Socijalni nauk Crkve se u različitim zemljama različito razvijao što je najvećim dijelom utjecalo na osnivanje katedri i drugih ustrojbenih jedinica koje su se bavile socijalnim naukom Crkve. Socijalna enciklika pape Lava XIII. Rerum novarum (15. V. 1891.) proizvela je dva važna učinka: a) Crkva teološkim govorom ulazi u raspravu o radničkom pitanju kao socijalnom pitanju i time naznačuje odnos Crkve i teologije prema svijetu; b) unutar Crkve otvorila je prostor za organizirano teološko proučavanje socijalne problematike što je teološka učilišta potaknulo na otvaranje katedri ili instituta socijalnog nauka Crkve, odnosno socijalne etike što je specifično za njemačko govorno područje.
Primjerice, 1893. godine na Katoličkome teološkom fakultetu u Münsteru, Njemačka, osniva se prva Katedra za kršćanski socijalni nauk (Christliche Gesellaschaftslehre) pod vodstvom Frantza Hitzea. Godine 1901. austrijski biskupi su odredili da se u svim sjemeništima – bogoslovijama treba predavati socijalni nauk Crkve. Prema tome, na njemačkom govornom području velika pozornost se posvećuje organiziranom teološkom proučavanju socijalne problematike.

Dugačak put do osnivanja Katedre: nazivi predmeta i imena nastavnika

Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (KBF) bio je dugačak put od prvih naznaka i kolegija koji su se bavili tom tematikom do institucionalnog osnivanja Katedre 2000. godine. Dvije stvari označavaju taj razvojni put: prva se odnosi na povezanost etičko-moralne i socijalne tematike. Naime, socijalna tematika pod teološkim vidom se postupno razvijala unutar Katedre moralne teologije, dok 90-ih godina dvadesetoga stoljeća u hrvatskoj crkvenoj i teološkoj javnosti nisu sazreli uvjeti za osnutkom nove Katedre socijalnoga nauka Crkve. Druga važna stvar u razvoju teološke socijalne misli u Hrvatskoj jesu različiti pristupi, nazivi predmeta kao i imena nastavnika koji su ih predavali,  što je vidljivo iz onoga što slijedi.

Prvi kolegij pod nazivom «De socialismo et communismo» uveden je ak. god. 1898./99., a predaje ga Josip Pazman. Sljedeće akademske godine (1899./1900.) isti profesor predaje kolegije «Socijalno pitanje» i «Sociologija». Jedno vrijeme je socijalnu problematiku pod nazivom «Sociologija» (1920./21.–1923./24.) predavao Augustin Juretić. Najvažnije ime koje se prije Drugog svjetskog rata vezuje uz tu tematiku jest Milan Ivšić koji kontinuirano od 1925./26. do 1941./42. predaje socijalnu tematiku u kolegijima: «Sociologija», «Agrarna politika» i «Principi sociologije». Nakon njega, kolegij koji mijenja imena (Sociologija, Načela kršćanske sociologije, Katolička društvena nauka) predaje Andrija Živković (1942./43.–1947./48., 1951./52 i 1952./ 53.). U tom razdoblju kolegij su predavali i neki drugi profesori, primjerice Josip Salač (1949./50.–1951./52.), kao i Ivan Kozelj (1953./54.) Iza Andrije Živkovića dolazi dr. Jordan Kuničić (1956./57.–1973./74). U razdoblju od 1974./75 do 1976./77. kolegij Katoličku društvenu nauku predaje asist. Dr. Niko Kličan. Nakon toga, od ak. god. 1977./78. kolegij «Društveni nauk Crkve» predaje dr. Marijan Valković.

Ak. god. 1991./1992.  događa se važna promjena u odnosu na pristup  teološkoj socijalnoj tematici na KBF-u. Naime, od te godine kolegij «Društveni nauk Crkve» (kako se tada zvao) premješta se iz završne VI. odnosno Pastoralne godine u IV. godinu studija. Time je sam Fakultet  u svojoj tadašnjoj reformi studija ukazao na važnost teološke obrade socijalne problematike za studente teologije. Tako da od ak. god. 1991./92. do odlaska u mirovinu 1997./98. Marijan Valković predaje «Društveni nauk Crkve I», a Stjepan Baloban «Društveni nauk Crkve II». Ujedno se u V. godini oblikuje kolegij «Teološka socijalna etika» koji do odlaska u mirovinu predaje Marijan Valković.

