Opis ustroja programa Licencijatskog i doktorskog studija teologije

Zahvaljujući svojim temeljnim polazištima Licencijatski i doktorski studij teologije ima transparentnu strukturu u kojoj je unutarnji raspored sastavnih dijelova povezan u funkcionalnu cjelinu. Njezina pak organizacija pojedine dijelove koordinirano usmjeruje prema ostvarivanju koncipirane svrhe postavljenih ciljeva i zadatka.

Cjelokupni licencijatski i doktorski program temelji se na četiri znanstveno-nastavna teološka područja – biblijskom, povijesnom, sustavnom i praktičnom –  unutar kojih je kao temeljni ustrojbeni oblik znanstveno-nastavnoga rada ustrojeno 14 katedri na kojima se koncipiraju, oblikuju i ostvaruju suvremeni studijski programi svih triju ciklusa.

Licencijatski i doktorski studij teologije uključuje one grane teologije koje se, strukturirane u katedre, na svim studijskim smjerovima izvode na KBF-u. Četrnaest postojećih katedri uključeno je u izvođenje sedam modula koncipiranih kao znanstveno-istraživačka područja, koja su sastavni dio Strateškog programa znanstvenih istraživanja KBF-a:

1. Suvremene perspektive odnosa filozofije i teologije
2. Koncilska istraživanja i obnova Crkve
3. Sustavna teologija pred znakovima vremena
4. Etičko-moralna i društvena relevantnost teologije i Crkve
5. Ekumenski i međureligijski dijalog
6. Suvremeni pastoralni izazovi između teorije i prakse
7. Crkva i teologija tijekom povijesti.

Moduli odgovaraju specijalizacijama pod vodstvom sljedećih katedri:

1. Katedra filozofije
2. Katedra fundamentalne teologije
3. Katedra dogmatske teologije
4. Katedra moralne teologije
5. Katedra ekumenske teologije
6. Katedra pastoralne teologije
7. Katedra crkvene povijesti.

Pripremna godina (razlikovni modul)

Kandidati koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski studij Religiozne pedagogije i katehetike, diplomski Teološko-katehetski studij ili diplomski studij Religijske pedagogije i katehetike moraju položiti pripremnu godinu na Licencijatskom i doktorskom studiju teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu:

a) položeni ispiti pri katedrama: Filozofije, Svetoga pisma Staroga zavjeta, Svetoga pisma Novoga zavjeta, Fundamentalne teologije, Dogmatske teologije i Moralne teologije

b) ako pristupnici nemaju dokaz o poznavanju latinskoga i grčkoga jezika, obavezno polažu latinski jezik, a ako kane licencirati iz područja Svetoga pisma onda polažu i grčki jezik.

Prije upisa u I. godinu Licencijatskog i doktorskog studija teologije, student mora izabrati jedan od sedam ponuđenih modula. Program je individualiziran, tj. u središtu programa koji student upisuje jest područje/tema njegova licencijatskog/doktorskog istraživanja s kojom su optimalno usklađene sve ostale aktivnosti studenta.

Licencijatski i doktorski studij teologije izvodi se kao studij s punim radnim vremenom (full-time) i studij s dijelom radnoga vremena (part-time). Cjelokupni studij traje šest semestara. Studij u punome radnom vremenu u pravilu traje tri godine, a iz opravdanih razloga može se produžiti do pet godina. Studij s dijelom radnog vremena traje najviše pet godina, a iz opravdanih razloga, može se produžiti do osam godina.

Licencijatski i doktorski studij teologije sastoji se od dva ciklusa. Ciklus licencijata traje dvije godine ili četiri semestra. Drugi ciklus, odnosno doktorska godina, traje jednu godinu ili dva semestra.

