Opis ustroja programa Licencijatskog i doktorskog studija teologije

Licencijatski i doktorski studij teologije nudi mogućnosti zainteresiranim mladim znanstvenicima i istraživačima da daju svoj doprinos razvoju moderne teologije, osposobljavajući ih istodobno za preuzimanje odgovornosti u svim segmentima crkvenoga djelovanja, kao što su arhivi, muzeji, Caritas, pastoralni uredi, koordinacija vjeronauka u školama i župama. Osim toga, teološka širina i imanentna interdisciplinarnost omogućuje angažman u svim područjima društva u kojima se traži humanistička širina, prije svega u medijima i neprofitnim organizacijama u kojima je na prvome mjestu briga za čovjeka.

Licencijatski i doktorski studij teologije stavlja naglasak na znanstvena istraživanja artikulirana u sedam modula koji, samostalno i intermodularno, uključuju praćenje suvremenih zbivanja u svjetskoj teologiji, specifičnost hrvatske teologije u kontekstu društva i Crkve, redovito godišnje obrađivanje aktualnih tema društva i Crkve putem simpozija (Teološko-pastoralni tjedan, Dies theologicus, Simpozij profesora filozofije i teologije teoloških učilišta hrvatskoga govornoga područja), od kojih neki imaju višedesetljetnu tradiciju koja potvrđuje uspješnu diseminaciju znanstvenoga i istraživačkoga rada KBF-a.

Cjelokupni licencijatski i doktorski program temelji se na četiri znanstveno-nastavna teološka područja – biblijskom, povijesnom, sustavnom i praktičnom –  unutar kojih je kao temeljni ustrojbeni oblik znanstveno-nastavnoga rada ustrojeno 14 katedri na kojima se koncipiraju, oblikuju i ostvaruju suvremeni studijski programi svih triju ciklusa.

Licencijatski i doktorski studij teologije uključuje grane teologije koje se, strukturirane u katedre, na svim studijskim smjerovima izvode na KBF-u. Četrnaest postojećih katedri uključeno je u izvođenje sedam modula koncipiranih kao znanstveno-istraživačka područja, koja su sastavni dio Strateškog programa znanstvenih istraživanja KBF-a:

1. Suvremene perspektive odnosa filozofije i teologije
2. Koncilska istraživanja i obnova Crkve
3. Sustavna teologija pred znakovima vremena
4. Etičko-moralna i društvena relevantnost teologije i Crkve
5. Ekumenski i međureligijski dijalog
6. Suvremeni pastoralni izazovi između teorije i prakse
7. Crkva i teologija tijekom povijesti

Voditelji modula

1. Prof. dr. sc. Josip Oslić
2. Doc. dr. sc. Tomislav Kovač
3. Prof. dr. sc. Ivan Karlić
4. Prof. dr. sc. Tonči Matulić, v. d. voditelja IV. modula
5. Prof. dr. sc. Juro Zečević-Božić
6. Prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović, v. d. voditelja modula VI. modula
7. Doc. dr. sc. Ana Biočić, v. d. voditelja VII. modula

Uvjeti upisa

(1) Licencijatski i doktorski studij teologije može upisati osoba koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski filozofsko-teološki studij i stekla zvanje magistra (master) teologije (mag. theol.) ili osoba koja je završila dodiplomski teološki studij i stekla zvanje diplomiranog teologa (dipl. theol.).

(2) Osoba koja je završila studij Teološko-religijskih znanosti i stekla zvanje magistra (master) teološko-religijskih znanosti (mag. sc. theol.-relig.) ili studij Religijske pedagogije i katehetike i stekla zvanje magistra (master) religijske pedagogije i katehetike (mag. paed. relig. et catech.) može upisati poslijediplomski studij na Fakultetu samo ako je ovladala razlikovnim sadržajem za stjecanje zvanja magistra (master) teologije (mag. theol.).

(3) Na doktorski studij (III. ciklus) može se upisati osoba koja je stekla akademski stupanj licenca teologije u Hrvatskoj ili inozemstvu. Pristupnici koji su stekli akademski stupanj licenca teologije u Hrvatskoj ili inozemstvu dužni su se javiti na natječaj.

Natječaj za upis na Licencijatski i doktorski studij teologije u akademskoj godini 2022./2023.

