Ime: Josip

Prezime: Oslić

Titula: prof. dr. sc.; redoviti profesor u trajnom zvanju

e-mail adresa: josip.oslic@kbf.unizg.hr

Telefon/mobitel: +385 1 4890 417

CROSBI: Josip Oslić

Google Scholar

Životopis:

Rođen je 28. kolovoza 1953. u Mihovljanu (Hrvatsko zagorje). Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, a klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu u Dječačkom sjemeništu na Šalati. Ispit zrelosti položio je 21. lipnja 1972. Potom je 1972./1973. upisao Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Nakon jednogodišnjeg filozofsko-teološkog studija na KBF-u, nastavio je studirati na Teološkom fakultetu u Innsbrucku, gdje je 12. svibnja 1979. postigao magisterij iz teologije s temom: Gerhard Ebeling im Gespräch mit Hans Albert. Die Sindlinger Diskussion über Theologie. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 24. lipnja 1979. Nakon svećeničkog ređenja nastavio je studij filozofije na Institutu za kršćansku filozofiju Teološkog fakulteta Sveučilišta u Innsbrucku, gdje je 25. listopada 1980. postigao magisterij iz filozofije s temom: Die Marx’sche Anthropologie im Denken des neomarxistischen Autors der Zagreber Praxis Gruppe Gajo Petrović. Na Institutu za kršćansku filozofiju Teološkog fakulteta Sveučilišta u Innsbrucku obranio je i doktorsku disertaciju pod naslovom: Philosophische Grundlegung der Ethik bei Wladimir Solowjew. Za doktora filozofije Teološkog fakulteta u Innsbrucku promoviran je 29. listopada 1983. Odlukom Fakultetskog vijeća KBF-a od 28. studenog 1992. izabran je za gosta predavača na Katedri filozofije KBF-a. Za asistenta izabran je 10. srpnja 1993. Za člana Stručnog povjerenstva u Ministarstvu prosvjete i športa RH za pripremu i izradu gimnazijskih i srednjoškolskih udžbenika iz etike imenovan je 26. travnja 1996. Iste je godine postao član Hrvatskog filozofskog društva. Za docenta na Katedri filozofije KBF-a izabran je 21. lipnja 1997. Bio je član Upravnog odbora Hrvatskog filozofskog društva od 1997. do 1999., a službu dopredsjednika istoga društva vršio je 1999. godine. Za pročelnika Katedre filozofije KBF-a izabran je 30. rujna 1998. Za izvanrednog profesora na Katedri filozofije na KBF-u izabran je 28. lipnja 2002. Za prodekana za organizacijska pitanja i područne studije (I. izbor) izabran je 29. svibnja 1998. i 13. rujna 2005. (II. izbor). Izbor za vršitelja dužnosti prodekana za organizacijska pitanja i područni studij KBF-a uslijedio je 28. rujna 2007. Službu dekana KBF-a u Zagrebu, vršio je u dva mandata: od 25. travnja 2008. (I. izbor) i od 28. svibnja 2010. (II. izbor).  Za redovitog profesora (I. izbor) izabran je 8. lipnja 2007. Za redovitog profesora u trajnom zvanju izabran je 28. lipnja 2012. U sklopu održavanja međunarodnog znanstvenog simpozija »Dani Frane Petrića«, dobio je 9. rujna 2011. priznanje za razvoj i promicanje ove znanstveno-kulturne manifestacije u gradu Cresu.

Nastava:

Filozofsko-teološki studij:

Povijest moderne i suvremene filozofije
Povijest suvremene filozofije
Etika

Studij religijske pedagogije i katehetike:

Antropologija i etika
Povijest moderne i suvremene filozofije

Obvezno-izborni kolegiji:

Filozofija i kršćanska misao
Hrvatska neoskolastika

Obvezno-izborni seminar:

          Seminar iz etike

Izborni kolegij:

Odabrana pitanja hrvatske neoskolastike

Seminar:

Immanuel Kant: Kritika praktičnog uma

Objavljeni najvažniji znanstveni radovi

Knjige:

  • Utemeljenje etike kod Vladimira Solovjeva, »Biblioteka filozofskih istraživanja«, Zagreb, 1994. str. 160.
  • Izvor budućnosti. Fenomenološki i hermeneutički pristupi svijetu faktičnog životnog iskustva, »Demetra«, Zagreb 2002. str. 364.
  • Vjera i um. Neoskolastički i suvremeni pristupi, »Biblioteka filozofskih istraživanja«, Zagreb 2004. str. 297.