Prilikom upisa Licencijatskog i doktorskog studija teologije kandidat odlučuje želi li steći akademski stupanj licenca ili doktora teologije. Student koji se odluči za stupanj licenca teologije svoj poslijediplomski studij može završiti nakon odslušanih i položenih dviju godina studija i napisanog i obranjenog licencijatskog rada („završni“ licencijat). Ako, međutim, nakon toga ipak želi pisati i doktorski rad, ovaj Licencijatski i doktorski studij teologije to mu omogućuje, ukoliko zadovoljava propisane uvjet. U tom slučaju licenc upisuje treću doktorsku godinu.

Ukoliko student prilikom upisa Licencijatskog i doktorskog studija teologije ima namjeru završiti cjelokupni trogodišnji program studija, tj. studij želi završiti postizanjem akademskog stupnja doktorata, dužan položiti licencijatski ispit za doktorande i imati pozitivno ocijenjen istraživački licencijatski rad. 

Studentske_obveze_hodogram

Proces licencijatske i doktorske izobrazbe organizira se i provodi u okviru primarno triju bodovnih skupina. Strukturu opterećenja Licencijatskog i doktorskog studija čine:

• nastava
• znanstveno-nastavne aktivnosti (akademska praksa)
• znanstveno-istraživački rad.

1. Nastava

Sukladno Pravilniku o doktorskim studijima, klasična nastava u studiju obuhvaća do 20% ukupnog opterećenja (32 odnosno 36 ECTS) , što podrazumijeva znatno smanjenje dosadašnjeg obima nastave. Nastava se temelji na obveznim predmetima tijekom prvih dviju godina.

Grupa obveznih predmeta obuhvaća 2 zajednička predmeta i 7 predmeta (minimalno 3 unutar modula/ istraživačkog područja).

Zajednički predmeti čine zajedničku jezgru na Licencijatskom i doktorskom studiju teologije za studente svih specijalizacija. Njihova je temeljna funkcija, s jedne strane, upoznavanje studenata sa studijem i s aktualnim pitanjima iz različitih teoloških disciplina, te s druge strane, uvođenje studenta u znanstveno-istraživački rad i upoznavanje s temeljnim pristupima i istraživačkim tendencijama i metodama unutar sveučilišnog konteksta. Svi studenti slušaju dva temeljna zajednička predmeta u prvoj godini studija.

U prvoj godini studija studenti slušaju i tri predmeta u izabranom modulu (istraživačkom području), koja mu pri upisu, tj. kod izrade plana obveza pomaže izabrati voditelj modula ili studijski savjetnik (mentor), a na temelju studentova prijedloga o području/ temi istraživanja (proposal project).

U prve dvije godine studenti licencijandi su dužni upisati minimalno još tri a doktorandi četiri kolegija. Ovi predmeti pokrivaju široki spektar potencijalnih znanstvenih problema u skladu sa znanstveno-istraživačkim radom u polju teologije. Izborne predmete studenti biraju unutar modula/ istraživačkog područja, unutar drugih modula kao i unutar ponude izbornih kolegija na doktorskim studijima drugih visokih učilišta. 

2. Znanstveno-nastavne aktivnosti (akademska praksa)

Drugu bodovnu skupinu čine znanstveno-nastavne aktivnosti. One iznose, za studente koji pripremaju licencijat, 18 ECTS unutar dviju godina studiranja. Za studente koji žele postići doktorat ove aktivnosti unutar tri godine iznose 28 ECTS.

Znanstveno-nastavne aktivnosti uključuju tri različite skupine aktivnosti:

Prva skupina:

• objavljivanje autorskih ili koautorskih znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima (izvorni znanstveni rad, pregledni rad, stručni rad – u časopisima a1 i a2, ili u recenziranim zbornicima)
• pisanje recenzija, prikaza, osvrta.

Druga skupina:

• sudjelovanje na znanstvenom skupu
• izlaganje na međunarodnom znanstvenom skupu
• izlaganje na domaćem znanstvenom skupu
• sudjelovanje na tribinama, okruglim stolovima
• javno predavanje
• sudjelovanje u pripremi znanstvenih skupova
• tečajevi trajnog usavršavanja.

