U norveškom glavnom gradu Oslo održan je, od 31. svibnja do 3. lipnja 2022., susret sveučilišnih profesora i drugih osoba angažiranih na području ekumenskog i međureligijskog dijaloga na prostorima jugoistočne Europe. Susret je organiziran povodom završetka četverogodišnje inicijative „Dijalog preko granica Zapadnog Balkana“ (Dialogue across borders of Western Balkans), koju je pokrenula luteranska Norveška crkva (Church of Norway) s financijskom podrškom norveškog Ministarstva vanjskih poslova. Prvotna nakana ove inicijative bila je međusobno povezati vjerske poglavare Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije te podržati ih u njihovim ekumenskim i međureligijskim nastojanjima kao doprinos pomirenju i suživotu u ovom dijelu Europe, koji je još uvijek opterećen poslijeratnim traumama i međuetničkim napetostima. Inicijativu su vodili mons. Ole Christian Kvarme, umirovljeni biskup Osla i profesor biblijskih znanosti, koji je dugi niz godina sudjelovao u mirotvornim procesima na Bliskom istoku, te gospodin Stein Villumstad, dugogodišnji generalni tajnik Europske sekcije Religions for Peace, najveće međunarodne međureligijske organizacije sa sjedištem u New Yorku, koja je ujedno i savjetodavno tijelo pri Ujedinjenim narodima.

Konzultirani vjerski poglavari Katoličke crkve, Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji formalno su podržali ovu dijalošku inicijativu Norveške crkve, ali je većina njih zaključila da je „još prerano“ za regionalnu suradnju na takvoj službenoj religijskoj razini. Iz tog razloga inicijativa je prešla na akademsku i civilnu razinu okupljajući tridesetak osoba, većinom sveučilišnih profesora, ali također vjerskih službenika i pojedinaca aktivno uključenih u ekumenski i međureligijski dijalog u svojoj zemlji i široj regiji. Tijekom dvije godine međusobnog kontaktiranja upriličeno je nekoliko bilateralnih i višelateralnih susreta uživo ili preko online sesija te jedan radni sastanak koji se održao 18. rujna 2021. na Sveučilištu u Rijeci.  

Susret u Oslu organiziran je u znak zahvale sudionicima tog dijaloškog procesa, ali je ujedno  bio i konzultacijske naravi u vidu nastavka suradnje. Na njemu je ukupno sudjelovalo deset osoba iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije: prof. dr. sc. Nedžad Grabus, sarajevski muftija i redoviti profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, prof. dr. sc. Darko Tomašević, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, izv. prof. dr. sc. Aid Smajić, prodekan za međunarodnu suradnju na Fakultetu islamskih nauka Sveučilišta u Sarajevu, gospodin Senaid Kobilica, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj, gospodin Igor Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge i dugogodišnji viši savjetnik u Međureligijskom vijeću Bosne i Hercegovine, doc. dr. sc. Rade Kisić, profesor ekumenske teologije na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, gospođa Carolyn Boyd Tomasović, voditeljica Ekumenske inicijative žena u Omišu, doc. dr. sc. Tomislav Kovač, pročelnik Katedre fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Zoran Grozdanov sa Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Nebojša Zelić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i voditelj Centra za studije mira i sukoba pri Sveučilišta u Rijeci. Nekoliko pozvanih osoba se ispričalo što se nisu mogli pridružiti susretu u Oslu poradi drugih obveza.

Službeni dio svog boravka sudionici su započeli u srijedu 1. lipnja posjetom Holmenkollen kapeli, čuvenoj drvenoj kapeli sagrađenoj 1903. godine na istoimenom brdu iznad Osla i važnom simboličnom mjestu za stanovnike norveške prijestolnice. U prostorijama kapele sudionici su imali prvi sastanak na kojem su se međusobno bolje upoznali i zajedno se osvrnuli na dosadašnju suradnju u sklopu inicijative Norveške crkve. Ostali susreti su se održali u „Crkvenoj kući“ (Kirkens Hus), zajedničkoj zgradi u središtu Osla koju dijeli petnaestak crkvenih i drugih vjerskih, uključujući i nekršćanskih, organizacija. Tu su održane dvije radne sesije, najprije s vlč. Erhardom Hermansenom, generalnim tajnikom Kršćanskog vijeća Norveške, zatim s gospođom Ingrid Rosendorf Joys, generalnom tajnicom Vijeća vjerskih i svjetonazorskih zajednica u Norveškoj. Na tim sesijama razgovaralo se, između ostaloga, o različitim modelima odnosa Crkve i države u europskim zemljama te o ulozi i međusobnoj suradnji vjerskih zajednica u Norveškoj. Drugi dan, četvrtak 2. lipnja, bio je u cijelosti posvećen internim konzultacijama sudionika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije o mogućnostima i načinima njihove daljnje suradnje. Isti dan upriličena je svečana večera s mons. Olavom Fykseom Tveitom, predsjedajućem biskupom Norveške crkve, i gospođom Kristinom Melsom, ravnateljicom odjela norveškog Ministarstva vanjskih poslova za jugoistočnu Europu. Zadnji dan, petak 3. lipnja, organiziran je posjet Teološkom fakultetu Sveučilišta u Oslu i Kongregacijskom fakultetu (Menighetsfakultetet), koji pripada Norveškoj crkvi i koji je vrlo cijenjena visokoškolska ustanova u Norveškoj. 

Svi sudionici Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije izrazili su spremnost za daljnju suradnju kako na akademskoj i međuvjerskoj, tako i na društvenoj i praktičnoj razini. Naglašeno je kako akademska ili znanstvena razina dijaloga mora više pratiti i pridonijeti implementaciji dijaloških inicijativa na civilnom području. Predloženo je, također, da dosadašnja dijaloška inicijativa Norveške crkve bude nastavljena u sklopu Master programa „Međureligijski studiji i izgradnja mira“, kojeg su pokrenuli i od ak. godine 2017./2018. zajednički vode Fakultet islamskih nauka Sveučilišta u Sarajevu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Sarajevu i Pravoslavni bogoslovni fakultet „Sveti Vasilije Ostroški“ u Foči Sveučilišta u Istočnom Sarajevu. Odlučeno je, također, da će se o značajnijim dijaloškim inicijativama koje će se zajednički poduzimati u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji informirati vjerske poglavare dotičnih zemalja i pozivati ih da se u njih uključe, kako bi svojim osobnim primjerom bili poticaj vjernicima i građanima svojih država i tako još učinkovitije pridonosili izgradnji pomirenja i skladnog suživota na ovim prostorima jugoistočne Europe.

Doc. dr. sc. Tomislav Kovač