Međunarodna suradnja Instituta za crkvenu glazbu KBF-a – gostovanje studenata i profesora na Akademiji za glasbo u Ljubljani (Slovenija)
Tvrdnju da glazba ne poznaje granice potvrdili su studenti i profesori Instituta za crkvenu glazbu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 17. svibnja 2022., kada su na poziv dekana Akademije za glasbo u Ljubljani prof. Marka Vatovca posjetili Odsjek za sakralnu glazbu, sudjelovali u radionicama i zajedno sa svojim domaćinima, slovenskim kolegama, održali orguljski koncert u dvorani Akademije.
U projektu su sudjelovali studenti: Amanda Ćurić (2. g.), Kristijan Martinec (3. g.), s. Anđela Crnjac (2. g.), Filip Šopar (2. g.), Ivon Fabijanec (4. g.) koji su kroz svoje nastupe prezentirali široku paletu orguljskih kompozicija različitih interpretativnih izazova i stilova; te izv. prof. art. Elizabeta Zalović i izv. prof. art. Mirta Kudrna čije su se klase predstavile s koncertnim programom. Posebno mjesto na repertoaru predstavljenom u Ljubljani zauzimale su skladbe za orgulje hrvatskih skladatelja Albe Vidakovića, ak. Anđelka Klobučara te Borisa Papandopula.
Univerzalni jezik glazbe došao je do izražaja kroz interakciju publike i izvođača u čijim su se ulogama izmjenjivali studenti Instituta sa svojim slovenskim kolegama. Po završetku koncerta domaćin susreta, red. prof. art. dr. sc. Mario Perestegi proveo je goste iz Hrvatske kroz tri značajne kulturne lokacije i upoznao s najvrjednijim orguljama slovenske metropole. Posjetili smo salu Ljubljanskog konzervatorija – svojevrsnog pandana Hrvatskom glazbenom zavodu, glasovitu po svojim vrhunski osmišljenim koncertnim sezonama. Na njezinoj pozornici smješten je instrument sjajnih tehničkih mogućnosti. Izniman doživljaj za studente predstavljao je posjet Franjevačkoj crkvi Navještenja Marijina izgrađene između 1646. i 1660. godine. Franjevački samostan koji se nalazi uz crkvu poznat je izvan granica Slovenije po čuvenoj knjižnici koja se spominje već od 1235. i u kojoj se čuva više od 30 000 eksponata starijih od 1800. godine. Impozantnoj unutrašnjosti
Franjevačke crkve svojom monumentalnošću odgovaraju i fascinantne orgulje, drugi po veličini instrument slovenske prijestolnice. Barokna uršulinska crkva sv. Trojstva (godine izgradnje 1718.–
1726.) privlači ne samo sakralnim umjetninama poput glavnog oltara, čiji je autor Francesco Robba (1698.–1757.), kipar koji je izradio oltare zagrebačke katedrale i crkve sv. Katarine, već i iznimnim povijesnim orguljama. Instrument je, prema mišljenju organologa, najuspjelije djelo iz opusa glasovitog slovenskog orguljara Franca Goršića (1836. – 1898.). Orgulje dispozicije njemačkog romantičnog stila odlikuje izuzetna ljepota zvuka i sonornost. Iako manjih dimenzija, ovaj biser slovenskog orguljarstva vrlo je sličan prema svojim tehničkim karakteristikama Walckerovim orguljama zagrebačke katedrale.
Upoznavanje i isprobavanje posve različitih instrumenata za svakog orguljaša, a posebno za studente, predstavlja veliko iskustvo kroz koje se stječe znanje o finesama registracije kompozicija, autentičnom sviranju, izboru skladbi kompatibilnom stilski različitim orguljama, a posebno je aktualno u trenutnoj situaciji pomanjkanja pravih instrumenata u Zagrebu. Po završetku obilaska dojmovi o sadržajnom i kreativnom radu i druženju, kao i razmjena ideja o budućoj suradnji, razmjenjivali su se na večeri u organizaciji domaćina Akademije za glasbo u Ljubljani.
Međunarodna suradnja u kojoj studenti Instituta za crkvenu glazbu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz podršku njihove matične ustanove, imaju priliku pokazati svoja izvođačka znanja i vještine, interpretativnu zrelost te steći nova iskustva i prijateljstva, smatramo vrijednom i motivirajućom inicijativom.
