Od 20. do 24. travnja 2022. u Beču je održan XX. simpozij Europskog foruma za vjeronauk u školi (European Forum for Religious Education in Schools – EuFRES). Glavna tema konferencije bio je doprinos religijskog obrazovanja u školama interkulturalnom dijalogu u Europi iz teološke i religijskopedagoške perspektive. Sudjelovalo je 45 sudionika iz sljedećih europskih zemalja: Poljske, Austrije, Njemačke, Hrvatske, Slovačke, Španjolske, Belgije, Rumunjske te online iz Italije i Ukrajine. Skup se odvijao na njemačkom, engleskom, poljskom, španjolskom i talijanskom jeziku.

Ovogodišnje sudjelovanje na Forumu dio je aktivnosti projekta RELIGOBRAZ, te su hrvatske predstavnice bile članice projektnog tima prof. dr. sc. Ana Thea Filipović i doktorandica Marija Jurišić.

Trodnevna konferencija sastojala se od dva glavna predavanja vanjskih stručnjaka, zatim izlaganja članova i sudionika Foruma o aktualnim temama i projektima iz njihovih zemalja u odnosu na interkulturalni dijalog i religijsko obrazovanje te grupnih radova i rasprava. Dr. sc. Michael Kuhn, viši savjetnik pri Komisiji Biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) otvorio je skup temom „Dijalog religija i kultura – uvid u stanje u Europi“ gdje je na konkretnim primjerima pokazao kako se živi dijalog kultura u pojedinim dijelovima Belgije, kao i primjere gdje je dijalog izostao. Istaknuo je značenje socioekonomskih i etničkih razlika, uz one kulturne i religijske. Također je ukazao na to da je često plodonosniji dijalog prakse koji potakne i unaprijedi razvoj dijaloga na teorijskoj razini. Za uspješan dijalog u praksi potreban je i doprinos obrazovanja koje je potrebno usmjeriti na odgoj stavova i vrijednosti. Drugo predavanje održao je ravnatelj Studijskog centra za katoličke škole u Italiji prof. dr. sc. Sergio Cicatelli  o temi „Odgoj i obrazovanje za kulturu dijaloga u katoličkom vjeronauku“ gdje je na primjeru talijanskog konfesionalnog modela religijskog obrazovanja govorio o njegovoj nužnoj otvorenosti i mogućnostima odgoja za međureligijski dijalog unutar tog konfesionalnog modela.

Mreža interkulturalnih iskustava razvila se na temelju individualnih izlaganja i grupnih radova u kojima su sudionici mogli dobiti uvid u stanje i razumijevanje interkulturalnog dijaloga u pojedinim europskim zemljama na teorijskoj i praktičnoj razini.

Teme koji su izložili pojedini sudionici bile su:

  • Međureligijski dijalog u školi u napetosti različitih obzorja (G. Birk)
  • Kulturna pedagogija u apostolskoj pobudnici Gaudete et exsultate pape Franje (M. Borda)
  • Kršćanska etika u multikulturalnom svijetu Ukrajine. Iskustva i perspektive (K. Bushtyn)
  • Međukulturni dijalog i duhovnost zajedništva i susreta. Vodeći kriteriji za obnovu izobrazbe vjeroučitelja prema Veritatis gaudium (A. T. Filipović)
  • Platforma djelovanja Laudato si’ – Briga za zajednički dom (J. Hisch)
  • Crkvena pedagoška visoka škola Wien/Krems. Življena vizija visoke škole u ekumenskom pokroviteljstvu i međureligijskoj suradnji (S. Inou)
  • Međukulturni i međureligijski dijalog u novom kurikulumu katoličkog vjeronauka u Republici Hrvatskoj (M. Jurišić – B. V. Mandarić)
  • Vjeronauk u Poljskoj u pluralističkoj i složenoj situaciji (R. Mazur)
  • Dijalog kultura u Slovačkoj i vjeronauk u školi (T. Reimer)
  • Etika – obvezni predmet u austrijskim školama od 2021./2022. godine (S. Sampt)
  • Tražiti putove dijaloga među kulturama u školi – „LO Stop“ ŚREM (J. Skotarczak)
  • U dijalogu konfesija: Dijaloško-konfesionalni vjeronauk. Zajednički projekt pet kršćanskih Crkava u školskom vjeronauku u bečkoj nadbiskupiji (P. Weinstich)
  • Odgoj mladih za dijalog u vremenima kulturne i religijske preobrazbe (M. S. Wierzbicki)
  • Socijalni odgojni projekti „socioMovens“ kao primjer novih pedagoških i evangelizacijskih modela (G. Zbiorczyk)

Upoznavanje austrijske kulture i kulturne baštine nije izostalo. Sudionici su imali priliku obići gradske znamenitosti kao što su dvorac Hofburg i  katedrala sv. Stjepana.

U zaključcima konferencije istaknuto je su da je dijalog temeljna sastavnica religijskog obrazovanja te svojom dijaloškom usmjerenošću treba osposobiti učenike za otvorenost i komunikaciju. Kako bi se taj zadatak ostvario potreban je odgoj za dijalog na razini obrazovanja vjeroučitelja. Pitanje modela religijskog obrazovanja usmjereno je prema suradnji religijskih i konfesionalnih zajednica kako bi se istinski dijalog i poznavanje drugoga mogli ostvariti na svim razinama, a ne samo na informativnoj razini.