Katedra ekumenske teologije, u današnjem smislu studijskog bavljenja drugim kršćanskim crkvama, njihovim doktrinarnim i obrednim različitostima i komplementarnostima, poviješću njihovih međusobnih odnosa i nastojanjima oko većeg stupnja jedinstva Crkve, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu formalno je osnovana 1918. godine, a i dotada su se razni vidovi iz toga tematskog spektra obrađivali i uzimali u obzir u sklopu nastave predmeta drugih katedri. Osobita pažnja je, očekivano, posvećivana Istočnoj crkvi, zbog višestoljetne prisutnosti katolika bizantskog obreda i zbog graničnog zemljopisnog položaja sa zemaljama s većinskim pravoslavnim stanovništvom.

Zakonom od 12. rujna 1918. nadopunjen je članak 49. sveučilišnog zakona od 1874. i 1894. tako da je fakultet dobio dvije nove katedre – za „filozofsko-teološku propedeutiku“ i za „bogoslovlje istočne crkve“, kao i dvije učiteljske stolice – za crkveni slavenski jezik i za pedagogiku (usp. Spomenica akademičkog senata, Zagreb, 1925., 83-84). Kasnije je crkveni slavenski jezik, u raznim inačicama naziva, ušao u sastav Katedre ekumenske teologije na kojoj se do akademske godine 2020./2021. predavao kao obvezni predmet. Kada su se 1918. godine stekli formalnopravni i praktični uvjeti za funkcioniranje novoustanovljene katedre dekan Hugo Mihalović (Mihalovich) sazvao je 18. prosinca 1918. izvanrednu sjednicu sa samo jednom točkom dnevnog reda: „popunjenje prof. stolice za ‘bogoslovlje istočne crkve’“ te u zapisniku te sjednice čitamo: „Profesorski zbor zaključuje jednoglasno profesora dr^a Frana Griveca predložiti za stolicu iz bogoslovije (sic!) za istočnu crkvu“ (Arhiv Fakulteta, br. 195a/1918).

Sukladno tom zaključku, dekan je već 20. prosinca 2018. uputio dopis „Povjereništvu za bogoštovlje i nastavu“ u kojemu se, među ostalim, navodi: „Potpisani dekanat časti se priposlati slavnom povjereništvu prijepis zapisnika izvanredne sjednice od 18. o. mj., u kojoj je prof. zbor bogosl. Fakulteta jednoglasno predložio dr^a Franju Grivca za profesora novoosnovane stolice bogoslovlja istočne crkve“ (Arhiv Fakulteta, br. 206/1918).

Ukazom nadležne državne vlasti od 24. ožujka 2019. dr. Grivec imenovan je „javnim redovitim profesorom bogoslovlja istočne crkve u bogoslovnom fakultetu hrv. sveučilišta u Zagrebu“ i „upućen, da se radi nastupa službe bezodvlačno predstavi rektoru i dekanu bogoslovnog fakulteta hrv. sveučilišta“, o čemu je dekanat izviješten dopisom kraljevskog banskog savjetnika od 9. travnja 1919. (usp. Arhiv Fakulteta, br. 86/1919). Dekanat je dopisom od 23. travnja 1919. dr. Grivecu javio da je sukladno članku 54. sveučilišnog zakona predavanja dužan držati na hrvatskom jeziku i to, kao redoviti profesor, najmanje osam sati (usp. Arhiv Fakulteta, br. 91/1919). Iz Zapisnika IV. redovite sjednice održane 29. travnja 2019. vidljivo je da je na njoj bio prisutan i dr. Grivec (usp. Arhiv Fakulteta, Zapisnik IV. redovite sjednice od 29. travnja 1919.).

Želeći razvijati i osnažiti znanstvenu dimenziju teološkog studija na Fakultetu profesorski zbor je 1919. također predložio vladi „da se osnuje znanstveni teološki seminar, koji bi uvodio slušače u više i temeljitije njegovanje bogoslovnih znanosti i upućivao ih u formu i metodu naučnog rada“, te je s odobrenjem vlade 27. listopada 1919., kao jedno od šest odjeljenja novoosnovanog znanstveno-teološkog seminara naveden i „seminar za istočno bogoslovlje“ (usp. Spomenica akademičkog senata, Zagreb, 1925., 84.).

Kada se u literaturi susretne podatak da je Katedra ekumenske teologije osnovana 1974., valja imati u vidu da se time ne misli na osnivanje nove katedre nego na statutarno preimenovanje, pretvorbu i pokoncilsko osuvremenjenje već 1918./1919. osnovane postojeće Katedre istočnog bogoslovlja.