Nakon što je u ožujku 2000. godine osnovana, tada najmlađa, Katedra socijalnog nauka Crkve koja u svojem naslovu ima naziv socijalni nauk Crkve, kolegij 2004. godine mijenja naziv u socijalni nauk Crkve. Nova Katedra uz kolegij «Socijalni nauk Crkve I» i «Socijalni nauk Crkve II» ima kolegij «Teološka socijalna etika» te tada izborne predmete «Ljudska prava i socijalni nauk Crkve», «Kršćani i civilno društvo», «Kršćanski caritas i socijalno zagovaranje».

Nakon uspostave nove Katedre koja će se baviti socijalnom problematikom pod teološkim ali i interdisciplinarnim vidom kao i aktualnosti socijalnog nauka Crkve u društvenom i crkvenom životu 90-ih godina dvadesetoga stoljeća te ustanovljenja Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve kao ustanove Hrvatske biskupske konferencije (1996.), stvoreni su uvjeti na temelju kojih se pod teološkim i jezičnim vidom moglo utemeljeno opredijeliti za naziv socijalni nauk Crkve. Premda će na hrvatskom govornom području i dalje određeni teolozi upotrebljavati naziv društveni nauk Crkve, koji je nastao u vremenu komunizma, teološke analize i rasprave pokazale su da na hrvatskom jeziku naziv socijalni nauk Crkve najbolje odgovara onome što Katolička Crkva shvaća pod svojim socijalnim naukom. To je još jedan doprinos stvaranju hrvatske teološke terminologije.   

Nakon osnivanja Katedre socijalnog nauka Crkve (2000.) uz Stjepana Balobana koji je prvi pročelnik Katedre i predaje kolegije «Socijalni nauk Crkve I» i «Teološka socijalna etika», Tonči Matulić predaje «Socijalni nauk Crkve II», a izborni kolegij «Ljudska prava i socijalni nauk Crkve» do ak. god. 2007./2008. predaje Marijan Biškup. Od ak. god. 2008./09. taj izborni kolegij predaje Dubravka Petrović Štefanac, vanjska suradnica na Katedri.

Silvija Migles je u svojstvu znanstvenog novaka zaposlena kao asistent na Katedri socijalnog nauka Crkve KBF-u od 2005. godine. 2011. godine je doktorirala s temom Teološka misao Marijana Valkovića u razvoju crkvenog i društvenog života u Hrvatskoj. Od ak. god. 2008./09. kontinuirano predaje kolegije iz socijalnog nauka Crkve i moralne teologije.

U reformi studija na Fakultetu od ak. god. 2021./22. obvezni kolegiji «Socijalni nauk Crkve I» i «Socijalni nauk Crkve II» mijenjaju nazive u «Uloga i značenje socijalnog nauka Crkve» (Stjepan Baloban) i «Socijalni dokumenti Crkve» (Tonči Matulić/Ante Bekavac). Obvezni kolegij «Teološka socijalna etika» zadržava svoj naziv, a od ak. god. 2019./20. predaje ga Silvija Migles.

Na Teologiji u Rijeci, kao područnom studiju KBF-a, do njezina zatvaranja (2023./24.)  predmete iz Katedre socijalnog nauka Crkve predaje Jerko Valković.

Razvoj socijalnog nauka Crkve na KBF-u u Zagrebu do ustanovljenja Katedre kao ustrojbene jedinice znanstveno-nastavnog rada na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu imao je dugačak put. Razlog ustanovljenja Katedre socijalnog nauka Crkve na KBF-u u Zagrebu treba tražiti u pojačanom zanimanju kako društvene tako i crkvene javnosti za socijalni nauk Crkve nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990. godine. S jedne strane, brojna predavanja, socijalne tribine, organizirani skupovi kao i osnivanje Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK (počeo s radom u studenom 1997. godine) budili su svijest i tražili organizirano teološko promišljanje socijalne problematike. S druge strane, nakon Drugog vatikanskog koncila, a posebno sa papom Ivanom Pavlom II., socijalni nauk Crkve dobiva sve više na značenju u praktičnom i teoretskom promišljanju suvremene crkvene i društvene situacije. U tom kontekstu značajan je prvi dokument posvećen isključivo socijalnom nauku Crkve: Socijalni nauk Crkve u svećeničkom obrazovanju (Zbor za katolički odgoj, 1988.), koji vidi socijalni nauk Crkve kao autonomnu teološku disciplinu sa snažnim interdisciplinarnim obilježjem: «Koliko god da se taj nauk oblikovao tijekom 19. stoljeća kao dopuna traktatu moralke koji govori o kreposti pravednosti, vrlo brzo zadobio je znatnu samostalnost što je bila posljedica neprekidna organskog i sustavnog razvoja moralnog promišljanja Crkve nad novim i složenim društvenim pitanjima. Zato se može reći da socijalni nauk ima vlastitu samobitnost s dobro omeđenim teološkim obličjem» (br. 4).

