U organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u srijedu 18. svibnja 2022. godine u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta održan je XVI. dies theologicus. Tema ovogodišnjeg simpozija bila je Suvremene perspektive službe i formacije katehetâ. U povodu motuproprija Antiquum ministerium i obljetnice Instituta religijskih znanosti.

Okupljene goste, profesore i studente najprije je pozdravio izaslanik nadbiskupa zagrebačkog, Velikog kancelara Fakulteta, kardinala Josipa Bozanića, izv. prof. dr. sc. Denis Barić. Govoreći o važnosti i aktualnosti odabrane teme ovogodišnjeg teološkog dana, posebno je naglasio da ono izrečeno na skupu ne ostane samo zapisano, već oživotvoreno da svatko dade svoj doprinos. Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr. sc. Josip Šimunović pozdravljajući sve nazočne, službeno je otvorio XVI. dies theologicus.

Prvo izlaganje naslovljeno „Motuproprij pape Franje ´Antiquum ministerium´ – teološke i pastoralne perspektive“ održala je prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović. Izlagačica je predstavila motuprorij, izložila koje su teološke perspektive samoga dokumenta, ali i njegova ograničenja, sinodalnost Crkve kao ključnu ekleziološku pretpostavku preobrazbe struktura. Prof. Filipović je naglasila kako dokument službu kateheta promatra kao djelo Duha Svetoga te kako dokument predviđa pet temeljnih odlika kateheta kao preduvjet primanja u trajnu službu: duboka vjera i zrelost, aktivnost, prihvaćanje ljudi, biblijska, teološka i pastoralna naobrazba, prethodno iskustvu u katehezi. Jedan od najvećih izazova službe katehete je njihova formacija koja će u nekim biskupijama zasigurno biti lakša. Prof. dr. sc. Filipović navela je kako je u Europi služba katehete raznoliko proširena, te zaključila kako se u Hrvatskoj stvarnosti služba katehete najčešće odnosi na dobrovoljni rada vjeroučitelja i kateheta.

Prof. dr. sc. Jadranka Garmaz održala je izlaganje „Formacija katehetâ u mjesnoj Crkvi“. U svome izlaganju, prof. dr. sc. Garmaz naglasila je važnost edukacije kateheta volontera, te navela odlike i službe svakog pojedinog člana zajednice, počevši od samog katehete. On mora biti svjedok vjere, učitelj i mistagog, suputnik i odgojitelj te poslušan djelovanju Duha. Biskup pojedine mjesne Crkve bi i sam trebao prakticirati katehezu, osiguravati inkulturaciju vjere te razvijati cjelovit pastoralni plan i projekt kateheze.

Svećenik je odgojitelj u vjeri, organizira katehetsku djelatnost, potiče, koordinira i usmjerava službu katehete. Također, brine se o formaciji kateheta. Đakoni u zajednici trebaju voditi brigu o apostolatu.

Prof. dr. sc. Garmaz zaključila je izlaganje naglasivši kako je formacija trajan proces koji se odvija u srcu katehete i ne može se svesti na tehnike.

Drugi dio simpozija započeo je izlaganjem izv. prof. dr. sc. Denisa Barića, predstojnika Instituta religijskih znanosti koji je održao predavanje „Institut religijskih znanosti. O 60-oj obljetnici u svjetlu promjena u hrvatskom crkvenom i društvenom kontekstu.“ Izv. prof. dr. sc. Barić u kratkim je crtama predstavio povijest, djelovanje i važnost Katehetskog instituta, danas Instituta religijskih znanosti za Fakultet, ali i za cijelu akademsku zajednicu. Naglasio je kako se tijekom i nakon Drugog vatikanskog koncila snažno osjećala potreba za formacijom vjeroučitelja. U hrvatskom kontekstu važna je uloga i poticaj zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Šepera. Na poticaj kardinala Šepera, godine 1961. Fakultetsko vijeće KBF-a donijelo je odluku o osnivanju jednogodišnjeg tečaja namijenjenog za redovnice. Godine 1964. donosi se odluka o trajanju studija dvije godine, a od 1978. godine studij traje četiri godine. Godine 1985. donosi se prvi Statut Katehetskog instituta. Kako je naglasio izv. prof. dr. sc. Barić, Katehetski institut KBF-a sa svojim predstojnicima bio je jedan od glavnih čimbenika da je katolički vjeronauk vraćen u škole. Godine 2000. studij na Katehetskom institutu prerasta u integrirani preddiplomski i diplomski petogodišnji studij, a 2014. godine studij postaje trogodišnji preddiplomski i dvogodišnji diplomski studij. Godine 2017. tadašnji Katehetski institut doživio je velike promjene, te je promijenio naziv u Institut religijskih znanosti. Naposljetku, 25. ožujka 2021. godine Kongregacija za katolički odgoj donosi Dekret o kanonskom osnivanju Instituta religijskih znanosti. Izv. prof. dr. sc. Barić naglasio je kako se nastojanjem Katoličkoga bogoslovnog fakulteta i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta od sljedeće akademske godine 2022./2023. počinje izvoditi preddiplomski sveučilišni studij Teološko-religijske znanosti (dvopredmetni). Studenti će, ovisno o odabranoj kombinaciji moći studirati studij Teološko-religijske znanosti (dvopredmetni) i studij Povijesti ili studij Teološko-religijske znanosti (dvopredmetni) i studij Sociologije.

Posljednje predavanje Simpozija održala je gđa. Blaženka Jančić, dipl. kateheta, naslovljeno: „Značenje formacije na Katehetskom institutu za osobni i profesionalni život.“ Gđa Jančić urednica je Redakcije religijskog programa Hrvatskog radija i članica Odbora za medije Hrvatske biskupske konferencije. Na Katehetskom institutu KBF-a diplomirala je 1996. godine. U svom je izlaganju istaknula koliko su joj pristup, predavanja i odnos nastavnika tijekom studija bili važni za daljnji osobni i profesionalni razvoj i osobnu formaciju. Uslijedila je završna rasprava u kojoj su sudionici saželi glavna pitanja XVI. diei theologici.

Prvim dijelom simpozija moderirali su doc. dr. sc. Tomislav Kovač i mr. sc. Milan Dančuo, a drugim dijelom moderirale su doc. dr. sc. Andrea Filić i doc. dr. sc. Iva Mršić Felbar. U glazbenom dijelu simpozija sudjelovao je Mješoviti zbor Instituta za crkvenu glazbu, koji je pod ravnanjem profesorice Danijele Župančić izveo skladbu Thomasa Lodovica Grossija da Viadana, Exultate iusti.

Na kraju, dekan Fakulteta, prof. dr. sc. Josip Šimunović zahvalio je članovima Programskog odbora na organizaciji, izlagačima koji su pripremili bogata i zanimljiva predavanja te fakultetskim službama na tehničkoj podršci i pomoći oko organizacije.