Znanstveni radovi objavljeni u domaćim i stranim časopisima:

  • »Reevangelizacija i reinicijacija u našim kršćanskim i vjeronaučnim zajednicama«, u: Kateheza, Zagreb 13 (1991), br. 1, str. 42.-50.
  • »Kritički stav Crkve prema potrošačko-hedonističkom mentalitetu u društvu«, u: Kritičko-proročka uloga Crkve u ovom povijesnom trenutku, Zagreb 1992. str. 1-4.
  • »Filozofija religije Wilhelma Keilbacha i njezine metafizičke pretpostavke«, u: Filozofska istraživanja, Zagreb 60 (1/1996), str. 175.-189.
  • Isti: »Die Religionsphilosophie von Wilhelm Keilbach und ihre metaphysische Voraussetzungen«, u: Synthesis philosophica, Zagreb 21 (1/1996), str. 197.-214.
  • »Psihologija religije u djelu Vilima Keilbacha«, u: Bogoslovska smotra, Zagreb 66 (1/1996), str. 13.-36.
  • »Etički elementi u filozofiji religije kod Vilima Keilbacha«, u: Obnovljeni život, Zagreb 51 (4/1996), str 327.- 346.
  • »’Gdje Te mogu naći?’ Augustinovo faktično iskustvo vjere i njegovo značenje za Heideggerovu hermeneutiku fakticiteta«, u: Filozofska istraživanja, Zagreb 75 (4/1999), str. 769.-789.
  • Isti: »’Wo kann ich dich finden?’ Augustinische faktische Glaubenserfahrung und ihre Bedeutung für die Hermeneutik der Faktizität M. Heideggers«, u: Synthesis philosophica, Zagreb 29-30 (1/2 2000), str. 163.-187.
  • »Filozofija religije Vilima (Wilhelma) Keilbacha kao pokušaj opravdanja religijskoga pluralizma«, u: Otvorena pitanja hrvatske filozofije. Zbornik radova znanstvenog    skupa, Zagreb 23.-25. lipnja 1999., uredio: Pavo Barišić, Zagreb 2000. str. 407.-421.
  • »Izvor budućnosti, Platon-Augustin-Gadamer«, u: Filozofska istraživanja, Zagreb 9 (4/2000), str. 563.-581.
  • »Heideggerovi rani pristupi Pavlovu razumijevanju ‘prakršćanske religioznosti’«, u: Bogoslovska smotra, Zagreb 70 (1/2000), str. 65.-94.
  • Isti: »Heideggerov zgodnji pristop k Pavlovemu razumevanju ‘prakrščanske religioznosti’«, u: Phainomena, Ljubljana 10/35-36 (2001), str. 311.-342.
  • »Etika Drugoga u Emmanuela Lévinasa«, u: Bogoslovska smotra, Zagreb 71 (1/2001),  str. 17.-54.
  • »Izvori i budućnost. Platon-Augustin-Gadamer«, u: Gadamer i filozofijska hermeneutika, priredili: Damir Barbarić i Tomislav Bracanović, Zagreb 2001. str. 65.-92.
  • »Sustavi vrednota u današnjem vremenu«, u: Bogoslovska smotra, Zagreb 71 (2-3/2001), str. 231.-259.
  • »Služenje pojedincu kao temelj ‘zbiljske politike’ Vaclava Havela«, u: Vrhbosnensia, Sarajevo 5 (1/2001), str. 179.-187.
  • »Drugi prije bitka. Lévinasova etička transformacija Husserlove i Heideggerove fenomenologije«, u: Filozofska istraživanja, Zagreb 81-82 (2-3/2001), str. 427-453.
  • »Etika Drugog u Emmanuela Lévinasa«, u: Bogoslovska smotra, Zagreb 71 (1/2001), str. 17.-54.
  • »Razumijevanje vremena kod Svetoga Augustina«, u: Filozofska istraživanja, Zagreb 80 (1/2001), str. 99.-111.