Pripremna godina (razlikovni modul)

Kandidati koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski studij Religiozne pedagogije i katehetike, diplomski Teološko-katehetski studij, diplomski studij Religijske pedagogije i katehetike ili studij Teološko-religijskih znanosti, moraju položiti pripremnu godinu na Licencijatskom i doktorskom studiju teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu:

a) položeni ispiti pri katedrama: Filozofije, Svetoga pisma Staroga zavjeta, Svetoga pisma Novoga zavjeta, Fundamentalne teologije, Dogmatske teologije i Moralne teologije;

b) ako pristupnici nemaju dokaz o poznavanju latinskoga i (biblijskoga) grčkoga jezika, obavezno polažu latinski jezik, a ako žele licencirati ili doktorirati iz područja Svetoga pisma, onda polažu i grčki jezik.

Pri upisu u I. godinu Licencijatskog i doktorskog studija teologije, student mora izabrati jedan od sedam ponuđenih modula. Program je individualiziran, tj. u središtu programa koji student upisuje jest područje/tema njegova licencijatskoga/doktorskoga istraživanja s kojom su optimalno usklađene sve ostale aktivnosti studenta.

Licencijatski i doktorski studij teologije izvodi se kao studij s punim radnim vremenom (full-time) i studij s dijelom radnoga vremena (part-time). Cjelokupni studij traje šest semestara. Studij u punome radnom vremenu u pravilu traje tri godine, a iz opravdanih razloga može se produžiti do pet godina. Studij s dijelom radnog vremena traje najviše pet godina, a iz opravdanih razloga, može se produžiti do osam godina.

Licencijatski i doktorski studij teologije sastoji se od dva ciklusa. Ciklus licencijata traje dvije godine ili četiri semestra. Drugi ciklus, odnosno doktorska godina, traje jednu godinu ili dva semestra.

Studentske obveze (hodogram) – LICENCIJAT

Studentske obveze (hodogram) – DOKTORAT

Studentske obveze (hodogram) – III. DOKTORSKA GODINA

Proces licencijatske i doktorske izobrazbe organizira se i provodi u okviru primarno triju bodovnih skupina. Strukturu opterećenja Licencijatskog i doktorskog studija čine:

• znanstveno-istraživački rad;
• znanstveno-nastavne aktivnosti (akademska praksa);
• nastava.

1. Znanstveni i istraživački rad

U svrhu razvijanja znanstvenoga istraživačkoga i stvaralačkoga rada te generičkih i transfernih vještina unutar Licencijatskog i doktorskog studija teologije posebno se vrednuju i promiču sljedeći oblici rada:

• tematski seminari u obliku radionica i diskusijskih skupina;
• istraživački seminari;
• doktorske radionice.

Seminari/radionice. Unutar svakog modula nudi se nekoliko tematskih seminara/radionica. Tijekom prvih dviju godina studija studenti su dužni izabrati  3 seminara / radionice unutar kojih će istraživati određene teme koje omogućuju produbljivanje i proširivanje poznavanja problematike iz različitih teoloških tematskih područja, a u povezanosti s temom studentova istraživanja. Istražene seminarske teme studenti će unutar seminarskih/diskusijskih skupina predstaviti i o njima raspravljati.

U seminarima/radionicima promiče se i omogućuje učenje i usvajanje osobito generičkih i transfernih vještina primjerenih doktorskoj izobrazbi: vještine komuniciranja i timskoga rada, vještine učinkovitoga znanstvenoga/akademskoga pisanja i predstavljanja rezultata istraživanja, vještine sastavljanja projektnoga prijedloga i sl.

Istraživački seminari. Licencijand upisuje u pravilu istraživački seminar u sva četiri semestra, a doktorand u svih šest semestara. Istraživački seminar, usko povezan sa specijalizacijom, odnosno katedrom unutar koje student bira i piše licencijatski odnosno doktorski rad, ima za cilj ponajprije dublje uvesti studenta u metodologiju znanstvenoga istraživanja unutar toga područja, a zatim ga kontinuirano pratiti u njegovu znanstveno-istraživačkome radu usmjerenome istraživanju i pisanju  licencijatskoga odnosno doktorskoga rada,  sukladno njegovu planu obveza (doktorandski portfolio). U aktivnostima predviđenima istraživačkim seminarom, studenta prati i usmjerava mentor.

Istraživački seminar sastoji se primarno u provođenju zacrtanoga istraživanja i u pisanju licencijatskoga odnosno doktorskoga rada uz konzultacije s mentorom i drugim kompetentnim nastavnicima.

