti profesor Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra crkvene povijesti 

Marija Pehar, redovita profesorica Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra dogmatike 

Iva Mršić Felbar, izvanredna profesorica Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra dogmatike 

Anđelo Maly, izvanredni profesor Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra Svetog pisma Starog zavjeta 

Lucija Boljat, izvanredna profesorica Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra kanonskog prava 

Slavko Zec, izvanredni profesor Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra kanonskog prava 

Suzana Simon, viši znanstveni suradnik, Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti 

Branko Ostajmer, znanstveni suradnik Hrvatski institut za povijest 

Tomislav Galović, izvanredni profesor Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu 

Szabolcs Varga, viši znanstveni suradnik, Mađarska akademija znanosti HUN-REN BTK Institut za povijest 

Željko Bartulović, redoviti profesor Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Katedra za povijest prava i države 

Josip Horvat, doktorand Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra kanonskog prava 

Karlo Kevo, doktorand Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Elizabeta Varjačić, doktorandica Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Josip Anić, doktorand Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Tomislav Buntak, doktorand Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Lovro Zenko, student III. godina integrirani prijediplomski i diplomski Filozofsko-teološki studij Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Jakov Vrsalović, student III. godina integrirani prijediplomski i diplomski Filozofsko-teološki studij Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Trajanje projekta: 48 mjeseci

Status: aktivan

Vrijednost: 96.242,00 eura

Znanstveno područje i polje: humanističko: povijest, teologija; društveno: pravo 

Ustanova: Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet 

Ključne riječi: Crkvena povijest, kanonsko pravo, pravo, parlament, politika, Sveto Pismo, učiteljstvo Crkve, Ugovori Svete Stolice i Republike Hrvatske 

Sažetak: Interdisciplinarnim istraživanjem namjeravamo razložiti kako su teološko učenje, kanonsko pravo i politička praksa spojeni na konkretnom primjeru djelatnosti svećenika u politici te međusobnim dvosmjernim utjecajima između Crkve i političkih struktura. Povijesno iskustvo parlamentarnog rada svećenika se povezuje s učenjem i dokumentima Crkve te Biblijom, a kako bi se skrenula pozornost na doprinos Crkve izgradnji društva kako u prošlosti kroz saborsko djelovanje svećenika tako i danas njihovim poslanjem te djelovanjem. Navedenim poslanjem se nastoji društveno djelovati i graditi političku kulturu odgovornosti i suodgovornosti; surađivati u brizi za cjeloviti duhovni i materijalni razvoj čovjeka; doprinositi općem dobru i otpornosti na krize u hrvatskom društvu, a čemu poseban doprinos daje pravni okvir sadržan u međunarodnim Ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske, što će biti predmet istraživanja. Intencija istraživanja je doprinijeti razumijevanju povijesne ostavštine Crkve i povezati je s aktualnom situacijom kako bi se razumio doprinos klera zajednici u prošlosti i danas kroz promišljanje kršćanskog identiteta kao društvenog čimbenika unutar modernog društva. Glavni cilj je utvrditi dinamiku promjene odnosa Katoličke crkve prema politici kroz uključenost svećenika u potonju na različitim razinama od srednjeg vijeka do modernog doba, te utvrditi dvosmjernost međusobnih utjecaja.Istraživački fokus je pritom odgovoriti na pitanje kako se kroz povijest mijenjao odnos Katoličke crkve prema uključenosti klera u politiku unutar zapadnoeuropske katoličke tradicije, kojoj pripada i Hrvatska te doprinos Crkve političkoj kulturi i društvu kroz ovaj vid djelovanja svećenika. 

Naziv projekta: Duhovnost kao temelj održive budućnosti 

Akronim: DUHOBUD 

Voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ružica Razum 

Suradnici: 

Izv. prof. dr. sc. Denis Barić, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet 

Izv. prof. dr. Taras Barščevski, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet 

Dr. sc. Gordana Barudžija, Agencija za odgoj i obrazovanje 

Prof. dr. sc. Veronika Nela Gašpar, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet 

Dr. sc. Marija Jurišić, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet  

Prof. dr. sc. Zdravka Leutar, Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet. 

