Katedra Svetoga pisma Novog zavjeta bavi se proučavanjem novozavjetne literature i Biblijske teologije Novoga zavjeta. U tom smislu znanstveno istraživanje na ovoj Katedri obuhvaća sljedeću strukturu:

• Uvod istražuje povijest, okolnosti, mjesto i vrijeme nastanka pojedinog spisa, pitajući se o njegovu autoru.
• Egzegeza se bavi proučavanjem konkretnih tekstova, ispitujući faze njihova nastanka, počevši od usmene predaje pa sve do konačnog redaktora. Ona otkriva sličnosti, ali i razlike novozavjetnih spisa (posebice evanđelja), i to s obzirom na njihovu formu, sadržaj, značenje i cilj. Tu uglavnom završava rad egzegeze.
• Biblijska teologija Novoga zavjeta nastavlja taj posao. Ona mora uzeti u obzir tu raznolikost, ali ipak tragati za temeljnim teološkim mislima i smjernicama, jer je njezin cilj uvijek sinteza. Ona se, doduše, mora služiti historijsko-kritičkom metodom, kao i egzegeza, upotrebljavajući pritom pojmove koje nude sami novozavjetni spisi.

Preduvjet studija je poznavanje grčkoga biblijskog jezika.

U tu svrhu katedra nudi obvezatne i izborne predmete kao i (pro)seminare:

Obvezatni predmeti:

Uvod i egzegeza NZ I (Sinoptici i Djela apostolska) – obuhvaća sinoptička evanđelja (Marko, Matej, Luka) i Djela apostolska.
Uvod i egzegeza NZ II (Ivanovski spisi) – obuhvaća Ivanovo evanđelje, tri Ivanove poslanice i knjigu Otkrivenja.
Uvod i egzegeza NZ III (Pavlove i druge poslanice) – razlikujemo autentične Pavlove poslanice (Rimljanima, 1 Korinćanima, 2 Korinćanima, Galaćanima, Filipljanima, 1 Solunjanima, Filemonu), deuteropavlovske (Efežanima, Kološanima, 2 Solunjanima), pastoralne (1 Timoteju, 2 Timoteju, Titu) i ostale (Hebrejima, Jakovljeva, 1 Petrova, 2 Petrova, Judina).
Biblijska teologija Novoga zavjeta – budući da oblik i sadržaj tvore cjelinu, literarna struktura je neposredni izraz teološkog oblikovanja, teologiji pojedinog spisa pripada odlučujuće značenje za cjelokupno njegovo shvaćanje. Sintetičku, pak, viziju dobivamo na primjeru velikih novozavjetnih tema (kristologija, soteriologija, pneumatologija, ekleziologija, eshatologija).
Grčki jezik I – za početnike (deskriptivna gramatika).

Grčki biblijski jezik – prevođenje novozavjetnih tekstova.

Izborni predmeti:

Intertestamentarna literatura – predmet nudi uvod u bogatu židovsku literaturu koja ne spada u biblijski kanon, a važna je za bolje poznavanje židovske, ali i ranokršćanske povijesti.
Josip Flavije i Novi zavjet – polazeći od toga da je Josip Flavije suvremenik Novoga zavjeta, njegova djela predstavljaju dragocjene izvore za bolje razumijevanje novozavjetnih spisa.
Pavlov lik u Djelima apostolskim – Pavao iz Djela apostolskih (ni)je Pavao iz poslanica: Djela apostolska i autentične Pavlove poslanice kao biografska i teološka građa.

Proseminar (samo za studente 1. godine):

Uvod u rad s biblijskim tekstovima – povijest i kritika teksta (zimski semestar), biblijska metodologija (ljetni semestar).

Seminar:

Novozavjetne prispodobe – (poželjno poznavanje njemačkog jezika).