Od 6. do 8. srpnja 2021. održana je međunarodna Trodnevna radionica projekta RELIGOBRAZ na temu interkulturalnosti u religijskom obrazovanju. Uz članove projektnog tima, na radionici su sudjelovali i inozemni znanstvenici: dr. sc. Marianna Komáromi,  prof. dr. sc. Hans Mendl i prof. dr. sc. Janez Vodičar. Službeni jezici radionice bili su hrvatski, engleski i njemački. Za uspješnu komunikaciju bili su zaslužni prevoditelji radionice: prof. dr. sc. Ana Thea Filipović, izv. prof. dr. sc. Nenad Malović, prof. dr. sc. Jadranka Garmaz i prof. dr. sc. Juro Zečević Božić.

Prvi dan započeo je uvidom u hrvatski sustav odgoja i obrazovanja te vjeronaučni kurikulum i cjeloživotno obrazovanje vjeroučitelja pod prizmom interkulturalnosti. Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović otvorio je Trodnevnu radionicu predstavljanjem Fakulteta, a zatim su uslijedila izlaganja članova projektnog tima.

Drugog dana uslijedila su predavanja inozemnih znanstvenika o interkulturalnom učenju u Austriji, Sloveniji i Njemačkoj. Popodnevni dio radionice ostvarivao se  u tri manje skupine. Svi sudionici dobili su priliku “posjetiti” pojedinu zemlju i postaviti pitanja o modelima interkulturalnog i međureligijskog učenja u praksi. Voditelji radionica sa sobom su donijeli i didaktičke materijale tako da su sudionici dobili izravan uvid u praksu. Uz članove projekta, u drugom danu sudjelovale su i vjeroučiteljice Marija Patrlj i Martina Filipović.

Posljednji dan radionice uključivao je izvješća iz radnih skupina – Kristina Vujica, Gordana Barudžija i Marija Jurišić, kao predstavnice pojedinih skupina, predstavile su zaključke do kojih su grupe došle. Bio je to izvrstan uvid u nova saznanja o didaktici i praksi u području religijskog odgoja i obrazovanja pod interkulturalnim vidom. Uslijedio je okrugli stol na temu “Dijalog teorije i prakse – osposobljavanje vjeroučitelja za interkulturalno obrazovanje.” Sudionici su bili inozemni predavači i vjeroučiteljice iz Hrvatske: Marija Patrlj, Martina Filipović, Iva Deković.

Radionica je donijela nova znanja, razmjene europskih iskustava i prakse u području interkulturalnog odgoja i obrazovanja. Ipak, hrvatski kontekst ima svoje posebnosti te traži strategije koje odgovaraju našem prostoru i okolnostima i upravo tu leži zadaća projektnog tima.

Više o projektu možete pročitati: ovdje.