Doc. dr. sc. Ivan Majić, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet  

Prof. dr. sc. Nenad Malović, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet  

Prof. dr. sc. Valentina Blaženka Mandarić, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet  

Izv. prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet 

Doc. dr. sc. Matea Pevec Rozman, Univerza u Ljubljani 

Prof. dr. sc. Franjo Podgorelec, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet 

Doc. dr. sc. Jakov Rađa, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet  

Doc. dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakulte  

Dr. sc. Tomislav Šegina, Srednja škola Karlovac 

Prof. dr. sc. Nikola Vranješ, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet  

Trajanje:48 mjeseci (01.10.2025. – 30.09.2029.)

Status:U provedbi.

Vrijednost:96.242,38 eura

Znanstveno područje i polje:Humanističke znanosti / Teologija

Ustanova:Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet

Ključne riječi:duhovnost (religijska, sekularna, kršćanska), održivi razvoj, odgoj i obrazovanje, cjeloviti osobni razvoj.

Sažetak:  

Projekt Duhovnost kao temelj održive budućnosti istražuje ulogu duhovnosti — u njezinim religijskim (osobito kršćanskim) i sekularnim oblicima — kao temeljne sastavnice u oblikovanju održive budućnosti. Duhovnost i duhovni razvoj u posljednjih nekoliko desetljeća postaju sve češća tema u znanstvenoj literaturi. Duhovnost se, naime, danas prepoznaje kao resurs i važan čimbenik u brojnim područjima ljudskog djelovanja i života. Polazište istraživanja jest uvjerenje da bez duhovnog razvoja, koji uključuje čovjekovu povezanost s vlastitim unutarnjim središtem, s drugim ljudima, sa stvorenim svijetom i s transcendentnim, nije moguće ostvariti istinski održivu budućnost. 

Cilj projekta je analizirati kako duhovne vrijednosti utječu na formiranje svijesti o smislu ljudskog života, o okolišu, o društvenoj pravdi i međugeneracijskoj odgovornosti, kako duhovnost može motivirati ljude na odgovorno ponašanje te kako učiti biti duhovan odnosno koje su metode učenja i rasta u duhovnosti. Za ostvarenje ciljeva održive budućosti nužno je pomaknuti fokus s materijalne potrošnje na dublje duhovne i moralne vrijednosti. Poseban naglasak stavlja se na ulogu odgoja i obrazovanja u promicanju takvih vrijednosti kroz integraciju duhovne dimenzije u odgojnoobrazovne sadržaje i pedagoški pristup. 

Kroz interdisciplinarnu analizu i empirijsko istraživanje, projekt ima za cilj ponuditi konkretne smjernice za jačanje kulture odgovornosti, suživota i smislenog djelovanja kao temelja za održivu budućnost koja u središte stavlja čovjeka i njegovu povezanost sa samim sobom (živjeti prije smrti), s drugima, prirodom i transcendencijom. 

Naziv projekta: Kršćansko djelovanje u Crkvi i društvu kao čimbenik suodgovornosti i kohezije 

Akronim: Croducid 

Voditelj projekta: prof. dr. sc. Nikola Vranješ 

Suradnici:  

Prof. dr. sc. Josip Šimunović 

Prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić 

Prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović 

Prof. dr. sc. Aleksandra Golubović 

Izv. prof. dr. sc. Denis Barić 

Doc. dr. sc. Drago Jerebic 

Lic. theol. Marko Vuković 

Lic. theol. Sani Gilja 

Lic. theol. Tomislav Buntak 

Trajanje: 48 mjeseci (1.10.2025. – 30.9.2029.) 

Status: Aktivan 

Vrijednost: 66.166,63 eura

Znanstveno područje i polje: Humanističke znanosti – teologija 

Ustanova:  Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Ključne riječi: Djelovanje, suodgovornost, kohezija, Crkva, društvo. 

Sažetak:  