Treća skupina (didaktička aktivnost):

• sudjelovanje u izvođenju nastave, seminara, vježbi unutar preddiplomskog/ diplomskog programa.

Znanstveno-nastavne aktivnosti nisu vezane uz pojedine semestre. Izvršavanje preuzetih obveza potvrđuje studijski savjetnik/ mentor, na temelju predane dokumentacije i ispunjenog obrasca.  Bodovanje se obavlja sukladno internom pravilniku studiranja.

Obrazac za znanstveno-nastavne aktivnosti

3. Znanstveni i istraživački rad

U svrhu razvijanja znanstvenoga istraživačkog i stvaralačkog rada te generičkih i transfernih vještina unutar Licencijatskog i doktorskog studija teologije posebno se vrednuju i promiču sljedeći oblici rada:

• tematski seminari u obliku radionica i diskusijskih skupina
• istraživački seminari
• doktorske radionice.

Seminari/radionice. Unutar svakog modula nudi se nekoliko tematskih seminara/radionica. Tijekom prvih dviju godina studija studenti su dužni izabrati  3 seminara / radionice unutar kojih će istraživati određene teme koje omogućuju produbljivanje i proširivanje poznavanja problematike iz različitih teoloških tematskih područja a u povezanosti s temom studentova istraživanja. Istražene seminarske teme studenti će unutar seminarskih/diskusijskih skupina predstaviti i o njima raspravljati.

U seminarima/radionicima promiče se i omogućuje učenje i usvajanje osobito generičkih i transfernih vještina primjerenih doktorskoj izobrazbi: vještine komuniciranja i timskoga rada, vještine učinkovitog znanstvenog/akademskog pisanja i predstavljanja rezultata istraživanja, vještine sastavljanja projektnog prijedloga i sl.

Istraživački seminari. Licencijand upisuje u pravilu istraživački seminar u sva četiri semestra, a doktorand u svih šest semestara. Istraživački seminar, usko povezan sa specijalizacijom odnosno katedrom unutar koje student  bira i izrađuje licencijatski odnosno doktorski rad, ima za cilj ponajprije dublje uvesti studenta u metodologiju znanstvenog istraživanja unutar toga područja, a zatim ga kontinuirano pratiti u njegovom znanstveno-istraživačkome radu usmjerenome istraživanju i pisanju  licencijatskog odnosno doktorskog rada,  sukladno njegovom planu obveza (doktorandski portfolio). U aktivnostima predviđenima istraživačkim seminarom studenta prati i usmjerava mentor.

Istraživački seminar sastoji se primarno u provođenju zacrtanog istraživanja i u pisanju licencijatskog odnosno doktorskog rada uz konzultacije s mentorom i drugim kompetentnim nastavnicima.

Minimalno jednom semestralno, u okviru istraživačkog seminara, organizira se doktorska radionica. Na njoj se raspravlja o temama licencijatskih/doktorskih radova, predstavljaju se rezultati ostvareni pri istraživanju i pisanju. Svi doktorandi i njihovi mentori obvezi su sudjelovati u radu doktorskih radionica, a u radu mogu sudjelovati i svi zainteresirani nastavnici sa studija.

4. Ostale obveze

Najkasnije do završetka 3. semestra doktorand prijavljuje temu istraživačkog licencijatskog rada. Istraživački licencijatski rad pisani je rad izrađen znanstvenom metodom. Može biti dio budućeg doktorskog istraživanja. Sadrži najmanje 60 kartica teksta (u to ne ulaze sažeci, ključne riječi i popis literature), a ocjenjuju ga mentor i jedan nastavnik (dva mentora i jedan nastavnik) koji predaje na modulu. Prijava teme istraživačkog licencijatskog rada, imenovanje mentora, promjena teme i mentora, grafički izgled rada istovjetni su licencijatskom radu. Ocijenjen istraživački licencijatski rad treba biti predan u Referadu poslijediplomskog studija prije polaganja licencijatskog ispita. Tijekom 5., a najkasnije tijekom 6. semestra doktorand polaže licencijatski ispit za doktorande pred povjerenstvom od tri nastavnika (uvjet za polaganje licencijatskoga ispita je pozitivno ocijenjen istraživački licencijatski rad.) Ispit se sastoji od dva dijela: prvo, članovima povjerenstva doktorand predstavlja rezultate doktorskog istraživanja; drugo, na temelju literature određene od strane voditelja modula i mentora doktorand polaže ispit iz odabranog područja istraživanja/ grane teologije. Taj ispit uvjet je za ocjenu i obranu doktorskoga rada.