U drugom crkvenom dokumentu posvećenom socijalnom nauku, Kompendiju socijalnog nauka Crkve (2004. godine) snažno se naglašava upravo interdisciplinarna dimenzija socijalnog nauka. U tom kontekstu Katedra socijalnog nauka Crkve na KBF-u u Zagrebu može pružiti različite mogućnosti suradnje s drugim sastavnicama Zagrebačkog sveučilišta. Upravo je preko Katedre socijalnog nauka Crkve bilo moguće na KBF-u organizirati poslijediplomski specijalistički studij pod nazivom Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje (2004.–2006.), a unutar Katedre socijalnog nauka Crkve vođena su dva znanstveno-istraživačka projekta čiji je voditelj bio pročelnik Katedre Stjepan Baloban: Teološko fundiranje solidarnosti u hrvatskom društvu (0203007) (2002.–2006.) i Supsidijarnost u hrvatskom društvu (203-1941533-0732)(2007.–2013.).

Katedra socijalnog nauka Crkve kao i njezini nastavnici i suradnici otvoreni su za različite oblike interdisciplinarne suradnje.

European Values Study (EVS) projekt

The European Values Study (EVS) – Europsko istraživanje vrednota/Europska studija vrednota je međunarodni longitudinalni znanstvenoistraživački projekt koji su 1981. godine inicirali Jan Kerkhofs (Katoličko sveučilište u Louvenu, Belgija) i Ruud de Moor (Sveučilište Tilburg, Nizozemska). Dosad je provedeno pet istraživačkih valova (1981., 1990., 1999., 2008. i 2017.). U posljednjem EVS 2017. valu sudjelovalo je 39 europskih zemalja sa oko 70 000 ispitanika.

Hrvatska se u ovaj ambiciozni projekt uključila 1998. godine preko Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dugogodišnji voditelj toga projekta za Hrvatsku (1998.–2019.) bio je prof. dr. sc. Josip Baloban, ujedno i pročelnik Katedre pastoralne teologije (1993.–2019.). Po odlasku u mirovinu, vodstvo projekta preuzima prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve (rujan 2019. – prosinac 2022.), a u prosincu 2022. Fakultetsko vijeće KBF-a imenovalo je novom voditeljicom izv. prof. dr. sc. Silviju Migles.

Po svojoj osnovnoj koncepciji EVS se fokusira na temeljne vrednote u veoma važnim sferama čovjekovog osobnog, obiteljskog i društvenog života. Sukladno tome istražuju se religija i moral, društvo i politika, brak i obitelj, uloga spolova, rad i slobodno vrijeme, prijatelji, seksualnost, solidarnost i obrazovanje. EVS projekt je model interdisciplinarne suradnje znanstvenika iz humanističko-društvenog područja Sveučilišta u Zagrebu, ali i šire (teologa, sociologa, pravnika, politologa, psihologa i metodičara). EVS projektom KBF daje svoj vrijedan doprinos Katoličkoj Crkvi i cjelokupnom društvu u Hrvatskoj u bistrenju i učvršćivanju temeljnih čovjekovih vrednota. Istodobno daje doprinos novoj evangelizaciji u povijesnom kontekstu koji je u trajnoj transformaciji. U tom povijesnom kontekstu sve više se nazire rascjep između Evanđelja i moderne kulture i postupno se pretvara u dramu vremena u kojem živimo.

Hrvatski istraživački EVS tim svoje rezultate objavljuje u znanstvenim knjigama,  časopisima Bogoslovska smotra i Društvena istraživanja, kao i u različitim časopisima i zbornicima na hrvatskom i stranim jezicima.