Patrologija se bavi znanstvenim istraživanjem i izlaganjem života, literarnog rada i nauka (teologije) crkvenih otaca i crkvenih pisaca od početaka kršćanstva do 7./8. stoljeća.

Prema Spomenici u  povodu proslave 300. godišnjice Sveučilišta u Zagrebu (usp. Antun IVANDIJA, Bogoslovni fakultet u Zagrebu, u: Jaroslav ŠIDAK [ur.], Spomenica u povodu proslave 300. godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, II, Zagreb, 1969., 141-142.. Katedra Patrologije ustrojena je Uredbom Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta kraljevine Jugoslavije u Zagrebu iz 1935. godine, slijedom koje se na njoj izvodi kolegij nazvan Patrologija s poviješću dogmi, a ubraja se među glavne predmete.

Redovi predavanja modernog Sveučilišta ipak svjedoče da se sâm kolegij Patrologije izvodi još od ljetnog semestra akademske godine 1919./1920. Prvi predavač Patrologije bio je dr. sc. Josip Marić (8. VIII. 1885. – 16. II. 1967.; kanonik i dekan Prvostolnog kaptola zagrebačkog), koji ju predaje do konca 1940. godine. Od akademske godine 1923./1924. Patrologija se kroz određena razdoblja izvodi kao jedan kolegij s poviješću dogmi, s eshatologijom ili pak s uvodom u teologiju. Godine 1920. osnovana je katedra Pozitivne historijske dogmatike na kojoj je Marić 1921. godine izabran prvim izvanrednim profesorom. Umirovljen je 1941. godine iz zdravstvenih razloga.

Od akademske godine 1922./1923. do 1972./1973. kolegiji koji se izvode na Fakultetu svrstavaju se u skupove. Akademske godine 1922./1923. Patrologija je uvrštena u skup Crkvene povijesti, od akademske godine 1923./1924. do akademske godine 1936./1937. pripada Filozofsko-dogmatskom skupu, a otad Dogmatskom skupu kolegija. Izvođenje kolegija Patrologije u ljetnom semestru akademske godine 1940./1941. uslijed Marićeva bolovanja povjereno je honorirano zaposlenom nastavniku dr. sc. Nikoli Kolareku, a nastavu dogmatsko-patrističkog seminara izvodi redoviti profesor Spekulativne dogmatike dr. sc. Stjepan Bakšić (15. XII. 1889. – 7. VIII. 1963.), kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog i generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije. U listopadu 1940. godine Fakultetsko vijeće izabralo je Bakšića za predavača Patrologije. Prema podatcima u njegovu osobniku, godine 1941. odobrava mu se suplentura na katedri Patologije za kolegije Uvod u bogoslovlje i Patrologiju s poviješću dogmi. Bakšić je 1921. godine kao habilitirani docent preuzeo stolicu za Spekulativnu dogmatiku.

Prema Vaninu (usp. Miroslav VANINO, Teologija u Hrvata, u: Croatia Sacra, 11-12

[1943.] 20-21, 203) jedna od četrnaest katedri Fakulteta 1943. godine je i ona Patrologije i povijesti dogmata. U dopisu Dekanata Fakulteta Ministarstvu prosvjete iz 1945. godine Katedra se spominje kao upražnjena od Marićeva umirovljenja. Zanimljivo je da u Propisniku Ministarstva Narodne Prosvjete o uređenju te o nastavnom i izpitnom redu Rimokatoličkog bogoslovnog fakulteta Hrvatskog sveučilišta iz prethodne godine ne nalazimo Katedru, a dokument navodi kako se kolegiji Patrologije, Povijesti dogmi i Istočnog bogoslovlja izvode pri Katedri historijske dogmatike.

Prema redovima predavanja od akademske godine 1944./1945. Patrologiju predaje dr. sc. Juraj Pavić (19. IV. 1890. – 12. VIII. 1963., vikar Križevačke biskupije, začasni kanonik Križevačkog stolnog kaptola), od 1944. godine suplent te privatni docent na katedri Historijske dogmatike, a od listopada 1945. godine redoviti profesor na kate- dri Istočnog bogoslovlja.

Od akademske godine 1954./1955. pa sve do akademske godine 1996./1967. (s izuzetkom akademske godine 1962./1963., kada ga zamjenjuje Pavić) Patrologiju predaje Tomislav Janko Šagi-Bunić (2. II. 1923. – 21. VII. 1999., svećenik i član Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića), a Povijest dogmi od akademske godine 1967./1968. do 1976./1977. Od akademske godine 1968./1969. patrologija se izvodi kao jedan kolegij s poviješću teologije (Patrologija i povijest teologije); Povijest dogmi izvodila se otad samostalno, kao i Povijest teologije od akademske godine 1996./1997. Svoj nastavnički rad na Fakultetu Šagi-Bunić počinje u ljetnom semestru akadem- ske godine 1952./1953., predavajući dogmatske kolegije kao privremeni pomoćni honorarno zaposleni nastavnik. Godine 1953. imenovan je stalnim pomoćnim nastavnikom, a 1955. godine izabran je za asistenta na katedri Dogmatike.

