Održani Akademski razgovori o Crkvenom raskolu iz 1054. godine

, ,

Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u utorak 14. travnja 2026., održani su Akademski razgovori na temu „Crkveni raskol iz 1054.“, u organizaciji Centra za proučavanje odnosa znanosti i religije (CePOZiR) Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom.

Predavanje su održali izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta i dr. sc. Ivan Pleše koji su okupljenima predstavili povijesne, teološke i društvene okolnosti jednoga od prijelomnih događaja u povijesti kršćanstva – raskola između Istočne i Zapadne Crkve 1054. godine. U svojim izlaganjima predavači su naglasili kako Veliki raskol nije bio izolirani događaj, nego vrhunac dugotrajnoga procesa obilježenog teološkim sporovima, pitanjem papinskoga primata, dodatkom Filioque i složenim političko-kulturnim odnosima između Rima i Carigrada.

Posebno zanimanje izazvao je dio izlaganja posvećen Focijevoj šizmi kao preteči raskola, kao i prikaz faza razvoja odnosa između Istoka i Zapada od 9. do 13. stoljeća. Predavači su istaknuli i suvremenu važnost razumijevanja raskola za današnji ekumenski dijalog između Katoličke i Pravoslavnih Crkava.

Događaj je okupio velik broj sudionika čime je potvrđen velik interes za teme crkvene povijesti i ekumenskih odnosa. Nakon izlaganja razvila se sadržajna i dinamična rasprava u kojoj su nazočni postavljali pitanja o povijesnim interpretacijama raskola, ulozi političkih čimbenika u njegovu nastanku te mogućnostima današnjega približavanja kršćanskih Crkava.

Razgovor je moderirao doc. dr. sc. Dan Đaković, koji je istaknuo važnost ovakvih susreta za promicanje interdisciplinarnoga dijaloga između teologije, povijesti i suvremenih društvenih pitanja.

Akademski razgovori održani su u sklopu suradnje CePOZiR-a i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta te u poveznici s projektom „Povijesno-teološke kontroverzije u Crkvi i njihov odjek u društvu: konflikt i konsenzus“, koji se provodi uz potporu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Velik odaziv publike i aktivno sudjelovanje u raspravi pokazali su da teme crkvene povijesti i danas imaju snažan odjek u akademskoj i široj društvenoj javnosti, osobito kada se promatraju u svjetlu suvremenih izazova dijaloga, identiteta i jedinstva kršćanstva.