To je osobito jasno vidljivo iz dopisa dekana KBF-a dr. Tomislava Janka Šagi-Bunića Fakultetskom vijeću od 2. prosinca 1970. u kojem piše: „Poslije smrti red. prof. dr. Jurja Pavića povjerena je na sjednici Fakultetskog vijeća dne 14. I. 1964. (akt br. 39/1964 od 27. I. 1964.) potpisanome briga za katedru Istočnog bogoslovlja koja je novim fakultetskim Statutom pretvorena u katedru Ekumenske teologije. Ujedno je na toj sjednici bio izabran asistentom pri istoj katedri g. Josip Turčinović. Kako je u međuvremenu dr. Josip Turčinović postigao mjesto sveučilišnog docenta pri istoj katedri, držim da više nije potrebno da ja vodim brigu oko spomenute katedre. Stoga predlažem Vijeću da se u smislu čl. 26 § 2 raspiše natječaj za mjesto Predstojnika (prefekta) katedre Ekumenske teologije“ (Arhiv Fakulteta, br. 512/1970). Iz dopisa je nedvojbeno: ne radi se o osnutku nove katedre, nego o pretvorbi već postojeće katedre, pri čemu Šagi-Bunić sebe već u tom dopisu potpisuje kao „v.d. prefekta katedre Ekum. teologije“ (usp. Isto).

Fakultet dakle u svojoj internoj službenoj korespondenciji već 1970. Katedru ne naziva više „katedrom istočnog bogoslovlja“, nego – sukladno terminologiji „novoga fakultetskoga Statuta“ – „katedrom ekumenske teologije“. Ipak, budući da je sam postupak usklađivanja Statuta s apostolskom konstitucijom Normae quedam i odobrenja od strane nadležne rimske Kongregacije potrajao sve do 1973./1974., u javnoj je sferi, primjerice u redu predavanja 1972./1973., još uvijek navođen naziv „Seminar za istočno bogoslovlje“, a te su okolnosti i razlog navođenju podatka da je Katedra „osnovana“ 1974. godine.

 Naziv „katedra ekumenske teologije“ u Redu predavanja koristi se tek od 1973./1974. Navedena je kao jedna od ukupno jedanaest nabrojenih katedri, na osmom mjestu (usp. Raspored akademske godine 1973-1974, Zagreb, 1973., 13), a ispod naziva Katedre naveden je kao njen „pročelnik“ (u međuvremenu se, u skladu s instrukcijama Kongregacije, odustalo od naziva „prefekt“ i „predstojnik“: usp. Arhiv Fakulteta, br. 497/1972) i „promicatelj specijalizacije“ doc. dr. Josip Turčinović (usp. Raspored akademske godine 1973-1974, Zagreb 1973., 13). Raspored te akademske godine donosi i „Smjerove progresivne specijalizacije“, s bilješkom: „Za pojedini smjer vodi brigu određena katedra“, a drugi među sedam navedenih smjerova specijalizacije opisan je riječima: „Ekumenska pitanja, s osobitim osvrtom na bližnje istočne crkve. – Katedra ekumenske teologije“ (usp. Isto, 14). Uz to što se predmet Ekumenska teologija predavala kao obvezni predmet na filozofsko-teološkom studiju, od akademske godine 1996./1997. počela se predavati – također kao obvezni predmet – i na Katehetskom institutu KBF-a, isprva na 4. a kasnije na 3. godini studija.

Za prvog voditelja Katedre osnovane 1918. imenovan je 1919. dr. Fran Grivec iz Ljubljane. Nakon što je 1919. u Ljubljani osnovano sveučilište on je 1920. pozvan na tamošnji Teološki fakultet, pa Katedru istočnog bogoslovlja u Zagrebu 1921. preuzima dr. Aurelije Palmieri, do 1923. Poslije njega 1924. na Katedru dolazi dr. Janko Šimrak, kojemu služba na KBF-u prestaje 1944. te ga iste godine nasljeđuje dr. Juraj Pavić, do 1962./1963. Nakon Pavićeve smrti za područje istočnog bogoslovlja od 1963./1964. do 1969./1970. skrbi dr. Tomislav Janko Šagi-Bunić, osobno držeći jedan sat istočnog bogoslovlja, dok dva sata istočnog bogoslovlja i ostale predmete na Katedri predaje dr. Josip Turčinović. Šagi-Bunić je 1970./1971. predao sve predmete i Katedru u cjelini Turčinoviću koji otada u potpunosti skrbi za nju, do 1973./1974. kao predstojnik „seminara za istočno bogoslovlje“, a potom, nakon reforme Statuta, do 1990./1991. kao pročelnik „katedre ekumenske teologije“. Nakon Turčinovićeve smrti, od 1991./1992. do 1999./2000., za Katedru je nadležan dr. Ivan Golub u svojstvu vršitelja dužnosti pročelnika Katedre. Na Katedri 1990./1991. predaje dr. Ratko Perić, a 1991./1992. „suplira“ dr. Tomislav Zdenko Tenšek. Na Katedru 1992./1993. dolazi dr. Juro Zečević-Božić (OCD) koji je na njoj od 2000./2001. do 2022./2023. obnašao službe pročelnika Katedre i predstojnika Instituta za ekumensku teologiju i dijalog „Juraj Križanić“ KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, koji nakon umirovljenja zbog zakonske starosne dobi, od 1. listopada 2023. na Katedri nastavlja djelovati kao vanjski suradnik. Institut, osnovan 1985., djeluje pri Katedri, a prigodno je objavio ekumenski časopis Poslušni Duhu. Od 1991./1992. do 2021./2022. na Katedri je djelovao i dr. Petar Bašić (TOR), u akademskoj godini 2022./2023. na Katedri kao viši asistent počinje predavati dr. Ivan Pleše (OCD).