Projekt je određen istraživanjem, utvrđivanjem i prepoznavanjem elemenata i načina utjecaja suodgovornog djelovanja katoličkih vjernika iz konteksta crkvene zajednice na koheziju i dobrobit društva, tj. usmjeren je na kritično teološko-praktično razlučivanje pozitivnih, ali i dvojbenih sastavnica kršćanskog djelovanja u kontekstu crkvene zajednice i u odnosu na društveno-kulturnu sredinu. Istraživanje podrazumijeva utvrđivanje i prepoznavanje sastavnica suodgovornog i kohezivnog djelovanja svećenika, redovnika i redovnica te vjernika laika u samoj crkvenoj zajednici, a potom utvrđivanje silnica i odjeka tog djelovanja u odnosu na koheziju cijeloga društva. Te sastavnice kršćanskog djelovanja u odnosu na društvo istražuju se u okviru nekoliko ciljanih područja djelovanja, tj. ciljanih podtema. Projektni je prijedlog u tome smislu usmjeren na istraživanje djelovanja župne zajednice kao redovite najkonkretnije pastoralne strukture Crkve i to s posebnim osvrtom na područja suodgovornosti i sinodalnosti. Pored tih, projektno istraživanje obuhvaća još nekoliko srodnih ciljanih tema, tj. područja djelovanja; točnije, područje pastorala braka i obitelji, područje pučke pobožnosti, kateheze, karitasa, pastorala škole, te područje pastoralno-psihološkog savjetovanja i podrške. Sve te podteme proučavaju se u pogledu istraživanja označnica kršćanskog djelovanja iz konteksta crkvene zajednice prema društvu. U pogledu kršćanskog prinosa koheziji u društveno-kulturnoj sredini, istraživanjem će posebno biti obuhvaćeno interdisciplinarno filozofsko-teološko analiziranje i vrednovanje različitih pokazatelja kršćanskog utjecaja u toj sredini. Istraživanjem se želi uočiti i analizirati silnice i odjeke konstruktivnog utjecaja kršćana na različite segmente društvenog suživota u multikulturalnom društvu u kojemu katolička nazočnost igra značajnu ulogu. Budući da konkretno življenje vjere i samo pastoralno djelovanje u gore navedenim područjima uvijek ostavlja i društveno-kulturne odjeke, ti odjeci činit će okosnicu istraživanja i njihovo će se razlučivanje provlačiti kroz sve sastavnice projekta.   

Naziv projekta: Ljudska osoba kao dar ili kao proizvod

Akronim: OSODAR

Voditelj projekta: Prof. dr. sc. Nenad Malović

Suradnici: 

Prof. dr. sc. Tonči Matulić

Prof. dr. sc. Josip Šalković

Prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić

Prof. dr. sc. Ana Borovečki

Prof. dr. sc. Nenad Polgar

Izv. prof. dr. sc. Roman Globokar

Izv. prof. dr. sc. Alojz Ćubelić

Izv. prof. dr. sc. Silvija Migles

Izv. prof. dr. sc. Ivan Dodlek

Izv. prof. dr. sc. Martina s. Ana Begić

Izv. prof. dr. sc. Stipo Kljajić

Izv. prof. dr. sc. Stipe Odak

Doc. dr. sc. Mislav Kutleša

Doc. dr. sc. Ante Bekavac

Doc. dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski

Doc. dr. sc. Odilon-Gbènoukpo Singbo

Lic. theol. Anamarija Jukić-Ivandić

Lic. theol. Mario Preden

Lic. theol. Tea Vuglec Mijović

Karlo Šimek, mag. theol. mag psych.

Trajanje: 48 mjeseci (1. listopada 2025. – 30. rujna 2029.)

Status: Aktivan

Vrijednost: 96.242,38 EUR

Znanstveno područje i polje: Humanističko područje, polje filozofija i teologija; Interdisciplinarno područje

Ustanova:  Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet

Ključne riječi: ljudsko dostojanstvo, kršćanski humanizam, humanizam, transhumanizam, posthumanizam

Sažetak: 

Kršćanski humanizam, transhumanizam i posthumanizam različiti su koncepti nastali na temeljnom razumijevanju ljudske prirode. Kršćanski humanizam ukorijenjen je u kršćanskoj teologiji i polazi od čovjeka stvorenog na sliku Božju kao izvora i temelja dostojanstva ljudske osobe. Upravo pitanje o izvoru i temelju dostojanstva ljudske osobe danas je jedno od ključnih pitanja o čovjeku. Prvi dio projektnog istraživanja bit će usmjeren na pitanja o podrijetlu, ustrojstvu, naravi, vrijednosti i identitetu čovjeka kao jedinstvenoga živog bića na zemlji. Proširenje spoznaje o organskim, povijesnim, kulturalnim i socijalnim dimenzijama ljudske osobe zahtijeva istraživanje i kritičko preispitivanje kao i određenje koncepta kršćanskog cjelovitog humanizma.

