Održan Dan otvorenih vrata Katoličkoga bogoslovnog fakulteta
U četvrtak 5. ožujka 2026., na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je Dan otvorenih vrata KBF-a na kojem su sudjelovale maturantice i maturanti iz različitih srednjih škola. Program je bio organiziran u prijepodnevnom i poslijepodnevnom terminu.
Oba su termina započela uvodnom molitvom koju je predvodio doc. dr. sc. Jakov Rađa, dok je program vodila doc. dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski.
Sve nazočne pozdravio je dekan Fakulteta prof. dr. sc. Mario Cifrak, poželjevši dobrodošlicu budućim studentima KBF-a. Istaknuo je kako je želja Fakulteta da kroz svoja otvorena vrata ne ponudi samo prostor, nego i otvorenost srca te sve potrebne informacije onima koji razmišljaju o studiju na KBF-u – ne samo ovoga dana, nego u svakoj prigodi.
Potom je prodekanica za nastavu prof. dr. sc. Ružica Razum predstavila specifičnosti studijskih smjerova Fakulteta.
Nakon predstavljanja studijskih programa uslijedio je kratki program koji su pripremili izv. prof. dr. sc. Ana Biočić s Katedre crkvene povijesti, doc. dr. sc. Ivan Majić s Katedre religijske pedagogije i katehetike te doc. dr. sc. Jakov Rađa s Katedre fundamentalne teologije. U razgovoru sa sudionicima nastojali su približiti teologiju te njezinu povezanost s osobnim rastom čovjeka, društvom, književnošću i poviješću.
Doc. dr. sc. Jakov Rađa istaknuo je kako se maturanti nalaze u posebnom životnom razdoblju u kojem se pitaju koji fakultet upisati, no još je važnije pitanje: „Kakav čovjek želim postati?“ Sudionicima je također postavio pitanje: „Zašto je teologija važna i što ima reći današnjem svijetu?“
Govoreći o povezanosti teologije i književnosti, doc. dr. sc. Ivan Majić naglasio je kako književnost živi od priča: donosi likove i životne situacije s kojima se često poistovjećujemo. No važno je naučiti razlikovati priče koje oblikuju naš život. Postoje priče koje nas izgrađuju, ali i one koje nas ranjavaju i urušavaju. Književnost nam pomaže zaroniti u ono duboko i iskonski ljudsko, a upravo tu teologija pomaže u razlučivanju – u prepoznavanju priča koje nas izgrađuju i onih koje nas razaraju. Na kraju je istaknuo kako nas promišljanje vlastite životne priče dovodi do pitanja o Stvoritelju i smislu života te zaključio kako je teologija Božji dar čovjeku i put komunikacije s Bogom i s drugima.
Doc. dr. sc. Jakov Rađa potom je predstavio sljedeću sugovornicu, izv. prof. dr. sc. Anu Biočić, koja u svojim predavanjima često naglašava kako je teologija mijenjala svijet. To je obrazložila podsjetivši na snažan doprinos Crkve u povijesti, osobito u karitativnom djelovanju. Bratovštine su se brinule za siromašne, a Crkva je imala važnu ulogu i u razvoju gospodarstva – primjerice, prvi zagrebački nadbiskup Juraj Haulik osnovao je Gospodarsko društvo i pokrenuo Gospodarski list. Također je podsjetila da su se u okviru crkvenoga okruženja osnivala i prva europska sveučilišta, poput Sorbonne, Bologne i Oxforda. Zbog takva utjecaja teologija je u povijesti bila nazivana „kraljicom znanosti“, postavljajući pitanje vrijedi li to i danas.
Na to se nadovezao doc. dr. sc. Jakov Rađa pojasnivši kako je izraz „kraljica znanosti“ nastao u srednjem vijeku, u vrijeme kada je vjera u Isusa Krista bila snažan temelj društva. Teologija nastoji različite dimenzije ljudskog života promatrati u svjetlu Božje objave. Budući da se bavi pitanjima koja su jednako široka kao i sam ljudski život, teologija svim životnim stvarnostima pristupa iz perspektive Evanđelja. Posebno nastoji pridonijeti dijalogu sa svim znanostima, pritom čuvajući ono najvažnije – dostojanstvo svakoga čovjeka.
Doc. dr. sc. Ivan Majić potom je otvorio pitanje mogućnosti zaposlenja nakon završetka studija. Odgovarajući na to pitanje, doc. dr. sc. Jakov Rađa istaknuo je kako završeni studij na KBF-u omogućuje rad na različitim područjima crkvenoga i društvenoga života gdje je potrebno humanističko i teološko obrazovanje, primjerice u školama kao vjeroučitelji, u župnoj katehezi, u medijima ili u području kulture.
Na pitanje zašto studirati teologiju doc. dr. sc. Jakov Rađa odgovorio je kako teologija pomaže uspostaviti most između evanđelja i konkretnih ljudi – između poruke Isusa Krista i suvremenoga čovjeka.
Nakon uvodnoga dijela maturanti su se okupili oko info-pultova gdje su razgovarali sa sadašnjim studentima. Ondje su mogli postaviti pitanja, razriješiti nedoumice i pobliže se upoznati sa studijskim programima koji ih zanimaju.
U trećem dijelu programa uslijedio je koncert studenata Instituta za crkvenu glazbu koji su predstavili dio svojega bogatog repertoara.
Dan otvorenih vrata u oba je termina zaključen prigodnim druženjem maturantica i maturanata sa studentima i profesorima Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.
