Održana edukativna radionica: “Bontonom u svijet dobrih ljudi – podizanje kulture ponašanja prema ranjivim skupinama – bolje razumijevanje osoba s invaliditetom”

, ,

Dana 29. studenoga 2022. godine u prostorijama Katoličkoga bogoslovnog fakulteta održana je edukacija naslovljena „Bonton u svijetu dobrih ljudi“. Edukaciju je održala predsjednica Udruge za promicanje istih mogućnosti (UPIM), članica odbora Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za osobe s invaliditetom pri tijelu HBK za laike mr. med. sc. Mirjana Dobranović. Glavni cilj edukacije bio je bolje razumijevanje osoba s invaliditetom te, osobito, podizanje kulture ponašanja u susretu s njima. Osim petnaestak studentica i studenata Fakulteta, ovom su edukativnom susretu nazočili i prof. dr. sc. Josip Šimunović, dekan, izv. prof. dr. sc. Silvija Migles, prodekanica za nastavu, izv. prof. dr. sc. Andrea Filić, koordinatorica za volontiranje i doc. dr. sc. Martina s. Ana Begić, koordinatorica za studente s invaliditetom.

Na početku je izv. prof. dr. sc. Silvija Migles pozdravila mr. med. sc. Mirjanu Dobranović, istaknuvši njezin impozantan i bogat životopis koji je u svim segmentima usmjeren na volontiranje i dobrovoljni rad. Također je pozdravila sve prisutne, poželjevši da ovaj susret urodi plodovima na Fakultetu.

Mr. med. sc. Dobranović u uvodnom je dijelu izlaganja ispričala kako je u dvadeset i osmoj godini života, u lančanom sudaru, pretrpjela prijelom kralježnice. Premda je i prije toga djelovala u više organizacija koje pomažu ljudima, taj ju je događaj još izrazitije usmjerio onima koji se nalaze u istoj ili sličnoj situaciji. Zanimljiv je bio citat koji je na početku stavila pred nazočne: „Sva mudrost je u tome da znaš isprazniti svoju šalicu.“ Pritom je naglasila kako samo zajedništvom i uzajamnim darivanjem možemo mnogo učiniti te kako je cilj i svrha ove edukacije spoznati i naučiti više, napose u odnosu na zablude i strah koji se javljaju u susretu s osobama s invaliditetom. Kao ključne riječi koje valja usvojiti i primjenjivati u odnosu s njima izdvojila je sljedeće: razumijevanje, kultura ponašanja, tolerancija, iste mogućnosti.

Voditeljica edukacije potom je ukratko predstavila kako se kroz povijest ljudsko društvo  vrlo okrutno odnosilo prema osobama s invaliditetom. Situacija se promijenila tek 60-ih godina dvadesetoga stoljeća. Iznijela je i zanimljiv podatak da rezultati najnovijih statističkih istraživanja pokazuju da je, u odnosu na cijelu populaciju, u Republici Hrvatskoj 14% registriranih osoba s invaliditetom.

Udruga UPIM, istaknula je potom mr. sc. med. Dobranović, vjeruje da se kvaliteta jednog društva i njegova civilizacijska razina razvoja ogleda u tome koliko smo spremni prepoznati i pružiti ruku osobama s invaliditetom. Mnoge su aktivnosti i projekti kojima Udruga pomaže potrebnima.

U glavnom dijelu susreta mr. med. sc. Mirjana Dobranović upoznala je prisutne s nekim od najvažnijih pravila u ophođenju s osobama s invaliditetom, potičući pritom aktivno sudjelovanje svakoga sudionika edukacije. Pažnju slušatelja dodatno je pojačala navodeći primjere iz osobnog života, u kojima ljudi s kojima se susretala nisu poštivali ili uopće nisu bili upoznati s navedenim pravilima.

Riječ je o sljedećim pravilima:

  • Pristupati osobi s invaliditetom kao svakoj drugoj osobi, usredotočujući se upravo na osobu, a ne na njezin invaliditet. Samo iz takve perspektive u osobnom ćemo susretu i razgovoru s njome moći vidjeti svu dobrotu i ljepotu njezine osobe.
  • Želimo li pomoći osobi s invaliditetom, trebamo je pitati kako to možemo najbolje učiniti. Nije dobro samoinicijativno pomagati, bez prethodnoga upita. Naime, postoje različiti i popratni oblici boli koje osoba trpi a koji su nama nevidljivi. Ne upitamo li ju o najboljem obliku pomoći, moguće je da ćemo, umjesto učiniti dobro djelo, izazvati još veću bol.
  • Uvijek se obraćati neposredno osobi s invaliditetom, a ne njezinu roditelju, partneru, pratitelju ili prevoditelju. U suprotnom se osoba s invaliditetom osjeća zapostavljenom, neprimijećenom. Iznimka su gluhoslijepe osobe kod kojih pratnja zapravo olakšava komunikaciju.
  • Razgovarati opušteno, služeći se svakodnevnim izrazima, ne bojeći se krivih riječi (na primjer, nije krivo kada osobi u kolicima kažemo da potrči ili slijepoj osobi da ćemo se vidjeti).
  • Sjesti uz osobu koja je u invalidskim kolicima, kada s njome razgovaramo duže vrijeme. To ne samo omogućuje gledanje „oči u oči“, nego i sprečava bol koju kod osobe s invaliditetom stvara neprirodan položaj glave.
  • S osobama oštećena sluha govoriti polako, diskretno i nipošto vičući. Ako ju nismo razumjeli, ne glumiti da jesmo, nego ju zamoliti da ponovi rečeno. U slučaju nerazumijevanja dobro je napisati ono što smo htjeli reći.
  • Osobna pitanja o invaliditetu ili njegovim uzrocima ne postavljati osobi s invaliditetom ako s njome nismo vrlo bliski.
  • Ne obeshrabrivati djecu u postavljanju pitanja osobi s invaliditetom o njezinim ortopedskim pomagalima. Štoviše, djeci to treba dopustiti jer kroz otvoren razgovor mogu premostiti predrasude koje proizlaze iz strahova i zabluda.
  • Ne zauzimati u sredstvima javnog prijevoza sjedala označena za osobe s invaliditetom niti parkirati svoje vozilo na mjestu označenom „znakom pristupačnosti“, čak ni onda ako smo posudili invalidsko vozilo ili iskaznicu o invaliditetu.
  • Pomagala osobe s invaliditetom dirati samo ako nas za to zamoli. Ne naslanjati se na invalidska kolica jer su ona dio osobnog prostora osobe koja ih koristi.

Edukacija je bila obogaćena interakcijom studenta u razgovoru s mr. med. sc. Dobranović, a svim sudionicima je darovana knjižica „Bonton“ koja sadrži pravila za bolje razumijevanje osoba s invaliditetom, a za koja smo slobodni reći da su pravila koja vrijede za svakoga od nas.

Na  kraju susreta svi su sudionici ispunili evaluacijski listić o održanoj edukaciji. 

U nadi daljnje suradnje i novih susreta, zahvaljujemo mr. med. sc. Mirjani Dobranović na inicijativi i održanom susretu.

 

Izv. prof. dr. sc. Andrea Filić i  doc. dr. sc. Martina s. Ana Begić