U nastavku će se provesti kritičko suočavanje s glavnim idejnim polazištima i praktičkim posljedicama postmodernih humanističkih vizija čovjeka u kontekstu fenomena transhumanizma kao pokreta, filozofije i ideologije te njegove radikalne izvedenice u fenomenu posthumanizma. Imajući u vidu radikalnu i presudnu oslonjenost na znanstveno-tehničku moć, trashumanizam i posthumanizam djelotvorno promiču vrijednost, dostojanstvo i budućnost čovjeka na osnovama naturalističkih i virtualnih kategorija. U kritičkom suočavanju sa suvremenim izazovima transhumanizma i posthumanizma naglasak će biti na filozofijskim, teologijskim, bioetičkim i društvenim aspektima njihova odnosa. Istraživanje će obuhvatiti analizu temelja svakog od tih pristupa te ponuditi odgovore na izazove koje transhumanizam/posthumanizam postavlja pred kršćansku etiku.

 

Naziv projekta:  Mariološka nadahnuća u suvremenoj kulturi: između stvaralaštva, života i vjerske prakse 

Akronim:  MARIKULT 

Voditeljica projekta:  Izv. prof. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač 

Suradnici:  

Prof. dr. sc. Ivan Karlić 

Prof. dr. sc. Mladen Parlov (KBF-Split) 

Prof. dr. sc. Stefano Ceccin (Pontificia Università Antonianum, Vatikan) 

Prof. dr. sc. Guiseppina Daniela del Gaudio (Ateneo Pontificio Regina Apostolorum, Vatikan) 

Prof. dr. sc. Veronika s. Nela Gašpar 

Prof. dr. sc. Marija Pehar 

Prof. dr. sc. Josip Šimunović 

Izv. prof. dr. sc. Anto Barišić 

Izv. prof. dr. sc. Andrea Filić 

Izv. prof. dr. sc. Vanda Kraft Soić 

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Kovač 

Izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta 

Izv. prof. dr. sc. Branko Murić 

Doc. dr. sc. Mislav Kutleša 

Doc. dr. sc. Mirela Hrovatin (Institut za antropologiju) 

Petar Maskaljević, univ. mag. theol. (doktorand) 

Renato Galić, univ. mag. theol. (doktorand) 

Trajanje: 2026.-2029. 

Status:  Aktivan 

Vrijednost: 66.166,63 EUR 

Znanstveno područje i polje: Teologija, Sustavna teologija, Dogmatska teologija 

Ustanova:  Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Ključne riječi: Mariologija, Djevica Marija, kultura, marijanska svetišta, hodočašće 

Sažetak:  

Projekt se sastoji od teološkog i interdisciplinarnog istraživanja pitanja koliko su i na koji način mariološke teme i lik Djevice Marije prisutni kao nadahnuće u suvremenoj kulturi (shvaćenoj u širem i užem smislu) i koja je njihova vrijednost u kontekstu današnje teologije te širih vjerskih i društvenih izazova. Polazi se, s jedne strane, od suvremenog stanja mariologije, koja uz spoznaje dobivene iz izvora Božje objave i teološko-povijesnog razvoja uvažava konkretne izazove i okolnosti suvremenoga svijeta. S tim povezano je zapažanje da je važnost i utjecaj lika Djevice Marije globalno rasprostranjen diljem svijeta. Iz toga slijedi uvid da je potrebno dublje proučavati međusobni utjecaj teologije i kulture na području mariologije i marijanske vjerske prakse. 

Tijekom projekta će se pronalaziti, analizirati i vrednovati različiti oblici mariološkoga nadahnuća u suvremenoj kulturi, na području intelektualnoga i umjetničkoga stvaralaštva, svjetonazorskih, identitetskih i egzistencijalnih pitanja te vjerske praske u odabranim marijanskim svetištima. 

Uz pokazatelje rezultata znanstvenog istraživanja kao što su znanstveni skupovi, znanstvene publikacije i gostujuća predavanja, izraditi će se konkretni modeli povezivanja sa širom društvenom zajednicom, koja će izravno imati koristi od ovoga istraživanja: program cjeloživotnog obrazovanja te smjernice za hodočašća i vjerski turizam. 