  • Isti: »Das Zeitverständnis bei Augustinus«, u: Synthesis philosophica, Zagreb 32 (2/2001), str. 201.-216.
  • »Lévinas, etičko, sveto…Uz temu«, u: Filozofska istraživanja, Zagreb 81-82 (2-3/2001) str. 393.-395.
  • »Predgovor«, u: Stjepan Zimmermann. Jaspersov Egzistencijalizam,  sv. 1., Zagreb 2002. str. IX-X.
  • »Zimmermannov neoskolastički pristup Jaspersovu egzistencijalizmu«, u: Život i djelo Stjepana Zimmermanna. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 5. listopada 2000. u Hrvatskoj akademiji zanosti i umjetnosti. Zagreb 2002. str. 13.-31.
  • »Hildebrandova kritika egzistencijalne ili situacijske etike«, u: Obnovljeni život, Zagreb 57 (1/2002), str. 19.-39.
  • »Vjera i objava u djelu Pavla Vuk-Pavlovića«, u: Filozofska istraživanja, Zagreb 87 (4/2002 ), str. 717.-739.
  • Isti, u: Zbornik. Pavao Vuk Pavlović – Život i djelo, uredio: Pavo Barišić, Zagreb 2003. str. 211.-238.
  • »Vrijednosni odgovor u filozofiji Dietricha von Hildebrand«, u: Oči vjere. Zbornik u čast Josipa Ćurića SJ u povodu 75. obljetnice života, uredio: Anto Mišić, Zagreb 2002. str. 197.-228.
  • »Religija i znanost pred pitanjem o čovjeku«, u: Filozofska istraživanja, Zagreb 91 (4/2003 ), str. 893.-914.
  • »Politički um i princip pravednosti u kontekstu globalizacije«, u: Filozofska istraživanja,  Zagreb 92 (1/2004 ), str. 105.-120.
  • Isti, u: Demokracija i etika. Zbornik, uredio: Pavo Barišić, Zagreb 2005. str. 91.-109.
  • Isti: »Politische Vernunft und das Prinzip der Gerechtigkeit im Kontext der Globalisierung«, u: Syntesis philosophica, Zagreb 38 (2/2004 ), str. 439.-458.
  • »’Sachlichkeit’ u filozofskoj antropologiji Hansa-Eduarda Hengstenberga«, u: Filozofska istraživanja, Zagreb 93 (2/2004 ), str. 461.-480.
  • »Mit i kerigma. Pitanje demitologizacije k sebi dolazećeg uma«, u: Bogoslovska smotra, Zagreb 74 (3/2004 ), str. 705.-727.
  • »Transcendetalno-kritička pedagogija Erwina Hufnagela«, u: Bogoslovska smotra, Zagreb 75 (1/2005 ), str. 1.-30.
  • Isti, u: Filozofska istraživanja, Zagreb 97(2/2005 ), str. 493-516.
  • »Solovjeva razmatranja o ‘teorijskoj filozofiji’«, u: Bogoslovska smotra Zagreb 75 (2/2005 ), str. 439.-464.
  • »Transcendentalno-hermeneutička antropologija Emericha Coretha«, u: Zbornik radova. Hermeneutika i fenomenologija, uredio: Željko Pavić, Zagreb 2004. str. 137.-162.
  • »Hermeneutika i fenomenologija. Uz temu«, u: Filozofska istraživanja, Zagreb 93 (2/2004), str. 441.-442.
  • »Josip Stadler prvi nositelj filozofske katedre na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu«, u: Vrhbosnensia, Sarajevo 9 (1/2005 ), str. 167.-174.
  • »Između moderne i postmoderne: filozofija na katoličkim bogoslovnim fakultetima u Hrvatskoj«, u: Zbornik u čast Franji Zenku u povodu 75. godišnjice života, urednice: Erna Banić-Pajnić i Mihaela Girardi-Karšulin, Zagreb 2006. str. 193.-218.
