Izlaganja na mariološko-marijanskom kongresu HMI-a u Travniku

„Gospina Bosna – pod okriljem ‚Rajske Djeve‘“ tema je kongresa koji se u organizaciji Hrvatskoga mariološkoga instituta KBF-a održao u KŠC „Petar Barbarić“ u Travniku, od 10. do 13. svibnja. U petak 11. svibnja pozdravne govore uputili su u ime domaćina i organizatora: doc. dr. sc. s. Valerija Kovač tajnica HMI-a, don Željko Marić rektor KŠC “Petar Barbarić”, dr. sc. Danimir Pezer dekan Franjevačke teologije Sarajevo, prof. dr. sc. Darko Tomašević dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, prof. dr. sc. Ivan Karlić predstojnik HMI-a, mons. dr. sc. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski i mons. dr. sc. Pero Sudar pomoćni biskup vrhbosanski. Pročitana je i pismena čestitka mons. dr. sc. Tome Vukšića vojnog ordinarija u BiH.

Tijekom dana održano je dvanaest izlaganja o mariološko-marijanskim temama vezanima za štovanje Marije u Bosni i Hercegovini. U prvom bloku predavanja, koje je moderirala doc. dr. s. Valerija Kovač, govorilo se o marijanskim svetištima u Bosni i Hercegovini. Fra Petar Lubina predstavio je nastanak, osobitosti i ulogu marijanskih svetišta u Olovu, Komušini, Rami i na Stupu. Mons. dr. Pero Sudar, na temelju usmene predaje (jer pisana predaja ne postoji), govorio je o hodočašćima i pobožnosti u svetištu Gospe od Kondžila u povijesti i danas. Dr. fra Slavko Topić je izlagao o svetištu Gospe Olovske s naglaskom na značenju procesija, ozdravljenja i drugih čudesa koja su se događala kroz povijest. Doc. dr. sc. fra Daniel Patafta prezentirao je Olovske tragove u Iloku u 18.  stoljeću zaključivši da je slika Gospe Olovske preseljena u Ilok, ali se u jednakoj mjeri nije prenijela i sama pobožnost.

U drugom bloku predavanja, koje je moderirao prof. dr. sc. Ivan Karlić, o razvoju svetišta Kraljice mira u Hrasnom govorio je mr. sc. don Ivan Turudić, stavivši naglasak na važnost molitve za mir kao razlog i cilj utemeljenja samoga svetišta. Prof. dr. sc. Niko Ikić analizirao je pastoralne poslanice nadbiskupa Josipa Stadlera, iz kojih je naglasio značajke mariologije i osobne pobožnosti prvoga vrhbosanskoga nadbiskupa. Dipl. theol. Lidija Miler predstavila je lik Majke Božje prema životu i spisima bl. Ivana Merza. Doc. dr. sc. Jasminka Brala-Mudrovčić analizirala je lik BDM u djelima fra Matije Divkovića, koja su pisana s ciljem poučavanja puka u pobožnosti, duhovnom i moralnom životu.

Nakon predavanja razvila se veoma zanimljiva rasprava, u kojoj je među ostalima, osvrtom na obrađene teme, dao značajan doprinos mons. Perić.

U poslijepodnevnom, trećem bloku predavanja, koje je moderirao fra Petar Lubina, predstavljena su književno-glazbena djela s marijanskom tematikom. Dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek izlaganjem i kratkim filmskim isječkom predstavila je kraljicu Katarinu Kosača Kotromanić i njezino zavjetno hodočašće Gospi Jezerskoj u benediktinskoj opatiji na Mljetu. Prof. dr. sc. Ivan Karlić i mag. theol. Milan Gelo analizirali su iz mariološke perspektive Franjin pozdrav BDM, molitvu koja je bila raširena i po franjevačkim samostanima u Bosni. Biserka Draganić iznijela je ulomke molitvenih pjesama u čast Mariji iz lirike bosansko-hercegovačkih pjesnika. Kristina Repar se osvrnula na neke marijanske pjesme iz izabranih pjesmarica.

U subotu 13. svibnja, u četvrtom bloku predavanja, koja je moderirao doc. dr. sc. fra Daniel Patafta, predstavljene su mariološko-marijanske teme primijenjene u različitim područjima. Rektor Katoličkog školskog centra mr. sc. don Željko Marić analizirao je oblike pobožnosti koje su u sjemeništu u Travniku započeli oci isusovci, a njeguju se do danas. Dr. Sc. Mirela Hrovatin i student teologije Rafael Mlinar su iz perspektive kulturne antropologije izlagali o pobožnosti vjernika katolika na području Banjolučke biskupije, na primjeru studije koju su proveli u mjestu Ljubija. Doc. dr. sc. s. Valerija Kovač i mag. theol. s. Tea Barnjak predstavile su zastupljenost i sadržaj mariološko-marijanskih tema u reviji „Svjetlo riječi“, posebno kroz biblijski govor o Mariji, prigodno odabrane teme, marijanska svetišta i likovno-umjetnički izričaj. Dr. sc. Hrvoje Kalem analizirao je lik Marije u djelima nadbiskupa Ivana Šarića: u komentarima Novoga zavjeta, u izabranim propovijedima i okružnicama te u njegovu pjesništvu.

Peti blok predavanja moderirala je doc. dr. sc. Andrea Filić. O liku Bogorodice u usmenoj tradiciji Ukrajinaca i njegovoj prisutnosti kod grkokatolika u Bosni i Hercegovini, na temelju empirijski provedenog istraživanja, govorila je mag. theol. s. Emanujila Vishka. Izv. prof. dr. sc. Marija Pehar i student poslijediplomskog studija Siniša Mujabašić istražili su i kritički se osvrnuli na marijansku religioznu praksu muslimana u svetištima u BiH, posebno u Olovu, Komušini i na Stupu. O povijesti i značenju nekadašnje crkve sv. Marije, danas spomenika kulture, u Jajcu izlagao je doc. dr. sc. Anto Barišić. Zadnje predavanje bilo je posvećeno Seoničkoj Velikoj Gospi – najstarijem hodočasničkom mjestu u Duvanjskom kraju, a održao ga je dr. sc. Zvonko Džankić.

Na završetku izlaganja trećega dana, predstojnik HMI-a prof. dr. sc. Ivan Karlić dao je zaključni osvrt na obrađene teme i naznačio perspektive u kojima se može razviti daljnji rad kako održanoga kongresa tako i Hrvatskoga mariolškoga instituta u cijelosti.

S. Valerija Kovač