Održan međunarodni znanstveni skup bibličara „Metodologija biblijskog prijevoda“ u sklopu provedbe istraživačkog znanstvenog projekta “Egzegetski instrumentarij Novoga zavjeta”
Međunarodni znanstveni skup bibličara „Metodologija biblijskog prijevoda“ u sklopu provedbe istraživačkog znanstvenog projekta “Egzegetski instrumentarij Novoga zavjeta”, nositelj kojega je Katolički bogoslovni fakultet, a financiran je iz sredstava Hrvatske zaklade za znanost, održan je u petak i subotu, 15. i 16. studenoga 2024. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Simpozij je održan u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suorganizatora Teološkog fakulteta Univerze u Ljubljani, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta “Sveti Klement Ohridski” Skopje. Na simpoziju je predstavljeno sveukupno 20 izlaganja od kojih su 2 bila pozivna predavanja: dr. sc. Marco Zappella i prof. dr. sc. Nataša Pavlović.
Na početku voditelj projekta “Egzegetski instrumentarij Novoga zavjeta”, izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski pozdravio je sve prisutne te pozvao o. d. dekana Fakulteta da otvori simpozij. O. d. dekan Fakulteta, prof. dr. sc. Mario Cifrak izrazio je dobrodošlicu i zahvalu svima koje je ova tema privukla te je predavačima poželio plodonosna izlaganja i dobre diskusije te je time otvorio simpozij.
Prvi dan znanstvenog skupa započeo je izlaganjem član upravnog odbora Talijanskog biblijskog društva i glavni urednik časopisa “Rivista biblica”, a također i glavni urednik interlinearnog prijevoda “Nuovo Testamento interlineare. Greco, latino, italiano” (Edizione San Paolo, Cinisello Balsamo, 2014 [Nuova edizione riveduta e aggiornata]) dr. sc. Maria Zappella s temom Verso una traduzione interlineare del Nuovo Testamento in greco. Presupposti ermeneutici e sfide operative. (K interlinearnom prijevodu grčkog Novog. Hermeneutske pretpostavke i operativni izazovi”).
Zatim se dr. sc. Zrinka Jelaska bavila pitanjima raznih biblijskih prijevoda na hrvatski jezik s predavanjem na temu Između jezika i svrhe (hrvatskih) biblijskih prijevoda. Prof. dr. sc. Darko Tomašević imao je izlaganje na temu Prijevod pojmova povezanih sa svakodnevnim životom (zanati, društvene i religijske službe, poljoprivreda, trgovina…). Izlaganjem je pokušao analitičkom metodom pristupiti pojedinim pojmovima u Svetom pismu, a koji se tiču svakodnevnog života. Doc. dr. sc. Anđelo Maly bavio se temom novozavjetnih hapax legomena s naslovom »Najposlije, ričući kupio jaje« ili o prijevodu novozavjetnih hapax legomena, dok se doc. dr. sc. Miljenka Grgić u svojem izlaganju usredotočila na prevođenje novozavjetnih tekstova u kojima se uočava „ljudska slabost“ (usp. DV 13), to jest, onih Božjih riječi koje su nejasne, banalne, brutalne, sablažnjive ili teološki sporne s naslovom predavanja Pledoaje za biblizam – Verba Dei infirmitas humana! (usp. DV 13).
Poslije pauze izlaganje je imao doc. dr. sc. Ivan Majić na temu „Paradoksi u prijevodu – analiza Pavlovih paradoksalnih izraza u hrvatskim prijevodima Biblije”, a izlaganje je analiziralo korištenje paradoksa u pavlovskim spisima te njihovu prijevodnu funkcionalnost. Izv. prof. dr. sc. Silvana Fužinato u predavanju s naslovom Prijevod imena osoba Novoga zavjeta je predstavila najznačajnije statističke podatke popisa imena osoba Novoga zavjeta (imena koja se u Novome zavjetu pojavljuju samo jednom, odnos muških i ženskih imena, itd.). Doc. dr. sc. Bruna Velčić analizirala je odabrane tekstove iz New Revised Standard Version – Catholic Edition (NRSV-CE), inkluzivnog prijevoda objavljenog 1989. godine, a koji je 1991. dobio imprimatur od strane Američke biskupske konferencije te je svoj rad predstavila izlaganjem Inkluzivni jezik u prijevodima Svetoga pisma. Zadnji predavač u petak, 15. studenoga bio je prof. dr. sc. Mario Cifrak s predavanjem na temu Pavlov stil govora. Sintaksa Gal 2,1-10, izlažući o Pavlovom kolokvijalnom sofisticiranom grčkom jeziku koine, prošaranom stilskim elementima iz Septuaginte i tradicije sinagoge na grčkom govornom području. Nakon prvoga dana izlaganja uslijedila je rasprava.
