Održan XVIII. međunarodni simpozij crkvenih pravnika
Sudionicima simpozija pisanim putem obratio se i mons. Andrej Saje, novomeški biskup i predsjednik Slovenske biskupske konferencije istaknuvši da temu izabranu za Simpozij smatra osobito aktualnom, zahtjevnom, osjetljivom, ali i iznimno važnom za život i poslanje Katoličke Crkve. Naglasio je da „kazneno pravo u Crkvi nije samo skup propisa i sankcija“, nego „služi zaštiti crkvenoga zajedništva, uspostavi pravednosti, traženju istine i, iznad svega, poštovanju dostojanstva svake ljudske osobe“. Stoga je zaželio da predavanja i rasprave budu „prigoda za produbljivanje stručnog znanja te za otvorenu razmjenu iskustava i dobrih praksi iz različitih mjesni Crkava“ kako bi se pridonijelo da kanonsko pravo „još bolje ostvaruje svoje poslanje u službi pravednosti i istine, zaštite dostojanstva čovjeka i dobra crkvene zajednice“.
Riječ pozdrava i dobrodošlice okupljenima uputio je i biskup domaćin, mons. Marko Medo. Posebno je vrijednom istaknuo stručnost kanonista koja je biskupima dragocjena pomoć u pastoralnom razlučivanju i donošenju pravednih odluka. „U kaznenom području ta suradnja dobiva osobitu težinu. Potrebno je zaštititi najslabije i ranjive, odgovorno utvrđivati činjenice, poštovati pretpostavku nedužnosti i pravo na obranu te djelovati pravodobno i u skladu s propisanim postupcima. Iza svakoga slučaja stoje osobe, njihovo dostojanstvo, njihove rane i njihovo povjerenje ili nepovjerenje u Crkvu“, naglasio je mons. Medo te dodao da „pastirska ljubav traži hrabrost suočavanja s problemima“, a „pravedno postupanje služi zaštiti zajednice, popravljanju počinitelja i obnovi narušenoga zajedništva“. Stoga je izrazio želju da rad crkvenih pravnika „pomogne pastirima da odgovornije vršimo povjerenu službu, a svima koji traže pravdu da u Crkvi susretnu istinu, poštovanje i djelotvornu brigu“.
Pozdravni govor prof. dr. sc. Marija Cifraka, dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pročitao je dr. sc. Josip Šalković, pročelnik Katedre kanonskog prava Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i sudski vikar Međubiskupijskog suda prvoga stupnja u Zagrebu. Istaknuo je da simpozij „svjedoči o važnosti koju Crkva pridaje stručnom i odgovornom promišljanju crkvenoga prava te njegovoj službi u izgradnji crkvenoga zajedništva i ostvarenju pravednosti u Božjem narodu“. Svima okupljenima stoga je zaželio da ovaj znanstveni skup „bude mjesto stručnoga dijaloga, razmjene iskustava i zajedničkoga traženja najboljih pravnih i pastoralnih odgovora na izazove s kojima se Crkva danas susreće“ i da „pridonese razvoju crkvenoga prava, njegovoj pravilnoj primjeni te, nadasve, služenju istini, pravednosti i crkvenome zajedništvu“.
Prvoga dana Simpozija održana su predavanja: Zašto kazniti? Filozofsko-teološki pristup (dr. sc. Petar Popović, Rim); Put i načela obnove VI. knjige Zakonika: Kaznene mjere u Crkvi (dr. sc. Slavko Zec, Krk); Nove odredbe i kriterij za ispravno primjenjivanje kazni (dr. sc. Marko Martić, Đakovo); Načelo presumpcije nedužnosti i novine o zastari kaznene tužbe (dr. sc. Gregor Rogelj, Ljubljana); Novine u određivanju kazni u Crkvi (lic. iur. can. Domagoj Markić, Rim). Izlaganja su otvorila sadržajnu raspravu koja se fokusirala na pitanja o novitetima iznesenima u predavanjima.
U poslijepodnevnim satima sudionici Simpozija posjetili su Muzej Like u Gospiću, a prvi dan Simpozija završio je euharistijskim slavljem u Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini koje je predvodio mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački, duhovnik Hrvatskoga kanonističkog društva. U prigodnoj homiliji mons. Gorski se osvrnuo na pitanje zajedništva koje evanđelje dana dotiče, a koje dovodi i do pitanja eklezijalnog duha. Naglasio je da je jamac zajedništva Crkve Rimski biskup, Sveti Otac, ali je zajedništvo sagledao i iz šire, društvene i političke perspektive. „Sasvim je jasno da možemo i moramo imati različite poglede i uvjerenja u tom pitanju, ali u pitanjima općeg dobra, ljudskog dostojanstva, očuvanja našeg zajedničkog doma zemlje i domovine, stavovi i ciljevi moraju biti zajednički.“ Zaključujući homiliju, mons. Gorski je dotaknuo i pitanje opasnosti „kolotečine duhovnog života u kojoj se samo izmjenjuju dani i obredi, a duh ostaje siromašan, ne raste u vjeri“ i duša tako postaje lak plijen grijehu. Stoga je okupljene potaknuo na budnost ističući opomenu apostola Pavla: „Tko misli da stoji, neka pazi da ne padne“.
Tijekom drugoga dana Simpozija održana su predavanja: Sintetički prikaz novouvedenih i uvrštenih kaznenih djela u VI. knjigu Zakonika kanonskog prava (dr. sc. Ivica Ivanković Radak, Subotica; dr. sc. Lucija Boljat, Zagreb); Zlouporaba maloljetnih i odraslih ranjivih osoba: sistematizacija i struktura kažnjivih djela (dr. sc. Šimo Ivelj, Sarajevo); Kaznene odredbe u svrhu sprečavanja zloporaba službe, vlasti i savjesti (dr. sc. Antun Faltak, Bjelovar); Promjene u određivanju kažnjivih djela protiv šeste Božje zapovijedi (dr. sc. Ilija Marković, Sarajevo); Nove kaznene odredbe za uredno i pravilno upravljanja crkvenim dobrima (mr. sc. Ivan Rak, Varaždin); Kazneni sudovi na razini biskupskih konferencija. Osnivanje kaznenog suda Hrvatske biskupske konferencije (dr. sc. Ilija Dogan, Đakovo); Predstavljanje nacrta hrvatskog prijevoda VI. knjige Zakonika (dr. sc. Ratko Radišić, Zagreb). Simpozij je zaključen završnom raspravom u kojoj su apostrofirana pitanja iz svakodnevne prakse te je naglašena potreba novog izdanja Zakonika kanonskog prava s objedinjenim prijevodom svih izmijenjenih kanona.
Dan prije otvaranja Simpozija, u četvrtak, 8. listopada 2026. godine, održana je XVI. redovita skupština Hrvatskoga kanonističkog društva.
Hrvatsko kanonističko društvo