Minimalno jednom semestralno, u okviru istraživačkoga seminara, organizira se doktorska radionica. Na njoj se raspravlja o temama licencijatskih/doktorskih radova, predstavljaju se rezultati ostvareni pri istraživanju i pisanju. Svi doktorandi i njihovi mentori obvezni su sudjelovati u radu doktorskih radionica, a u radu mogu sudjelovati i svi zainteresirani studijski nastavnici.

2. Znanstveno-nastavne aktivnosti (akademska praksa)

Drugu bodovnu skupinu čine znanstveno-nastavne aktivnosti. One iznose, za studente koji pripremaju licencijat, 18 ECTS-a unutar dviju godina studiranja. Za studente koji žele postići doktorat ove aktivnosti unutar tri godine iznose 26 ECTS-a.

Znanstveno-nastavne aktivnosti uključuju tri različite skupine aktivnosti:

Prva skupina:

• objavljivanje autorskih ili koautorskih znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima (izvorni znanstveni rad, pregledni rad, stručni rad – u časopisima a1 i a2, ili u recenziranim zbornicima);
• pisanje recenzija, prikaza, osvrta.

Druga skupina:

• sudjelovanje na znanstvenom skupu;
• izlaganje na međunarodnom znanstvenom skupu;
• izlaganje na domaćem znanstvenom skupu;
• sudjelovanje na tribinama, okruglim stolovima;
• javno predavanje;
• sudjelovanje u pripremi znanstvenih skupova;
• tečajevi trajnog usavršavanja.

Treća skupina (didaktička aktivnost):

• sudjelovanje u izvođenju nastave, seminara, vježbi unutar preddiplomskog/ diplomskog programa.

Znanstveno-nastavne aktivnosti nisu vezane uz pojedine semestre. Izvršavanje preuzetih obveza potvrđuje studijski savjetnik/ mentor, temeljem predane dokumentacije i ispunjenoga obrasca.  Aktivnosti se boduju sukladno internom pravilniku studiranja.

Obrazac za znanstveno-nastavne aktivnosti

3. Nastava

Sukladno Pravilniku o doktorskim studijima, klasična nastava u studiju obuhvaća do 20% ukupnog opterećenja (32 odnosno 36 ECTS-a), što podrazumijeva znatno smanjenje dosadašnjega opterećenja (obujma) nastave. Nastava se temelji na obveznim predmetima tijekom prvih dviju godina.

Grupa obveznih predmeta obuhvaća 2 zajednička i 7 „individualnih“ predmeta (minimalno 3 unutar modula/ istraživačkoga područja).

Zajednički predmeti čine zajedničku jezgru na Licencijatskom i doktorskom studiju teologije za studente svih modula. Njihova je temeljna funkcija, s jedne strane, upoznavanje studenata sa studijem i aktualnim pitanjima iz različitih teoloških disciplina, te s druge strane, uvođenje studenta u znanstveno-istraživački rad i upoznavanje s temeljnim pristupima i istraživačkim tendencijama te metodama unutar sveučilišnoga konteksta. Svi studenti slušaju dva temeljna zajednička predmeta u prvoj godini studija.

U prvoj godini studija studenti slušaju i tri predmeta u izabranome modulu (istraživačkome području), koja mu pri upisu, tj. kod izrade/osmišljavanja plana obveza pomaže izabrati voditelj modula ili studijski savjetnik (mentor), a na temelju studentova prijedloga o području/ temi istraživanja (Proposal Project).

U prve dvije godine studenti licencijandi dužni su upisati minimalno dodatnih tri, a doktorandi četiri kolegija. Ovi predmeti pokrivaju široki spektar potencijalnih znanstvenih problema u skladu sa znanstveno-istraživačkim radom u polju teologije. Izborne predmete studenti biraju unutar modula/ istraživačkoga područja, unutar drugih modula kao i unutar ponude izbornih kolegija na doktorskim studijima drugih visokih učilišta. 