Drugi dan znanstvenog skupa započeo je izlaganjem Upotreba i prijevod grčkih glagolskih vremena u Matejevom evanđelju. Izbor primjera, analiza novijih hrvatskih prijevoda i prijedlozi prijevoda izv. prof. dr. sc. Božidara Mrakovčića, koji je služeći se gramatikama istražio raznolikost upotrebe glagolskih vremena kako u grčkom tako i u hrvatskom jeziku te u skladu s time na izabranim primjerima analizirao koliko su noviji hrvatski prijevodi precizni i predložio određena poboljšanja. Dr. sc. Nada Babić imala je predavanje Velika i mala početna slova u biblijskim tekstovima dr. sc. Nade Babić. U izlaganju je bilo riječi o razlozima pisanja velikoga početnoga slova u biblijskim knjigama, i to u općim imenicama koje nisu vlastita imena te posvojnim pridjevima neizvedenima od osobnih imena, prezimena i etnika. Dr. sc. Ivan Benković pokušao je prikazati načine prevođenja grčkih riječi u Novom zavjetu koje se koriste za opis minerala, kamenja i metala s predavanjem naslova Prijevod naziva kamenja, minerala i metala u Novom zavjetu. Primjeri iz Knjige Otkrivenja. Izv. prof. dr. sc. Stipo Kljajić u svojem izlaganju Prijevod naziva mjera za dužinu, zapremninu i težinu analizirao je sve reference na mjere u Novom zavjetu, definirao njihove apsolutne vrijednosti te usporedio njihove prijevode na hrvatski jezik. Izv. prof. dr. sc. Arkadiusz Krasicki izlagao je na temu Glagoli emocija i kognitivni glagoli u prijevodima Ivanova evanđelja na poljski i hrvatski jezik.
U nastavku Simpozija izlaganje je imao dr. sc. Ivan Lovrić govoreći o Bibliji kao jednoj od najutjecajnijih knjiga uopće, čiji su prijevodi zaslužni za standardizaciju mnogih govornih jezika, ali i dalje ostaje prijeporna opravdanost svrstavanja Biblije u književnost/literaturu. Naslov njegovog izlaganja bio je Prevođenje Biblije kao književnog djela na primjerima iz sinoptičke tradicije. Izv. prof. dr. sc. Dubravko Turalija se u svojem izlaganju Arameizmi u Bibliji pozabavio prvenstveno aramejskom riječju cāp̄ār עָפָר (prašina) koju je preuzeo hebrejski pisac te njezinim izvornim značenjem. Dr. sc. Tomislav Zečević imao je izlaganje Prijevod čestica – primjer ἄρα οὖν, a doc. dr. sc. Đurica Pardon izlaganje na temu Zemljo, zemljo, zemljo, poslušaj riječ Jahvinu (Jr 22,29). Problematika prevođenja istoznačnica, sličnoznačnica i bliskoznačnica s posebnim osvrtom na prijevode pojma „zemlja. Ovaj drugi blok predavanja zaključio je izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski s temom Teološke pretpostavke i prevoditeljske kompetencije za biblijski prijevod, u kojoj je na temelju usporedbe hrvatskih prijevoda pokazao važnost razumijevanja Svetoga pisma kao riječi Božje, koja poprima oblik ljudskih riječi, no uvijek nosi Božju poruku spasenja svakom čovjeku.
Prof. dr. sc. Nataša Pavlović završila je Simpozij pozvanim predavanjem Suvremene teorije prevođenja kao okvir za biblijsko prevođenje pokazujući kako suvremene teorije prevođenja utječu i definiraju nove biblijske prijevode. Uslijedila je kratka rasprava kojom je simpozij i završio.
