U subotu 12. prosinca 2020. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni simpozij „Misijsko poslanje Crkve – stanje i perspektive“ povodom tridesete obljetnice enciklike Ivana Pavla II. Redemptoris missio – o trajnoj vrijednosti misijske naredbe (7.XII.1990.). Namjera simpozija, kojeg je organizirala Katedra fundamentalne teologije KBF-a u Zagrebu, bila je analizirati i vrednovati teološki i misijsko-evangelizacijski sadržaj enciklike Redemptoris missi, osobito u kontekstu sadašnjih izazova za Crkvu u svijetu, Europi i Hrvatskoj.

Otvarajući simpozij, pročelnik Katedre fundamentalne teologije KBF-a u Zagrebu doc. dr. sc. Tomislav Kovač podsjetio je kako je enciklika Redemptoris missio objavljena dvadeset i pet godina nakon zatvaranja Drugog vatikanskog sabora i proglašenja dekreta Ad gentes o misijskoj djelatnosti Crkve (7.XII.1965.) te petnaest godina od objavljivana apostolskog nagovora pape Pavla VI. Evangelii nuntiandii o evangelizaciji u suvremenom svijetu (8.XII.1975.). Naslanjajući se na misijske plodove Koncila i promatrajući nove prilike i izazove koji su se u međuvremenu pojavili pred Crkvom, sveti Ivan Pavao II. je enciklikom Redemptoris missio želio cijelu Crkvu pozvati na novo misijsko zalaganje utemeljeno na obnovi kršćanske vjere. Unutrašnja svrha ove enciklike, piše Ivan Pavao II., upravo je „obnova vjere i kršćanskog života. Doista, misija obnavlja Crkvu, učvršćuje vjeru i kršćanski identitet, ulijeva novi žar i daje nove poticaje. Vjera se snaži dok se daje!“ (RM 2). „Zbog njezinog golemog doprinosa obnovi misijskog žara i misijske teologije, enciklika Redemptoris missio i nakon tri desetljeća još uvijek se smatra magna chartom misije za treće tisućljeće. Na taj način otvorila je put misijskoj preobrazbi Crkve za koju se danas zalaže papa Franjo u, doduše, još kompleksnijem svijetu i napetijem vremenu“, rekao je Kovač.

Na simpoziju je izlagalo ukupno osam predavača. Zbog pandemijske situacije predavači su isključivo s različitih katedri KBF-a u Zagrebu, uz jednog predavača iz Đakova. Sukladno propisanim epidemiološkim mjerama, broj sudionika simpozija bio je ograničen na dvadeset i pet osoba na licu mjesta. Dvoje izlagača i nekoliko sudionika je na simpoziju sudjelovalo online.

Radni dio simpozija bio je podijeljen u dvije tematske sesije. U prvoj sesiji pod nazivom „Teološki temelji i izazovi misije Crkve“, održana su sljedeća predavanja: „Vjera se snaži dok se daje!“ (RM 2). Misija Crkve između krize i obnove vjere (doc. dr. sc. Branko Murić, Katedra fundamentalne teologije), Kristocentrično i pneumatološko utemeljenje misije (doc. dr. sc. Valerija Kovač, Katedra dogmatske teologije), Izvan misije nema spasenja? Soteriološki naglasci enciklike Redemptoris missio (doc. dr. sc. Iva Mršić Felbar, Katedra dogmatske teologije), „Druge religije Crkvi su pozitivan izazov“ (RM 56). Doprinos enciklike Redemptoris missio teologiji religija i međureligijskom dijalogu (dr. sc. Jakov Rađa, Katedra fundamentalne teologije).

U drugoj sesiji, „Misijsko djelovanje u naše vrijeme“, održana su predavanja: Beskrajni obzori i područja misijskog poslanja Crkve (doc. dr. sc. Tomislav Kovač, Katedra fundamentalne teologije), Misijska preobrazba svećeništva (doc. dr. sc. Davor Vuković, Katedra fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku), Smjernice za misijsku duhovnost prema enciklici Redemptoris missio (izv. prof. dr. sc. Franjo Podgorelec, Katedra moralne teologije), Pojam poslanja u Redemptoris missio i Evangelii gaudium: kontinuitet ili diskontinuitet? (prof. dr. sc Ana Thea Filipović, pročelnica Katedre religijske pedagogije i katehetike).

Nakon prve i druge sesije održana je živa i zanimljiva rasprava između predavača i ostalih sudionika simpozija. Svojim kratkim interventima raspravu su obogatili gospođa Ines Sosa Meštrović, djelatnica Nacionalnog misijskog ureda, koja je predstavila rad Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj te fra Adolphe Aganze Ntamwenge, student 4. godine Filozofsko-teološkog studija na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu, koji je podijelio svoja razmišljanja o ulozi  i radu misionara u svojoj domovini Kongo. 

U zaključnoj riječi simpozija istaknuto je kako je Crkva misionarska po svojoj naravi i da je njezino misijsko poslanje uvijek iznova aktualno i važno. To poslanje pruža velike teološke i pastoralno-evangelizacijske izazove. Isto tako, naglašeno je kako adresati misije danas nisu samo nekršćanski narodi u dalekim zemljama (misije ad gentes), nego je sve više golemo mnoštvo ljudi koji žive u (post)kršćanskim zapadnim zemljama i koji su se udaljili od Crkve i kršćanske vjere (nova evangelizacija). Svoje misijsko djelovanje Crkva ne smije vršiti na nametljiv način, nego u susretu i dijalogu, poštujući tuđu slobodu i savjest. Duh Sveti je glavni protagonist misije, a plodovi misije pripadaju Božjoj providnosti. Učinkovitost misije ne ovisi o govoru i razrađenim metodama, nego o autentičnosti kršćanskog života. Zato enciklika Redemptoris missio s pravom podsjeća da istinski misionar treba oponašati Isusa Krista, biti svet, čovjek blaženstva i nesebične ljubavi.

 

Doc. dr. sc. Tomislav Kovač