4. Ostale obveze

Najkasnije do završetka 3. semestra doktorand prijavljuje temu istraživačkoga licencijatskoga rada. Istraživački licencijatski rad pisani je rad napisan znanstvenom metodom. Može biti dio budućega doktorskoga istraživanja. Sadrži najmanje 60 kartica teksta (u to ne ulaze sažetci, ključne riječi i popis literature), a ocjenjuju ga mentor i jedan nastavnik (dva mentora i jedan nastavnik) koji predaje na modulu. Prijava teme istraživačkoga licencijatskoga rada, imenovanje mentora, promjena teme i mentora, grafički izgled rada istovjetni su licencijatskome radu. Ocijenjen istraživački licencijatski rad treba biti predan u Referadu poslijediplomskoga studija prije polaganja licencijatskoga ispita. Tijekom 5., a najkasnije tijekom 6. semestra doktorand polaže licencijatski ispit za doktorande pred Povjerenstvom kojeg čine tri nastavnika (uvjet za polaganje licencijatskoga ispita je pozitivno ocijenjen istraživački licencijatski rad.) Ispit se sastoji od dva dijela: prvo, članovima Povjerenstva doktorand predstavlja rezultate doktorskoga istraživanja; drugo, temeljem literature koju je odredio voditelj modula i mentor doktorand polaže ispit iz odabranoga područja istraživanja/ grane teologije. Taj ispit uvjet je za ocjenu i obranu doktorskoga rada.

Uvjeti za napredovanje u višu godinu studija

1. Obveze doktoranda tijekom prvog i drugog semestra

• pri upisu, doktorandu se dodjeljuje studijski savjetnik koji će ga voditi do imenovanja mentora;
• svi doktorandi prve godine dužni su upisati i odslušati zajedničke kolegije Znanost i istraživanje u sveučilišnom kontekstu i Lectio theologica;
• doktorand upisuje pet predmeta iz istraživačkoga područja u kojemu želi pisati doktorski rad (student obavezno upisuje tri predavanja iz modula koji je upisao);
• doktorand upisuje jedan seminar (seminari se mogu birati iz svih modula);
• u drugom semestru doktorand ima obvezu sudjelovanja i izlaganja na doktorskoj radionici te izlaganja rezultata istraživanja za temu licencijatskoga/doktorskoga rada;
• u dogovoru s mentorom doktorand sudjeluje u znanstveno-nastavnim aktivnostima.

2. Obveze doktoranda tijekom trećeg semestra

• doktorand upisuje predmete u dogovoru s mentorom (pri upisu I. godine);
• doktorand upisuje seminar/-e u dogovoru s mentorom (pri upisu I. godine);
• u okviru doktorske radionice doktorand izlaže rezultate istraživanja za temu licencijatskoga/doktorskoga rada;
• u dogovoru s mentorom doktorand sudjeluje u znanstveno-nastavnim aktivnostima;
• najkasnije do završetka 3. semestra doktorand prijavljuje temu istraživačkoga licencijatskoga rada;

3. Obveze doktoranda tijekom četvrtog semestra

• doktorand upisuje predmete u dogovoru s mentorom (pri upisu I. godine);
• doktorand upisuje seminar/-e u dogovoru s mentorom (pri upisu I. godine);
• u okviru doktorske radionice doktorand izlaže rezultate istraživanja za temu licencijatskoga/doktorskoga rada;
• u dogovoru s mentorom doktorand sudjeluje u znanstveno-nastavnim aktivnostima;

4. Obveze doktoranda tijekom petog semestra

• u dogovoru s mentorom doktorand sudjeluje u znanstveno-nastavnim aktivnostima;
• u okviru doktorske radionice doktorand izlaže rezultate istraživanja za temu licencijatskoga/doktorskoga rada;
• tijekom 5. semestra doktorand predaje u Referadu ocijenjen istraživački licencijatski rad te polaže licencijatski ispit; pozitivno ocijenjen licencijatski ispit uvjet je za ocjenu i obranu doktorskoga rada;

5. Obveze doktoranda tijekom šestog semestra

• u dogovoru s mentorom doktorand sudjeluje u znanstveno-nastavnim aktivnostima;
• u okviru doktorske radionice doktorand izlaže rezultate istraživanja za temu doktorskoga rada;

6. Uvjeti za stjecanje kvalifikacije

• prije ocjene i obrane doktorskoga rada doktorand sudjeluje izlaganjem na barem jednom znanstvenomu skupu;
• doktorand je obvezan, prije obrane doktorskoga rada imati objavljen ili prihvaćen za objavljivanje najmanje jedan (1) rad u uglednome međunarodnomu ili domaćemu znanstvenomu časopisu, tematski vezanomu uz doktorsko istraživanje (u kojemu je doktorand glavni ili jedan od glavnih autora).

Cijena studija (po semestru): 7.500,00 kn

Pravilnik o Licencijatskom i doktorskom studiju teologije KBF-a

Kontakt:

Marija Ferlindeš, mag. paed. relig. et catech.

Maja Kereša, mag. paed. relig. et catech. (zamjenica)

Voditeljica Referade poslijediplomskog studija
E-mail: poslijediplomski@kbf.unizg.hr

Tel.: +385 1 2117 629