Ime: Alojz

Prezime: Ćubelić

Titula: izv. prof. dr. sc. 

e-mail adresa: alojz@dominikanci.hr 

CROSBI: Alojz Ćubelić

Životopis:

Rođen je 1. travnja 1972. u Dobranju, općina Imotski. Interdijecezansku srednju školu za spremanje svećenika završio je u Zagrebu 1990. godine. Bio je na odsluženju vojnoga roka u Banjoj Luci do 1991. godine. Od 1992. do 1996. studirao je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je završio četiri godine studija. U Fribourgu, u Švicarskoj, kod profesora Ruedi Imbacha pri filozofskoj katedri, obranio je magisterij naslovljen L’homme animal politique selon Aristote et st. Thomas d’Aquin i 20. srpnja 1998. položio sve propisano za diplomu na Sveučilištu u Fribourgu koja je istovrijedna diplomi magistra znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti u znanstvenom polju filozofije u Republici Hrvatskoj.

Od jeseni 1998. u svojstvu vanjskoga suradnika počeo je predavati Povijest filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 16. lipnja 2000. izabran je u suradničko zvanje asistenta pri Katedri filozofije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na četiri godine. Do danas predaje kolegije Povijesti filozofije (stari vijek, srednji vijek, moderna i suvremena filozofija) kao i kolegij Teodiceja studentima Katehetskoga instituta. Uz to predaje niz drugih filozofskih disciplina kao što su Kozmologija, Ontologija i Teodiceja studentima prve i druge godine filozofsko-teološkoga studija Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. Od akademske godine 2001./2002. studentima prve godine vodi proseminar uvođenja u znanstveni rad, kao i seminar za sve godine studija, poglavito iz tema političke filozofije (Aristotel, Platon, Ciceron, Toma Akvinski, Jacques Maritain, Niccolo Machiavelli i dr.). Drži također seminare i izborne kolegije na prvoj i drugoj godini poslijediplomskoga studija iz područja filozofije (Herman Dalmatin – Filozofska rasprava De essentiis Hermana Dalmatina, Odabrana pitanja Platonove filozofije, Toma Akvinski – izabrana pitanja, Augustinovo razumijevanje problematike zla). Kao znanstveni novak u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta pod nazivom Srednjovjekovna znanstvena baština Hrvata, pod vodstvom glavnog istraživača projekta prof. dr. sc. Franje Šanjeka, proučavao je temu Filozofski elementi u djelu Hermana Dalmatina.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je 2004. godine obranio doktorsku disertaciju Filozofski elementi u djelu Hermana Dalmatina i time stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti u znanstvenom polju filozofije. Odlukom Fakultetskog vijeća Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 26. ožujka 2004. izabran je u suradničko zvanje i na radno mjesto višeg asistenta u svojstvu znanstvenoga novaka, a odlukom Fakultetskog vijeća 30. studenoga 2006. u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta pri Katedri filozofije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izvanrednog profesora pri Katedri filozofije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1. lipnja 2012., a reizabran 15. svibnja 2018.

Nastava:

Filozofsko-teološki studij:

Ontologija
Teodiceja

Studij Religijske pedagogije i katehetike:

Teodiceja i filozofija religije

Obvezno-izborni kolegiji:

Filozofija i kršćanska misao
Ontologija (za studente RPK)

Izborni kolegij:

Od ljubavi prema mudrosti do prakticiranja mudrosti

Seminar:

Sören Kierkegaard: čitanje izabranih tekstova

Izabrana bibliografija:

Pojam stvaranja u Raspravi o bitima Hermana Dalmatina, Izvorni znanstveni članak (A 1), Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Zagreb, 2000. (1-2; 51-52, str. 5-15.

Kraljevi – filozofi iliti idealna država, u: A. Gavrić (ur.), Ljubav prema istini, (zbornik za T. Vereša), Zagreb 2000., str. 253-263.

Znanost i teologija u XII. stoljeću, Izvorni znanstveni članak (A 1), Filozofska istraživanja, Zagreb, 2003. (91, 4/2003.) 1013-1028.

Herman Dalmatin i intelektualni preporod Zapada u 12. stoljeću, Izvorni znanstveni članak (A 1), Christiana Croatica Periodica, Zagreb (2006. br 57),  str. 1-30

Tri hrvatska dominikanca (Hijacint Bošković,Dominik Barač i Jordan Kuničić) o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, Bogoslovska smotra, 79/4 (2009.) str. 847 – 869.

Josef M. Bochenski, u: Ratimir Vince (ur.), Kršćanska misao XX. stoljeća, Zagreb 2009, 131-140.

Jacques Maritain, u: Ratimir Vince (ur.), Kršćanska misao XX. stoljeća, Zagreb 2009, 516-527.

Misterij zla i patnje – prastaro pitanje, Lađa, (Časopis za promicanje religioznog odgoja i vrjednota kršćanske kulture, Zagreb (2012. br. 1 (23). str. 2-12

Istina i mudrost na kušnji, Izvorni znanstveni članak (A 2) u Veritas vitae et doctrinae, U potrazi za istinom o čovjeku i Bogu, Zbornik u čast Hrvoja Lasića O.P. (priredio Anto Gavrić, Zagreb, 2012. str. 54-66.

Neki vidici „postmodernog“ mišljenja, Bogoslovska smotra, 85 (2015.) 4, 933-939. (HR ISSN 0352-3101(Tisak) HR ISSN 1848-9648 (Online)

Filozofija i teologija u kontekstu znanstveno-tehničke civilizacije. Zbornik radova, Zagreb 2016.

Filozofija i znanstveno-tehnička civilizacija, Zbornik radova Filozofija i teologija u kontekstu znanstveno-tehničke civilizacije, Zagreb 2016, str. 37-55. (ISBN: 978-953-11-0979-6)

Metafizički limiti znanja kod Hadrijana Boraka. Zbornik radova. Zagreb 2017. str. 155- 181.

U koautorstvu s Ivanom Oreškovićem, objavili smo tekst Filozofsko i kršćansko gledište na prijateljstvo u časopisu Lađa koji promiče religiozni odgoj i vrjednote kršćanske kulture, str. 23-36. (4). 2017.

U koautorstvu s Matom Bašićem objavili smo tekst pod naslovom Neki zajednički elementi života i rada Ivana Dunsa Škota i Pierre Teilhard de Chardina u časopisu Logos. Tuzla 2018.