Održano terensko istraživanje u Cerniku u sklopu provedbe istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost “Egzegetski instrumentarij Novoga zavjeta”

,

U sklopu provedbe istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost “Egzegetski instrumentarij Novoga zavjeta” (akronim: EGZEGETINSTR) nositelj kojega je Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu dana 27. travnja 2024. od 10:00 do 18:00 održano je za članove istraživačke grupe jednodnevno terensko istraživanje u Cerniku u kojem su sudjelovali:

* izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski (Zagreb)

* prof. dr. sc. Zrinka Jelaska (Zagreb)

* prof. dr. sc. Mario Cifrak (Zagreb)

* izv. prof. dr. sc. Silvana Fužinato (Zagreb)

* izv. prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić (Zagreb)

* doc. dr. sc. Anđelo Maly (Zagreb)

* doc. dr. sc. Stipo Kljajić (Zagreb)

* prof. dr. sc. Darko Tomašević (Sarajevo)

* izv. prof.. dr. sc. Dubravko Turalija (Sarajevo)

* dr. sc. Tomislav Zečević (Skrad)

* dr. sc. Ivan Benaković (Osijek)

Članovima istraživačke grupe pridružio se i docent na Katoličkom Bogoslovnom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Ivan Majić.

Susret je započeo u 10:00 kratkim pozdravom što ga je voditelj Projekta Taras Barščevski uputio svim sudionicima terenskog istraživanja nakon čega je ukratko predstavio dnevni red kao i zadatke i ciljeve susreta u Cerniku.

Nakon pozdrava sudionici terenskog istraživanja imali su priliku posjetiti biblijsko–arheološku muzejsku izložbu koja je nastala nastojanjem dr. sc. Tomislava Vuka, profesora biblijskih znanosti i orijenalistike na Franjevačkom biblijskom institutu u Jeruzalemu. U muzeju, u prostoriji posvećenoj prenošenju biblijskog teksta doc. dr. sc. Anđelo Maly održao je predavanje o zbirci biblijskih rukopisa i faksimilih izdanja biblijskih rukopisa koja se nalaze u muzeju. Progovorio je o njihovoj povijesti i nastanku te značenju za rekonstrukciju biblijskog teksta, što je od velikoga značaja za projekt. Osim biblijskih rukopisa zbirka sadrži i tiskana izdanja Biblije na glagoljici i bosančici kao i sva  relevantna i cjelovita izdanja Biblije na hrvatski jezik od najstarijih do najnovijih. Članovi istraživačke grupe imali su na ovaj način priliku upoznati se s fizičkim oblikom rukopisa i knjiga koje su im uglavnom dostupni u elektronskom formatu, sposobnom prenijeti sadržaj, no ne i percepciju svetosti i važnosti Božje riječi koju su imali njihovi tvorci i čitatelji dok su nastojali razumjeti i tumačiti Sveto pismo.

Prof. dr. sc. Mario Cifrak u svom izlaganju o izvornim hebrejskim i grčkim predlošcima s kojih je prevođeno Sveto pismo na hrvatski jezik ukazao je ponajprije na nepostojanje izvornih kritičkih izdanja za najstarije hrvatske prijevode te neukazivanje istih za prijevode koji su nastali u 20. stoljeću kao i na dosta čestu praksu prevođenja ne s izvornih jezika nego na temelju već postojećih prijevoda na druge jezike.

Prof. dr. sc. Zrinka Jelaska je u svom izlaganju “Značenjska raznolikost hrvatskih biblijskih prijevoda” na konkretnim primjerima iz Novoga zavjeta pokazala kako prijevodi utječu na formiranje značenja biblijskog teksta i njegovog razumijevanja s obzirom da čitatelji uglavnom nemaju pristup originalnom tekstu te percipiraju sadržaj Svetoga pisma polazeći od biblijskih prijevoda i poznavanja vlastitog jezika.

Uslijedila je konstruktivna rasprava u kojoj su članovi istraživačke grupe imali priliku razmijeniti svoja mišljenja o izazovima i ograničenjima u realizaciji projekta s obzirom na metodološku neujednačenost postojećih hrvatskih prijevoda, ali i velika očekivanja koja se stavljaju pred svakim prijevodom ne samo s točke gledišta vjernog prenošenja značenja izvornog biblijskog teksta nego i s točke gledišta čitatelja kojega kulturološka i sociološka obilježja te poznavanje vlastitog jezika uvjetuju (i/ili usmjeravaju) u razumijevanju Biblije i davanju/stvaranju značenja njezine poruke.

Poslijepodnevni dio susreta u Cerniku bio je posvećen pripremi međunarodnog simpozija na temu “Metodologije biblijskih prijevoda” koji će se održati u Zagrebu krajem 2024. Nadovezujući se na prijepodnevna izlaganja i rasprave povezane sa osmišljavanjem metodologije interlinearnog prijevoda koji bi se temeljio na kritičkom tekstu Novoga zavjeta Nestle–Aland 28, ali bi uzeo u obzir i postojeće prijevode i biblijski književni intertekst potvrđeno je većinu tema izlaganja te su predložene i neke nove. Osim toga izabrani su članovi programskog i organizacijskog odbora.

Posljednji je dio susreta bio posvećen upoznavanju sa softverom Accordance te njegovom konfiguracijom sa ciljem omogućiti direktno uspoređivanje hrvatskih prijevoda s različitim grčkim rukopisima te kritičkim tekstovima Novoga zavjeta.

Susret je završio u 18:00. Dopodnevna izlaganja kao i prilika upoznati se s najbogatijom fizičkom biblijsko–jezičkom kulturnom baštinom na hrvatskom prostoru pružili su članovima istraživačke grupe mogućnost sagledati širi kontekst i zahtjeve biblijskih prijevoda, a raznovrsni i veoma korisni moduli biblijskog softvera Accordance jedan su od najprikladnijih i najobuhvatnijih alata za rad s izvornim tekstom, dok su rasprave i bogate diskusije među članovima istraživačke biskupije pokazale potrebu za suradnjom i korist od takvih susreta i zajedničkog rada.

T. B.