Održani Teološko-pastoralni razgovori na temu ‘Priziv savjesti’
Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je 27. svibnja 2026. godine novi susret u nizu Teološko-pastoralni razgovori (TPR). Ovoga puta tema susreta bio je ‘Priziv savjesti’. Susret je započeo u 19 sati, a održan je u okviru institucionalnog istraživačkog projekta OSODAR. Na susretu se i ovoga puta okupio zamjetan broj profesora KBF-a i drugih fakulteta, ali i bivših i sadašnjih studenata i drugih zainteresiranih. Molitveni početak vodila je prof. dr. sc. Blaženka Valentina Mandarić. Uputila je i pozdravne riječi dobrodošlice u ime programskog i organizacijskog odbora TPR-a.
Susretom je moderirao doc. dr. sc. Ante Bekavac s Katedre moralne teologije KBF-a. Početak susreta obilježile su uvodne riječi moderatora u kojima je istaknuo da rasprave o prizivu savjesti uvijek tinjaju u ljudskim društvima, pa tako i u našem hrvatskom društvu. Dekan KBF-a, prof. dr. sc. Mario Cifrak također je na početku pozdravio nazočne i svima poželio uspješan rad prigodnim riječima dobrodošlice.
Prvi uvodničar bio je prof. dr. sc. Tonči Matulić, pročelnik Katedre moralne teologije KBF-a i član istraživačkog tima OSODAR. Održao je predavanje pod nazivom ‘Priziv savjesti u ogledalu savjesti’. Naglasio je kako se prigovor savjesti ne iscrpljuje u odnosu na neki pravni propis. U pozitivnom smislu, prigovor savjesti ogleda se u odnosu na višu normu i podrazumijeva mogućnost alternativnog izbora u odnosu na proglašenu normu. Mnogi kršćanski mučenici iz prvih stoljeća primjer su poštovanja savjesti prilikom odbijanja klanjanja stvarnostima koje, u skladu sa svojim kršćanskim uvjerenjem, nisu mogli prihvatiti. Da su popustili, bili bi djelovali protiv osobne savjesti.
Drugi uvodničar bio je prof. dr. sc. Darko Marčinko s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, specijalist psihijatar. Tema njegovoga izlaganja bila je ‘Priziv savjesti i pitanje suicidalnosti’. Uvodno je istaknuo da je važno isticati bitne dimenzije čovjeka: duhovnu, biološku, psihološku i socijalnu. Priziv savjesti u medicini je izazovno pitanje. Prilikom pomoći suicidalnoj osobi, nužno je poštovati neka ključna etička načela poput načela dobročinstva, neškodljivosti, autonomije bolesnika i dr. Naglasio je kako se suicid ne smije gledati binarno jer je produkt više čimbenika. S jedne strane, tu je predispozicija, a s druge strane, tu su stresovi. Osobito je istaknuo pitanje srama kao teške emocije koja često vodi prema suicidalnosti, a o kojemu se premalo govori. Prisutnima je pojasnio razlike između samoće koja je fizički nedostatak ljudi, i usamljenosti koja podrazumijeva manjak kvalitetnih odnosa te naglasio važnost odnosa.
Treće uvodno predavanje održala je doc. dr. sc. Katarina Krasić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Tema njezina izlaganja bila je ‘Normativni aspekti priziva savjesti’. Priziv savjesti je medicinsko, filozofsko i pravno pitanje prisutno tijekom cijele povijesti, a danas je prisutan na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Priziv savjesti kod građana potiče i kvalitete, osobito u situacijama kada zakoni ne sadrže minimum moralnosti.
Nakon predavanja uslijedila su pitanja prisutnih i zanimljiva rasprava, a susret je završen molitvom koju je predvodio moderator susreta.