  • »Religija i znanost u djelu Vjekoslava Bajsića«, u: Filozofska istraživanja, Zagreb 106 (2/2007), str. 295.-305.
  • »Svemogući život i njegovo značenje kod Jakoba von Uexkülla«, u: Studia lexicographica, Zagreb 1 (1/2007) str. 173.-193.
  •  J. Oslić/D. Tolvajčić, »Odnos ‘filozofijskog vjerovanja’ i objavljene religije kod Karla Jaspersa«, u Bogoslovska smotra, Zagreb 77 (3/2007), str. 603.-625.
  • »Filozofija religije u 20. stoljeću«, u: Hrvatska filozofija u XX. stoljeću. Zbornik radova sa znanstvenog skupa što je održan u palači Matice hrvatske 2.-4. ožujka 2006., urednici: Damir Barbarić i Franjo Zenko, Zagreb 2007. str. 127.-152.
  • »O važnosti studija filozofije na katoličkim učilištima«, u: Vrhbosnensia, Sarajevo  12 (2/2008) str. 399.-405.
  • »Temeljni aspekti filozofije religije kod Vladimira Solovjeva«, u: Diacovensia, Đakovo 11 (1/2010), str. 159.-175.
  •  J. Oslić/B. Pešić, »Egzistencija i (njezino) vrijeme«, u: Bogoslovska smotra, Zagreb 82 (2/2012), str. 467.-483.
  • »Pozicioniranje ‘filozofije religije’ u hrvatskoj neoskolastici 20. stoljeća«, u: Filozofska istraživanja Zagreb 129 (1/2013), str. 105.-122.  
  • »Humanizam otuđenoga čovjeka u djelu Gaje Petrovića«, u: Metodički ogledi, 20 (2/2013), str. 29.-50.
  • Isti, u: »Gajo Petrović, filozof iz Karlovca« Zbornik radova sa simpozija Gajo Petrović – lik i djelo, Karlovac, 12. travnja 2013., urednik: Lino Veljak , Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2014.
  • »Keilbachovo razumijevanje ‘eksperimentalne metode’ u psihologiji religije i tumačenje ‘religioznog iskustva’«, u: Prilozi o hrvatskoj neoskolatici, uredili: Ivan Šestak, Josip Oslić, Anto Gavrić, Zagreb 2014. str. 105.-114.
  • »Filozofija i duhovne znanosti«, u Filozofska istraživanja, 135 (3/2014), str. 279.-297.
  • Isti, u: Perspektive filozofije, uredili: Bruno Ćurko i Ivana Zagorac, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2016. str. 113.-136.
  • »U susret Vjekoslavu Bajsiću«, u: Bogoslovska smotra 85 (1/2015), str. 25.-40.
  • »Die Probleme der Theologie mit der Philosophie«, u: Filozofija i teologija u kontekstu znanstveno-tehničke civilizacije. Zbornik radova, uredili: Josip Oslić, Alojz Ćubelić, Nenad Malović, Zagreb 2016. str. 181.-203.
  • J. Oslić/S. Horvat: »Kritička promišljanja Ante Matkovića o dijalogu neuroznanosti, teologije i filozofije po pitanju čovjeka« u: Riječki teološki časopis 48 (2/2016), str. 289.-307.
  • »Religija kao ‘osjećaj čiste ovisnosti’ o apsolutnom kod F. D. E. Schleiermachera« u: Filozofija i religija. Suvremene perspektive, Zbornik radova, uredili: Danijel Tolvajčić, Iva Mršić Felbar, Nenad Malović, Alojz Ćubelić, Zagreb 2018.
  • »Verstehen und Nichtverstehen in der praxisbezogen Hermeneutik Ludwig Wittgensteins«, u: Synthesis philosophica, Zagreb 64 (2/2017), str. 335.-348.

Profesori katedre filozofije

Umirovljeni profesori Katedre filozofije