Naziv projekta: Povijesno-teološke kontroverzije u Crkvi i njihov odjek u društvu: konflikt i konsenzus 

Akronim: POTKA 

Voditelj projekta: Izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta 

Suradnici:  

Izv. prof. dr. sc. Anto Barišić 

Izv. prof. dr. sc. Andrea Filić 

Izv. prof. dr. sc. Vanda Kraft Soić 

Izv. prof. dr. sc. Martina s. Ana Begić 

Dr. sc. Milan Dančuo 

Dr. sc. Ivan Pleše 

Prof. dr. sc. Vladimir Dugalić – vanjski suradnik 

Prof. dr. sc. Tomislav Anić – vanjski suradnik 

Mag. liturg. Hrvoje Zovko – vanjski suradnik 

Lic. theol. Marijan Vidović – doktorand 

Dipl. theol. Ante Vladić – doktorand 

Trajanje: 48 mjeseci 

Status: u provedbi  

Vrijednost: 72.181,78 eura

Znanstveno područje i polje: humanističko 

Ustanova:  Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Ključne riječi: teološke kontroverzije, povijest Crkve, doktrinarni sukobi, crkveni sabori, mjesne sinode, moralna pitanja, liturgijska praksa, međuvjerski odnosi, ekleziološke rasprave, društveni odjek, religija i politika, konsenzus i konflikt 

Sažetak:  

Teološke kontroverzije nastajale su u Crkvi od njezinih samih početaka u svim povijesnim razdobljima. Povijesno-teološke kontroverzije u Crkvi bile su obilježene raspravama i sukobima oko doktrinarnih pitanja, na crkvenim saborima, u moralnim pitanjima, konkretnoj  praksi i interpretaciji nauka. Ti sukobi stvarali su često unutar Crkve različite struje teologa i vjernika koji su se borili za svoje stavove i tumačenje vjere, koje je crkveno učiteljstvo najčešće rješavalo na crkvenim saborima i mjesnim sinodama. Većina tih sukoba imala je širi odjek u društvu zahvaćajući politiku, kulturu i društvene odnose. Samim time, među vjernicima je dolazilo do podjela koje su utjecale na kulturne i društvene norme, kao i na vjersku praksu. Unatoč mnogim konfliktima, iz povijesno-teoloških kontroverzija izašli su kroz dijalog, argumentaciju i dogovore konkretni konsenzusi koji su oblikovali crkvenu doktrinu i praksu, no imali su i širi društveni utjecaj. S vremenom su određeni konflikti stvarali konsenzuse koji su oblikovali temelje kršćanske vjere i formirali kulturne vrijednosti društva. Osobito su kroz povijest i u suvremenosti pitanja morala, međuvjerskih odnosa kao i liturgijske prakse bila predmet brojnih kontroverzija, a u isto vrijeme i područja suradnje i dijaloga. Od samih početaka kršćanstva niti jedna povijesno-teološka kontroverzija nije ostajala izolirana stvarnost Crkve i njezinih institucija, nego su često bile događaji koji su imali dubok društveni odjek te su oblikovale povijest religije, politike i kulture u različitim razdobljima povijesti Crkve. 

Naziv projekta: Teologija i interkulturalna komunikacija: identitet, otvorenost i kultura susreta

Akronim: TEOKOM

Voditelj projekta: izv. prof. dr. sc. Tomislav Kovač

Suradnici:

Izv. prof. dr. sc. Branko Murić, Katedra fundamentalne teologije

 Doc. dr. sc. Jakov Rađa, Katedra fundamentalne teologije

 Prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić, Katedra filozofije

 Izv. prof. dr. sc. Ivan Dodlek, Katedra filozofije

 Izv. prof. dr. sc. Valerija Kovač, Katedra dogmatske teologije

 Prof. dr. sc. Ana Thea Filipović, Katedra religijske pedagogije i katehetike

 Izv. prof. dr. sc. Stipo Kljajić, Katedra Svetoga pisma Staroga zavjeta

 Dr. sc. Stanko Perica, postdoktorand

 Dipl. theol. Marko Grčević, doktorand

 Prof. dr. sc. Ivan Šarčević, Franjevačka teologija u Sarajevu

 Prof. dr. sc. Janez Vodičar, Teološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani

 Prof. dr. sc. Bernhard Grümme, Katolički teološki fakultet Ruhr Sveučilišta u Bohumu

Trajanje: 48 mjeseci

Status: Institucionalni istraživački projekt financiran od Europske Unije (NextgenerationEU)

Vrijednost: 65.204,21€ 

Znanstveno područje i polje: Humanističke znanosti. Teologija. Fundamentalna teologija

Ustanova: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ključne riječi: Teologija u pluralnome svijetu, interkulturalna komunikacija, identitet, otvorenost, kultura susreta i dijaloga

