Iako još uvijek u ograničavajućim okolnostima pandemije, uspješno je održan XIV. međunarodni simpozij crkvenih pravnika koji se na temu: Kanonsko pravo i Amoris laetitia: perspektive za pastoral braka i obitelji odvijao 8. i 9. listopada 2021. godine u Bjelovaru. Pod sponzorstvom Hrvatske biskupske konferencije, Simpozij je organiziralo Hrvatsko kanonističko društvo u suorganizaciji Bjelovarsko-križevačke biskupije te Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Svečanom otvorenju Simpozija prisustvovali su mons. Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko-križevački biskup, mons. Mate Uzinić, duhovni voditelj Hrvatskoga kanonističkog društva, nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije te prof. dr. sc. Josip Šimunović, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.

Pozdravnu riječ okupljenima na otvorenju Simpozija uputio je dr. sc. Ivica Ivanković Radak, predsjednik Hrvatskoga kanonističkog društva, zahvaljujući osobito suorganizatorima Simpozija „na ustrajnosti, povjerenju i zajedničkom radu“ kako bi se i četrnaestu godinu mogli okupiti i razmijeniti znanstvene ideje i promišljanja. Posebno je čestitao te uručio prigodni dar dugogodišnjem vrlo aktivnom članu HKD-a mons. Andreju Sajetu, novom biskupu biskupije Novo Mesto. Osvrćući se na temu ovogodišnjeg Simpozija, istaknuo je da „ulazimo u središte crkvene rasprave i događanja“, budući da se nalazimo u Godini obitelji Amoris laetitia koju je proglasio papa Franjo. Naglasio je da, osim što je aktualna, tema je i važna „za život Crkve i napose za živote mnogih vjernika“ jer su osobito mnogi nazočni, vršeći povjerene im službe na crkvenim sudovima, svjesni „teškoća životnih situacija, često razapeti između nastojanja Crkve i nas samih da se izađe u susret teškim ženidbenim situacijama i, jednako tako, nastojanja za utvrđivanjem vrhovnog kriterija istine i pravednosti u istim tim životnim okolnostima“.

Nakon zajedničke molitve, kao biskup domaćin, riječ pozdrava izrekao je i mons. Vjekoslav Huzjak. Istaknuo je važnost teme o kojoj se raspravljalo na simpoziju jer „zajedničkim radom, zajedničkim hodom ova tema otvara pitanje sinode i sinodalnosti koja kreće u cijeloj Crkvi“. Izrazio je radost zbog održavanja simpozija u Bjelovaru budući da „u cijeloj našoj biskupiji nastojimo osnažiti djelovanje Crkve, prisutnost Crkve koja svjedoči, a ovakav događaj sigurno će tome pridonijeti“, zaključio je mons. Huzjak.

Mons. Mate Uzinić, kao duhovni voditelj Društva, u prigodnoj riječi podsjetio je da su okolnosti pandemije spriječile održavanje ovog simpozija prošle godine, „ali Bog i krivim crtama piše pravo“ stoga je ove godine tema još aktualnija i uklapa se novi projekt pape Franje, Godinu obitelji Amoris laetitia. „Očito je da se svi u Crkvi trebamo na svoj način uključiti u tu Godinu i dati svoj doprinos aktualizaciji pobudnice Amoris laetitia zbog onih za koje je napisana i o kojima se promišljalo kroz dvije biskupske sinode i tražilo adekvatan odgovor na izazove i probleme s kojima se suočavaju u današnjem vremenu“, istaknuo je mons. Uzinić.

Poruku sudionicima Simpozija uputio je i nadbiskup metropolit zagrebački, kardinal Josip Bozanić, počasni predsjednik HKD-a, podsjetivši da je „Crkva pozvana svjedočiti o važnosti i dragocjenosti braka kao ustanove koja je nezamjenjivo uporište čovjeka i društva. Temelj braka i obitelji u Božjoj je ljubavi, očitovanoj u ljubavi zaručnika, ženidbenih drugova. Kada se na tu ljubav vraća, kada se tom ljubavlju obnavlja, obitelj je rasadište radosti“. Kardinal Bozanić izrazio je nadu da će Simpozij potaknuti okupljene da se stave na raspolaganje Crkvi osobito kad je potrebno „naviještati evanđelje obitelji danas, pružiti pomoć u unaprjeđenju priprave za brak, pratiti supružnike u prvim godinama bračnoga života, unositi svjetlo u krize, tjeskobe i teškoće“.

