Karijerno savjetovanje na Katoličkome bogoslovnom fakultetu definirano je njegovom misijom, vizijom i poslanjem (https://www.kbf.unizg.hr/fakultet/o-fakultetu/svrha-vizija-i-misija-fakulteta/). Otud proizlaze i neke posebne značajke karijernog savjetovanja na KBF-u, ali i načini karijernog usmjerenja i uvođenja studenata u buduće poslove. Karijerno se savjetovanje provodi na nadbiskupijskoj razini i na razini Fakulteta gdje student može kontaktirati karijernog savjetnika.

1. Svećenički i redovnički kandidati koji studiraju na Fakultetu kroz vrijeme studija u svojim odgojnim kućama (bogoslovijama i samostanima) polaze posebne programe koji ih pripremaju za njihove buduće crkvene službe.
2. Nadbiskupijski pastoralni institut je ustanova Zagrebačke nadbiskupije koja provodi određene programe za sve studente Fakulteta pripremajući ih za njihov budući rad. (https://www.zg-nadbiskupija.hr/nadbiskupijski-pastoralni-institut/3574). Među ostalim provodi se Program za studente laike koji se pripremaju za crkvene službe.
3. Studenti i studentice koji se pripremaju za službu vjeroučitelja i vjeroučiteljica dodatno polaze programe u organizaciji Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije koji ih upoznaje sa zahtjevima i specifičnostima njihova budućeg djelovanja, a to je da djeluju u ime Crkve u njezinim strukturama ili u državnim institucijama (najčešće u osnovnim i srednjim školama, u dječjim vrtićima i centrima za odgoj i obrazovanje). Tako se u organizaciji Ureda za vjeronauk provodi program Trajna teološko-pastoralna formacija vjeroučitelja.
4. Studenti koji pohađaju studij Crkvene glazbe tijekom studija pripremaju se za djelovanje u župnim zajednicama kao orguljaši i zborovođe, također mogu biti moderatori i koordinatori liturgijskih slavlja i koncerata u sakralnim prostorima, no ipak se najčešće zapošljavaju u školama kao glazbeni pedagozi. Studij se izvodi u suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija većina studenata počinje djelovati na župama gdje se praktično upoznaju s uvjetima i zahtjevima svojeg budućeg zanimanja. Potrebne orijentacije u odnosu na buduće zaposlenje studenti stječu i za vrijeme pedagoške prakse u glazbenim školama gdje stječu dodatna iskustva i uvid u zanimanje glazbenog pedagoga.
5. Karijerno savjetovanje na fakultetskoj razini
   1. Svaki student ili studentica Fakulteta može doći na osobno karijerno savjetovanje kojom se prilikom može načiniti individualna procjena prikladnosti za određeno zanimanje.
   2. U procjeni prikladnosti za određeno zanimanje iz perspektive usmjerene na poslove/zadatke radi se analiza poslova/zadataka koje neka osoba treba obavljati u okviru određenog zanimanja (npr. pripremiti sat, održati sat, imati katehezu, slaviti sakramente, propovijedati, provoditi pastoralne aktivnosti, voditi zbor, svirati na liturgijskim slavljima i slično); to su tzv. izjave o poslovima/zadacima. Ove izjave mogu se zajedno sa studentom dalje procjenjivati pomoću skala čestoće, važnosti, poteškoća i posljedica pogreške, i potom procijeniti može li student obavljati te poslove/zadatke.
   3. U procjeni prikladnosti za određeno zanimanje iz perspektive zaposlenika sa studentom se procjenjuju ljudske kvalitete potrebne za određeno zanimanje, a koje obuhvaćaju četiri kategorije: znanja, vještine, sposobnosti i faktore ličnosti. U kategoriji znanja sa studentom se procjenjuje posjeduje li on specifične informacije koje su potrebne za određeno zanimanje. U kategoriji vještina procjenjuje se stručnost i vičnost potrebna za obavljanje poslova/zadatka (npr. vještina sviranja ili pjevanja, vještina verbalnog izražavanja, vještina interpersonalne komunikacije, vještine služenja računalom, vještina korištenja internet tehnologija, vještina planiranja itd.). U procjeni sposobnosti koje su definirane kao relativno trajna i stabilna svojstva kroz vrijeme (npr. kognitivna sposobnost, glazbena sposobnost, socijalna kognicija, verbalna sposobnost) utvrđuje se stupanj prisutnosti određene sposobnosti i mogućnost njezina razvoja. Faktori ličnosti su osobna svojstva potrebna za obavljanje poslova/zadataka (npr. povjerenje, toplina, iskrenost, druželjubivost, organiziranost, samodisciplina, pomirljivost, altruizam, asertivnost, promišljenost, aktivnost, kapacitet za suočavanje sa stresom, kapacitet za ustrajan i intenzivan rad, spremnost prihvaćanja povratne informacije i korekcije rada itd.).
   4. Na kraju se sa studentom radi analiza povezanosti između poslova/zadataka koje u okviru određenog zanimanja treba obavljati i osobnih kvaliteta potrebnih za njihovo obavljanje, te se određuje njihova čestina i stupanj podudaranja. Što je veći stupanj podudaranja, veća je vjerojatnost da je student prikladan i sposoban za to zanimanje.
6. Online alati za istraživanje karijere

Studenti mogu sami ili uz pomoć karijernog savjetnika procijeniti svoju prikladnost za određeno zanimanje također i pomoću online alata. Za takvu procjenu može se koristiti mrežna stranica Occupational Information Network (Mreža informacija o zanimanju) s poveznicom i alatima O*NET Online, O*NET Interest Profiler, O*NET Work Importance Locator dostupnima na poveznici www.onetcenter.org. Mrežna stranica veliki je doprinos organizacijske psihologije i psihologije rada poboljšanju znanja i uporabe informacija vezanih uz određeno zanimanje.