Sažetak:

Znanstveno-istraživački projekt Teologija i interkulturalna komunikacija: identitet, otvorenost i kultura susreta želi promišljati ulogu i moguće zadaće teologije u današnjem globalnom svijetu, obilježenom kulturalnim, religijskim i svjetonazorskim pluralizmom. Posebna pozornost posvećena je suodnosu teologije i interkulturalne komunikacije, koja podrazumijeva susret i dijalog s pripadnicima različitih kultura u vidu stvaranja preduvjeta za zajednički suživot. Tematika je osobito važna s obzirom na porast multikulturalnog obilježja brojnih suvremenih društava kontinuiranim dolaskom ekonomskih migranata i izbjeglica, naročito na Zapadu. Ovaj fenomen posljednjih godina uvelike pogađa i hrvatsko društvo te zahtjeva teorijsko i praktično suočavanje. Susret s pripadnicima drugih kultura jednako podrazumijeva afirmiranje vlastitoga identiteta i poštivanje tuđega, otvoreni i tolerantni mentalitet i njegovanje kulture susreta. U toj perspektivi, znanstveno-istraživački projekt će analizirati glavne značajke suvremene kulture kroz prizmu pluralizma i interpersonalnih odnosa, proučit će različite čimbenike koji formiraju i obilježavaju identitet i njegov odnos prema „strancu“ ili „neprijatelju“, kritički će razmotriti uzroke i posljedice ideoloških i religijskih strujanja koje šire kulturu odbacivanja, napokon, nastojat će ponuditi obrise jedne teologije susreta, dijaloga i gostoljubivosti utemeljene na evanđelju i ideji sveopćeg bratstva i prijateljstva među ljudima.

Naziv projekta: „VoxArtis“ Koncertni ciklus i glazbena platforma za istraživanje, objavljivanje i promociju sakralne glazbe

Akronim: „VoxArtis“ 

Voditelj projekta: Doc. art. Milan Hibšer 

Suradnici:  

doc. art. Milan Hibšer (Institut za crkvenu glazbu)  

red. prof. Viktorija Čop (Institut za crkvenu glazbu)  

red. prof. Mirta Kudrna (Institut za crkvenu glazbu)  

red. prof. Elizabeta Zalović (Institut za crkvenu glazbu)  

izv. prof. Marko Magdalenić (Institut za crkvenu glazbu)  

Konstilija Nikolić Markota, umj. savj. (Institut za crkvenu glazbu)  

mr.art.Vesna Šepat Kutnar, umj. savj. (Institut za crkvenu glazbu)  

Danijela Župančić, prof. (Institut za crkvenu glazbu)  

Neven Boltek, mag. mus. (Institut za crkvenu glazbu)  

Josip Prajz, mag. mus. (Institut za crkvenu glazbu) 

 red. prof. art. Jasenka Ostojić (Muzička akademija Zagreb) 

prof. dr. art. dr. sc. Antoaneta Radočaj (Odsjek za glazbenu umjetnost Akademija za umjetnost i kulturu Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku) 

izv. prof. art. Domeniko Briški (Muzička akademija, Sveučilište J. Dobrile u Puli) 

Trajanje: 48 mjeseci (1.10.2025. – 30.9.2029.) 

Status: Aktivan 

Vrijednost: 96.282,48 eura

Znanstveno područje i polje: Glazbena umjetnost 

Ustanova:  Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Ključne riječi: Hrvatska sakralna glazba, koncert, glazbena produkcija, orgulje, gregorijamski koral 

Sažetak:  

Projekt će biti realiziran kao koncerni ciklus preko kojega će se prezentirati prvenstveno rad Instituta za crkvenu glazbu, njegovih gostiju i suradnika u obliku reprodukcije sakralne glazbe u svim njezinim oblicima. Ovaj projekt je zamišljen i kao platforma za otkrivanje do sada neobjavljivanih glazbenih djela iz područja sakralne glazbe kao i promocija novonastalih skladbi suvremenih autora i studenata,  kroz koncertnu produkciju. Uz navedene djelatnosti, „VoxArtis“ služi i kao platforma za objavljivanje nove pedagoške literature, novih notnih izdanja, snimanja nosača zvuka, poticanje stvaralačke djelatnosti te ostale djelatnosti usko vezane za sakralnu glazbu, posebno hrvatsku.