U lipnju 1961. godine Šagi-Bunić izabran je za docenta na katedri Patrologije s poviješću dogmi, za koju je habilitirao prethodne godine; za izvanrednog profesora na istoj katedri izabran je 1965. godine, a redovitim profesorom postaje 1967. godine. Katedra povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka pod današnjim nazivom (naime, gotovo identičnim; do akademske godine 1994./1995. postoji pod nazivom Katedra povijesti kršćanske literature i kršćanske nauke) opstoji zasigurno od 1969. godine (usp. Tomislav Janko ŠAGI-BUNIĆ, Bogoslovni fakultet u Zagrebu u 300-godišnjici hrvatskog sveučilišta, u: Svesci, 16 [1969.], 69). U listopadu iste godine za njezina pročelnika izabran je red. prof. dr. sc. Tomislav Janko Šagi-Bunić. S akademskom godinom 1973./1974. ona se pod gornjim nazivom nalazi u redovima predavanja, koji dotad nisu navodili katedre. Šagi-Bunić ostaje pročelnikom Katedre do starosnog umirovljenja 30. rujna 1993. godine. Čak je devet puta izabran za dekana, a osam je puta obnašao tu službu.

Akademske godine 1993./1994. mjesto pročelnika Katedre je nepopunjeno, a od akademske godine 1994./1995. do 1997./1998. vršitelj dužnosti pročelnika je izv. prof. dr. sc. Tomislav Ivančić, pročelnik Katedre fundamentalne teologije. Od godine 1998. pa do svoje smrti 2007. godine pročelnik Katedre je Tomislav Zdenko Tenšek (1. X. 1943. – 31. VIII. 2007., svećenik i član Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića), koji nastavnički rad na Fakultetu započinje 1984. godine. Godine 1991. počinje predavati kolegij Patrologija i povijest teologije na Filozofsko-teološkom studiju, zasniva radni odnos na Fakultetu te biva izabran za asistenta; za višeg je asistenta i naslovnog docenta izabran 1994. godine, za docenta 1997. godine, za izvanrednog profesora 2000., a 2004. godine za redovitog profesora. Povijest dogmi predaje od 1995. godine. Od 2005. godine do smrti obnaša dekansku službu.

Od akademske godine 2007./2008. do 2010./2011. vršitelj dužnosti pročelnika Kate- dre je prof. dr. sc. Ivan Karlić, pročelnik Katedre dogmatske teologije. Godine 2011. pročelnikom Katedre postaje izv. prof. dr. sc. Ivan Bodrožić (20. VIII. 1968.), svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije. Nastavnički rad na Fakultetu započinje 2008. godine kao honorarni nastavnik, vanjski suradnik, a radni odnos zasniva 2010. godine. Za naslovnog docenta izabran je 2004. godine, za docenta 2005., za izvanrednog profesora 2009., a za redovitog profesora 2017. godine. Do prelaska  na KBF Sveučilišta u Zagrebu bio je zaposlen na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, gdje je predavao od 2005. godine, a od 2007. do 2010. godi-  ne obnašao je službu pročelnika Katedre povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka. Nakon prelaska na KBF Sveučilišta u Zagrebu nastavlja predavati na KBF-u u Splitu kao vanjski suradnik. Na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu predaje Patrologiju, Uvod u misterij Krista i povijest dogmi, izborne predmete i seminare. Poput svojih predšasnika sudjeluje u izvođenju specijalnih kolegija poslijediplomskog studija. Po završetku akademske godine 2018./2019. prelazi s KBF-a Sveučilišta u Zagrebu na KBF Sveučilišta u Splitu.

Od 29. svibnja 2020. pročelnik Katedre je doc. dr. sc. Anto Barišić.

Na Katedri povijesti kršćanske literature i kršćanskoga nauka danas djeluju još i doc. dr. sc. Andrea Filić i doc. dr. sc. Vanda Kraft Soić. Kolegije koji se izvode na Katedri kroz određena su razdoblja predavali također prof. em. dr. sc. Bonaventura Duda, izv. prof. dr. sc. Marijan Mandac i izv. prof. dr. sc. Nikola Vukoja.