Uvjeti za napredovanje u višu godinu studija

1. Obveze doktoranda tijekom prvog i drugog semestra

– pri upisu doktorandu se dodjeljuje studijski savjetnik koji će ga voditi do imenovanja mentora   

– svi doktorandi prve godine dužni su upisati i odslušati zajedničke kolegije Znanost i istraživanje u sveučilišnom kontekstu i Lectio theologica

– doktorand upisuje pet predavanja iz istraživačkog područja u kojem želi pisati doktorski rad (tri predavanja iz modula koji je student upisao)

– doktorand upisuje jedan seminar (seminari se mogu birati iz svih modula)

– u drugom semestru doktorand ima obavezu sudjelovanja i izlaganja na doktorskoj radionici te izložiti rezultate istraživanja na temu licencijatskoga/doktorskoga rada

– u dogovoru s mentorom doktorand sudjeluje u znanstveno-nastavnim aktivnostima

2. Obveze doktoranda tijekom trećeg semestra

– doktorand upisuje predavanje u dogovoru s mentorom

– doktorand upisuje seminar u dogovoru s mentorom

– u okviru doktorske radionice doktorand izlaže rezultate istraživanja na temu licencijatskoga/ doktorskoga rada

 –  dogovoru s mentorom doktorand sudjeluje u znanstveno-nastavnim aktivnostima

– najkasnije do završetka 3. semestra doktorand prijavljuje temu istraživačkog licencijatskog rada

3. Obveze doktoranda tijekom četvrtog semestra

– doktorand upisuje predavanje u dogovoru s mentorom

– doktorand upisuje seminar u dogovoru s mentorom

– u okviru doktorske radionice doktorand izlaže rezultate istraživanja na temu licencijatskoga/ doktorskoga rada

– u dogovoru s mentorom doktorand sudjeluje u znanstveno-nastavnim aktivnostima

4. Obveze doktoranda tijekom petog semestra

– u dogovoru s mentorom doktorand sudjeluje u znanstveno-nastavnim aktivnostima

– u okviru doktorske radionice doktorand izlaže rezultate istraživanja na temu licencijatskoga/ doktorskoga rada

– tijekom 5. semestra doktorand predaje u referadu ocijenjen istraživački licencijatski rad te polaže licencijatski ispit. Pozitivno ocijenjen licencijatski ispit uvjet je za ocjenu i obranu doktorskoga rada

– najkasnije do kraja 5. semestra doktorand pokreće postupak prihvaćanja teme doktorskoga rada i imenuje mu se mentor (Dr. sc. 01 OBAD)

5. Obveze doktoranda tijekom šestog semestra

– u dogovoru s mentorom doktorand sudjeluje u znanstveno-nastavnim aktivnostima

– u okviru doktorske radionice doktorand izlaže rezultate istraživanja na temu doktorskoga rada

6. Uvjeti za stjecanje kvalifikacije

– prije ocjene i obrane doktorskoga rada doktorand sudjeluje izlaganjem na barem jednom znanstvenom skupu

– doktorand je obavezan prije obrane doktorskoga rada imati objavljen ili prihvaćen za objavljivanje najmanje jedan (1) rad u uglednome međunarodnom ili domaćem znanstvenom časopisu, tematski vezan za doktorsko istraživanje (u kojem je glavni ili jedan od glavnih autora).