U ime suorganizatora, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, prof. dr. sc. Josip Šimunović pozdravio je sve okupljene te također naglasio aktualnost teme izabrane za simpozij o kojoj se može promišljati s puno aspekata „i potaknuti njome osmišljavati korisne praktične korake u cjelokupnom crkvenom djelovanju“, međutim „nije dovoljno imati samo lijepi dokument“, nego su dokumenti dani da se čitaju, da se o njima dublje razmišlja „te da ih se konkretno aktualizira u crkvenom djelovanju“. Hvale vrijednim je istaknuo što na simpoziju ne sudjeluju samo crkveni pravnici, „nego i znanstvenici predavači drugih društvenih znanosti i teoloških disciplina“ na kraju zahvalivši svima koji su uložili trud i znanje u kreiranje dinamike simpozija.

Simpozij je interdisciplinarnim pristupom te iščitavanjem posinodalne apostolske pobudnice Amoris laetitia iz perspektive kanonskog prava, a u živoj povezanosti s pastoralom, dao doprinos upravo u Godini posvećenoj obitelji „Amoris laetitia“, koja je na inicijativu pape Franje započela na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka 2021. godine. Stoga je osobito bilo značajno sudjelovanje ne samo crkvenih i civilnih pravnika na Simpoziju, nego i stručnjaka iz drugih područja znanosti.

Prvoga dana Simpozija održana su predavanja: Od Familiaris consortio do Amoris laetitia. Vjernost predaji i novine (dr. sc. Andrej Saje; dr. sc. Matej Pavlič, Ljubljana); Kriteriji za razumijevanje uloge prava u tumačenju i primjeni pobudnice Amoris laetitia (dr. sc. Petar Popović, Rim); Pravni elementi u pastoralu braka i obitelji u svjetlu Amoris laetitia (dr. sc. Slavko Zec, Rijeka); Priprava za ženidbu kao doživotnu zajednicu (dr. sc. Ivica Ivanković Radak, Subotica; dr. sc. Zdenko Ilić, Đakovo); Ostavljeni, rastavljeni i razvedeni: pomoć bračnih i obiteljskih savjetovališta (dr. sc. Josip Bošnjaković; Suzana Matošević; Elizabeta Matuzović, Đakovo).

U poslijepodnevnim satima sudionici Simpozija obišli su Križevce, posjetili su sjedište Križevačke eparhije gdje ih je srdačno dočekao mons. Milan Stipić, vladika križevački, a prvi dan Simpozija završio je euharistijskim slavljem u konkatedrali Sv. Križa koje je predvodio mons. Vjekoslav Huzjak. U prigodnoj homiliji, mons. Huzjak posvijestio je okupljenima da smo kao vjernici pozvani naviještati Kraljevstvo Božje te da „navještaj Evanđelja treba biti postojan i siguran“. U tome nam primjer mogu biti mučenici koji „pokazuju da je moguće biti dovoljno jak čak i kad je prisutna prijetnja egzistenciji, da je Bog snaga iznad nas, da se ne bojimo, da sabiremo s Isusom i da pokušamo ljude dovesti do Boga – to je evangelizacija, ono što smo kao kršćani pozvani činiti“. Poticajne misli mons. Huzjak zaključio je molitvom Gospodinu „da nam da postojanosti, čvrstoće i sigurnosti da znamo naviještati ustrajno i odvažno što nam Bog dade, da znamo svoj život potrošiti sabirući s Kristom i da znamo svoj uspjeh i plodove svoga rada mjeriti Kristovom mjerom“.

Tijekom drugoga dana Simpozija održana su predavanja: Formacija pastoralnih djelatnika za dobro razlikovanje bračnih situacija (dr. sc. Šimo Ivelj; dr. sc. Ilija Marković, Sarajevo); Amoris laetitia i reforma kanonskoga ženidbenog postupka (dr. sc. Ilija Dogan, Đakovo); Građanski brak, izvanbračna zajednica i životno partnerstvo u društvenoj i crkvenoj stvarnosti (dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, Zagreb); Neregularne bračne situacije i nova valorizacija savjesti (dr. sc. s. Ana Begić; dr. sc. Lucija Boljat, Zagreb); Put praćenja slabosti vjernika nakon Amoris laetitia (dr. sc. Josip Šimunović; dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski, Zagreb); Osobno i pastoralno razlučivanje kao konkretan put do integracije (mr. sc. Josip Horvat, Zagreb); Neregularne situacije i integracija bračnih drugova u crkvenu zajednicu (mr. sc. Ante Rako, Split; mr. sc. Milan Dančuo, Zagreb).

Simpozij je zaključen završnom raspravom u kojoj se osobito istaknula tema pripuštanja rastavljenih i ponovno vjenčanih sakramentima te potreba izrade jasnih načela i smjernica za konkretno pastoralno djelovanje u području braka i obitelji.